Odgovarajuchi na pitanje da lise Crna Gora joss uvek osecha delom federacije, predsednik Crne Gore, Milo Djukanovich, koga "Sspigl" predstavlja kao "ekonomistu koji se preobratio od ratom odussevljenog pristalice Velike Srbije u reformistu i, na taj naccin, u neprijatelja svog ranijeg mentora, Slobodana Milossevicha",izlozzio je svoje vidjenje aktuelne krize jugoslovenske federacije:"U prosslosti smo zzrtvovali svoj suverenitet Kraljevini Srba, Hrvata iSlovenaca", objasnio je Djukanovich,"ali koren zla je u sadassnjosti. Danas se gazi ravnopravnost Crne Gore u jugoslovenskoj federaciji...U ovom politicckom haosu ne slabi samo, svakog dana, zajedniccka drzzava nego se i ideja Jugoslavije pretvara u farsu". "Mi verujemo u buduchnost zajedniccke drzzave", kazzeDjukanovich, "pod uslovom da bude demokratska i otvorena prema svetu I da republike u njoj budu ravnopravne.Joss uvek ima dovoljno vremena za spektakularne odluke".Na pitanje ssta ga navodi da okleva s odlukom o napusstanju Jugoslavije, Djukanovich je odgovorio:"Prvo, vechina nassih gradjana joss uvek hoche da zzive u zajednicckoj drzzavi, a drugo, nema ni jednog relevantnog svetskog politiccara koji bi sad podrzzao raspad Jugoslavije. "

Komentarissuchi pitanje da su SAD u medjuvremenu dossle do saznanja da je problem Balkana - Slobodaan Milossevich, predsednik Crne Gore je rekao: "Ovo saznanje je dosslo s velikim zakassnjenjem. Medjunarodna zajednica je godinama slepo nasedala na njegove trikove. Posrednici su hitali u Beograd da bi zajedno s drzzavnikom Milossevichem pronalazili ressenja za krize,koje je ovaj sam svesno izazivao. "Na primedbu urednika "Sspigla" da Milossevich, kao potpisnik Dejtonskog sporazuma i garant njegovog sprovodjenja u Republici Srpskoj, zna da medjunanodna zajednica ostaje upuchena na njega, Djukanovich je odgovorio: "Da, on je jedan od potpisnika u Dejtonu, ali i jedan od onih koji je pokrenuo problem u Bosni. Taj ccovek mora biti politiccki izolovan. Umesto toga, Zapad je prossle godine kupio za 1.3 milijarde maraka srpski Telekom I time obezbedio autokrati Milossevichu da prezzivi sledeche dve godine. "Na pitanje zassto u odnosu na Kosovo zastupa sasvim odredjeno srpsku poziciju i ne dopussta Albancima status treche republike u Jugoslaviji, Djukanovich je odgovorio: "Na Kosovu ne smeju da nastanu nove drzzavne teritorije. Albanskoj manjini u Srbiji treba da bude priznata prossirena autonomija s funkcionalnim odnosima sa jugoslovenskom federacijom -putem stranog posredovanja i garancija." "Ja sam odluccni protivnik svakog oblika secesije", nastavio jeDjukanovich i objasnio: "To bi stvorilo nove regionalne probleme. Ssta bi bilo kad bi na Balkanu drzzave nastajale po etnicckom principu", upitao se Djukanovich

Komentarissuchi Milossevichevu izjavu da je duzznost VJ da ne dopusti agresiju NATO, Djukanovich je rekao: "Ne radi se o agresiji NATO, vech o ispunjavanju medjunarodnih obaveza, koje je Milossevich sam preuzeo." "Jugoslavija neche voditi rat protiv NATO, a Crna Gora bi takvoj avanturi uskratila poverenje", dodao je Djukanovich i nastavio:"Nassa Skupsstina bi odmah donela sve mere da zasstiti nasse gradjane od ovakve paranoidne gluposti. Nass put je saradnja s Evropom, a ne svadja s NATO i rat protiv ostatka sveta. "Na pitanje urednika "Sspigla" da li bi on izruccio Karadzzicha I Mladicha hasskom Tribunalu, Djukanovich je odgovorio:"Mi ispunjavamo svoje medjunarodne obaveze. U Crnoj Gori nema nijednog ccoveka kojeg trazzi Tribunal." (kraj)

Radjanjem zajedniccke monete -"euro" -Evropska Unija a se probila u svetsku ligu,ali ssto se ticce "unutrassnjeg ustrojstva EU i njene politiccke akcione sposobnosti, ona u mnogim delovima podsecha na neki podsavezni klub", zapisao je nemaccki ministar Josska Fisser(Fischer) u autorskoj kolumni, objavljenoj nedavno u regionalnom nemackom listu "Leipziger Volkszeitung" . Ovako neuvijena ocena buducheg predsedavajucheg Saveta ministara o unutrassnjoj operativnoj (ne)sposobnosti Evropske unije najavljuje, po svemu sudechi, radno i polemiccno polugodisste u Evropskoj Uniji pod nemacckim predsednisstvom. "Evropska Unija mora da baci preko palube stare i omiljene navike", obechava Fisser, preuzimajuchi na sebe obavezuda od 1.januara 1999. godine pokrene mochan, ali trom organizam Unije na promene.

Vech do kraja marta, zemlje Evropske Unije che na vanrednom sastanku ssefova drzzava i vlada, nastojati da postignu dogovor oko najvazznijeg paketa mera, tzv. Agende 2000, od kojeg che neposredno zavisiti ritam i kvalitet promena unutar unije 15-torice. " Agenda 2000" je dokument, usvojen na Evropskom samitu jula 1998. u Kardifu,u kojem se razmatraju politiccke i finansijske pretpostavke buduchih strukturnih promena unutar EU, koje EU treba da osposobe za prossirenje, tj. prijem novih zemalja-cclanica.

Possto je Nemaccka, kao najvechi neto-platissa medju petnaestoricom (ulazze preko 40 milijardi maraka, a koristi nessto manje od polovine), bila, od samog poccetka, veoma rezervisana prema dodatnim davanjima u evropsku kasu, njeni evropski partneri nisu odvech insistirali da se ovaj paket mera razmatra, pre nego ssto Nemaccka postane predsedavajuchi: raccunalo se, kako kazze nemaccki drzzavni sekretar Ferhojgen(Verheugen), zaduzzen za Evropu,"da Nemaccka, kao predsedavajuchi, neche mochi tako snazzno da zastupa svoje nacionalne interese".

Nova nemaccka vlada namerava, medjutim, da pokazze svojim evropskim partnerima kako je ova raccunica pogressna: Nemacka che I dalje biti rezervisana prema ssirenju EU, dokle god se ne izvrssi temeljna rekonstrukcija finansijskih pretpostavki, koje bi omoguchile ostvarenje ovog strateskog cilja. "Prihvatamo odgovornost koja pripada Nemacckoj kao privredno najjaccoj cclanici EU", izjasnio se Fischer u pomenutoj kolumni, "ali prilikom podele neto-zaduzzenja provukle su se neke nepraviccnosti, koje moraju biti korigovane". Susstina spora oko realizovanja "Agende 2000" je u davanjima zapoljoprivredu: Nemaccka zastupa tezu da se razvoj poljoprivrede , na koju se trossi oko polovine budzeta EU, mora visse oslanjati na nacionalne budzete, ccime bi, srazmerno, bila smanjeno uccessche svih zemalja cclanica u zajednicckoj kasi. "Ako hoccemo da primimo u EU pretezzno agrarno strukturisane zemlje Srednje i Istoccne Evrope", smatra Fisser," onda ne mozzemo jednostavno ostaviti evropsku agrarnu politiku nepromenjenom".

Za razliku od dogovora oko realizacije "Agende 2000', koji che biti tezzak i neizvestan, ccini se da u novom monetarnom euro-ambijentu, "pakt o zapossljavanju", oko ccijeg prioritetnog znaccaja je postignuta naccelna saglasnost na poslednjem evropskom samitu u Beccu, ima visse izgleda da bude ostvaren.Sstavisse, sasvim je moguche da upravo zajedniccka politika zapossljavanja, na kojoj naroccito insistira nova nemaccka vlada, postane taccka kompromisa : Nemaccka bi, u tom sluccaju, na mostu zapossljavanja mogla nadoknaditi ono ssto je izgubila na chupriji budzetskog finansiranja agrarne politike.

Kad je recc o politici prema "Zapadnom Balkanu", Nemaccka, kao predsedavajuchi Evropske Unije, po svoj prilici neche otichi dalje od naccelnog dogovora, postignutog na decembarskom Samitu u Beccu. Tu je utvrdjeno dalje aktivno, politiccko i humanitarno angazzovanje Evropske Unije u razressavanju sukoba na Kosovu, ali i podrsska procesu demokratizacije u SR Jugoslaviji. Za politiku prema Bosni i Hercegovini, smernice Evropske Unije date su na konferenciji u Madridu, dok je politika pomochi Makedoniji osnazzena njenim novim obavezama, preuzetim u ressavanju sukoba na Kosovu. Hrvatska che i dalje biti propitivana oko realizacije programa povratka izbeglica, slobode medija i izbornog zakona, a Albanija che biti podrzzavana u reformskim nastojanjima, na temelju novog Ustava. (kraj)

Da bi prevazissle stanje "monetarne balkanizacije" u okviru jedinstvenog evropskog trzzissta, 11 drzzava-cclanicaEU che 1. januara 1999. u 00,00 ccasova zvaniccno uvesti novu zajedniccku valutu: "euro". Biche to kulminacija, mada joss ne i kraj, izuzetno kompleksnog procesa zapoccetog pre desetak godina, cciji su istorijski koreni duboki barem tridecenije, ako ne i stolecha. Zemlje koje su odrekle svog "monetarnog suvereniteta" da bi stupile u uniju popularno nazvanu "Euroland" su: Austrija, Belgija, Finska,Francuska,Holandija, Irska, Italija, Luksemburg, Nemaccka, Portugalija iSspanija. Tridrzzave-cclanice EU - Britanija, Danska i Ssvedska - odluccile su da"saccekajui vide" kako che "Euroland" funkcionisati, zadrzzavajuchi opciju da mu se kasnije pridruzze. Izvan je ostala i Grccka, koja se obavezala da che u naredne ccetiri godine srediti svoje finansije (budzzetski deficit, javni dug,inflaciju,kamatne stope i moneternu stabilnost), kako bi ispunila stroge kriterije za pristupanje jedinstvenoj valuti.

Poslednji ccin radjanja "eura" odigrache se sutra (31. decembar1998) u Briselu. Prema precizno utvrdjenoj satnici, Evropska komisija che, nakon konsultacija sa Evropskom centralnom bankom (ccije je sedisste u Frankfurtu),sutra u 12,30 sati izraccunati i predlozziti kurs "eura" u odnosu na nacionalne valute navedenih 11 zemalja u sastavu "Eurolanda". "Euro" che,prakticcno,naslediti vrednost "ekija" (ecu), evropske "obraccunske jedinice" (ne,dakle, i novca) cciji je kurs utvrdjivan na osnovu medjusobnog odnosa svih valuta u "korpi" EU. Raccunska operacija che biti nessto slozzenija buduchi da che se pri utvrdjivanju kursa "eura" izuzeti procenti s kojima valute 4 zemlje-cclanice kojene ulaze u sastav "Eurolanda" uccestvuju u "valutnoj korpi" koja uslovljava vrednost "ekija." Prema danassnjoj kursnoj listi, jedan "eki", recimo,vredi 1.9592 DM, te che i vrednost "eura" u odnosu na DM biti priblizzna tome. Nakon ssto Komisija zavrssi svoju raccunsku operaciju, Savet ministara finansija EU che sutra u 13,30 usvojiti potrebnu regulativu za stupanjena snagu utvrdjenih kurseva, koji che biti nepromenljivi u naredne tri godine -tokom kojihche paralelno postojati "euro" i stare nacionalne valute. To, naravno,ne vazzi za odnos "eura" prema ostalim valutama, kao ssto su recimo americcki dolar ili britanska funta: taj kurs che se svakodnevno menjati, u zavisnosti od kretanja na finansijskim trzzisstima.

Odluka Saveta ministara che sutra oko 18,00sati biti objavljena u Sluzzbenom listu Evropskih zajednica, a "euro" che postati zvaniccna valuta 11 drzzava-cclanica EU u ponoch po srednjeevropskom vremenu. Nakon toga uslediche grozniccavi vikend u evropskim i svetskim bankamai finansijskim institucijama, gde vech vlada svojevrsno "opsadno stanje".Mobilisane su desetine hiljada bankarskih ccinovnika koji che, tokom novogodissnjih praznika, vrssiti konverzije raccuna, obveznica, akcija i drugih vrednosnih papira u "euro", kako bi sve bilo spremno za otvaranje finansijskih trzzissta, u ponedeljak 4. januara 1999. U prve tri godine svog postojanja, "euro" che se koristiti u formi"pisanog novca": na ccekovima i kreditnim karticama, u bankarskim transferima i u tzv.elektronskoj kupovini. Sve operacije Evropske centralne banke,nacionalnih banaka zemalja-cclanica "Eurolanda" i njihovih berzi i trzzissta kapitala obavljache se u "eurima", a progresivno che se u to ukljuccivati najpre javna administracija, a potom i privatni sektor.

U obliku "pravog" - tj. papirnog i kovanog novca - "euro" che se pojaviti1. januara 2002. Pre toga, biche neophodno odsstampati nekih 12 milijardi novccanica u apoenima od 500, 200, 100, 50, 20, 10 i 5 "eura", kao i iskovati oko 50 milijardi novccicha u denominaciji od 2 i 1 "eura", te 50, 20,10, 5, 2 i 1"centa". Dizajn "eura" dogovoren je pre dve godine na Evropskom samitu u Dablinu. Novccanice che simbolisati evropsko arhitektonsko nasledje: nalicuche donimirati prozori i kapije (kao simbol duha otvorenosti isaradnje), dok che na naliccju biti mostovi (simbol povezanosti naroda Evrope i Evrope sa drugim delovima sveta). Kovani novccichi imache "zajedniccko evropsko lice"(mapa EU sa 12 zvezdi iz evropske zastave), dok che na naliccju svaka zemljamochida isticce svoje simbole, ali che svi novccichi - bez obzira gde sukovani - mochida se koriste ssirom "Eurolanda". Izvesno vreme u opticaju che biti i"euro" i stari nacionalni papirni i kovani novac, ali che "stari" morati da se povucce iz opticaja u roku od najvisse ssest meseci. "Euroland" pokriva prostor sa visse od 290 miliona stanovnika iimpresivnom ekonomskom snagom. Nacionalni bruto proizvod njegovih 11 zemalja-cclanica predstavlja 19,4 odsto globalnog NBP, gotovo je identiccan americckom (19,6), a dva i po puta je vechi od japanskog (7,7 odsto svetskog).Sa 18,6 odsto uccesscha u ukupnoj svetskoj trgovini,"euro-jedanaestorica" su ubedljivo ispred svojih glavnih konkurenata: SAD (16,6) i Japana (8,2odsto).No, "euro" je, ubedjeni su njegovi kreatori, "visse od novca": njegovo che uvodjenje, nadaju se, dati snazzan psiholosski podsticaj evropskim aspiracijamaza vechom ulogom na svetskoj pozornici, i posluzziche kao katalizatorne samoubrzane ekonomske, vech i produbljene politiccke, integracije starog kontinenta.(kraj)

Generalni sekretar NATO, Havijer (Javier) Solana, ponovo je danas upozorio obe strane u kosovskom konfliktu da je tzv. naredba za aktiviranje savezniccke avijacije i dalje na snazi, te da je zapadni savez "spreman da intervenisse ukoliko situacija to bude zahtevala."

U kratkom saopsstenju, objavljenom danas u briselskom sedisstu NATO, generalni sekretar je joss jednom pozvao jugoslovenske vlasti i "naoruzzane grupe kosovskih Albanaca" da posstuju prekid vatre i uzdrzze se od svih akcija koje bi mogle da podriju sadassnju "krhku bezbednosnu situaciju." Obema stranama se ukazuje da NATO budno motri na razvoj situacije na terenu i da je u stalnom kontaktu kako sa vrhovnim zapovednikom saveznicckih snaga u Evropi, generalom Klarkom (Clark), tako i sa generalom Volkerom (Walker), ssefom tzv. verifikatorske misije na Kosovu. NATO, isticce se u izjavi, u punoj meri podrzzave napore misije OEBS (OSCE) za smirivanje situacije na Kosovu.

Sliccnu poruku vlastima u Beogradu i "naoruzzanim grupama kosovskih Albanaca" Solana je, podsetimo, uputio i pre samo ssest dana, upozoravajuchi ih da "ne pokussavaju da predstojeche praznike - Bozzich i Novu godinu - iskoriste za vojne napade i operacije..." Uprkos upozorenju, sukobljene strane su upravo to ne samo pokussale vech i uccinile, pa je tokom bozzichnih praznika na severu Kosova vodjen ccetvorodnevni zzestoki okrssaj. Ostaje da se vidi da li che vlasti u Beogradu i "naoruzzane grupe kosovskih Albanaca" ozbiljnije shvatiti ponovljenu, pred-novogodissnju, poruku generalnog sekretara NATO. (kraj)

Stav koji je medjunarodna zajednica zauzela prema kosovskoj krizi u susstini se ne razlikuje od stava vodechih svetskih i evropskih faktora u predveccerje raspada bivsse Jugoslavije. Tokom najvecheg dela 1991. godine, podsetimo, Evropa i Amerika su bili protiv "jednostranog otcepljenja" republika bivsse federacije, ali i protiv nasilnog odrzzavanja statusa kvo, odnosno jedinstva zemlje. Sedam godina i tri rata kasnije, ti isti faktori se izjassnjavaju protiv "otcepljenja", tj. nezavisnosti Kosova, ali i protiv nasilnog odrzzavanja njegovog sadassnjeg statusa.

U prvom sluccaju, kada je nasilje - naroccito posle Vukovara i Dubrovnika - poprimilo razmere koje se visse nisu mogle tolerisati, najpre Evropa, a potom i Amerika, odustali su od protivljenja "otcepljenju" i podrzzali su i priznali nezavisnost novih drzzava. Da li che se isto dogoditi i u sadassnjem sluccaju, tj. da li che produzzeno i rastuche nasilje kojim se odrzzava kosovski status-kvo... i ovog puta "smekssati" medjunarodni otpor prema prekrajanju granica, odnosno nezavisnosti?

Ako je suditi po uvodnicima vodechih evropskih listova, sadassnji razvoj na Kosovu vodi upravo takvom ishodu. Izmedju dva zla - nasilja i prekrajanja granica - evropski uvodniccari biraju manje. A to je, po njihovoj oceni, nezavisnost. U proteklih deset godina i, posebno, u poslednjih deset meseci, nasilje je, po njima, presslo taccku sa koje visse nema povratka. Mada priznaju da broj zzrtava kosovskog nasilja (joss) nije dosegao "bosanske dimenzije", evropski uvodniccari i komentatori procenjuju da su ssanse za kompromisno ressenje na Kosovu neuporedivo manje nego ssto su bile u Bosni uocci Dejtona. Po njima, na Kosovu nije moguche primeniti dejtonsku "formulu kreativne dvosmislenosti" kojom je Bosna "teorijski ujedinjena... a u praksi podeljena."

Nakon vissemeseccne podrsske zvaniccnoj politici "dvostruke negacije" (ni nezavisnost, ni status-kvo), vodechi evropski listovi - nezavisno od njihove ideolosske orijentacije - skinuli su "tabu" sa teme nezavisnosti Kosova. Tek ssto se, jucce, uvodniccar konzervativnog "Dejli telegrafa" izjasnio da za Kosovo visse nema drugog ressenja, osim nezavisnosti, danas mu se pridruzzio i kolega iz liberalnog londonskog "Gardijana." U uvodniku ovog uglednog britanskog dnevnika se sa zzaljenjem konstatuje da che svet morati silom da nametne mir na Kosovu, te da che taj mir - da bi bio trajan i pravedan - morati da uvazzi tezznju albanske vechine za nezavisnosschu... kao i da garantuje bezbednost i posstovanje prava srpske manjine. Jedino o ccemu se joss mozze pregovarati, po "Gardijanu", jesu garancije za srpsko stanovnisstvo, zatim vreme odrzzavanja referenduma o nezavisnosti, kao i to da li che u prelaznom periodu od nekoliko godina ta nezavisnost biti "maskirana" kao autonomija, uz zadrzzavanje nekih veza sa SR Jugoslavijom. Sve manje od toga bi, zakljuccuje "Gardijan", znaccilo da je medjunarodna zajednica upala u klopku koju joj je namestio Milossevich. On, naime, "zzeli da mu se svet pridruzzi u razbijanju OVK, kao ssto mu se vech pridruzzio u odricanju nezavisnosti."

Mada se direktno ne izjassnjava za nezavisnost, uvodniccar danassnjeg pariskog "Figaroa" ukazuje na nemoch medjunarodne politike i, posebno, americcke diplomatije na Kosovu, te primechuje kako od produzzavanja sadassnjeg stanja najvisse koristi imaju predsednik Milossevich i Oslobodilaccka vojska Kosova. Jer, konstatuje "Figaro", "umesto da bude diskreditovan russevinama u kojima vech sedam godina odrzzava svoju zemlju... Milossevich se okoristio ofanzivom na Kosovu da bi ojaccao svoju moch..." S druge strane, OVK je ne samo vojno ojaccala, vech se i politiccki radikalizovala i uspela da marginalizuje one politiccke snage albanske zajednice na Kosovu koje su bile spremne da se zadovolje "ojaccanom autonomijom." Zapadna diplomatija - za koju su podjednako neprihvatljivi i nezavisnost i represija - poccinje da se zavarava kako je ressenje, mozzda, u prekidu vatre. A za to vreme, zakljuccuje "Figaro", "oruzzani konflikt se trajno nastanjuje u srcu Evrope."

Za razliku od Evropljana, "opsednutih Kosovom", uvodniccari s druge strane Atlantika naglasak stavljaju na svoju novu "opsednutost Milossevichem", koji - prema nedavnoj zvaniccnoj vassingtonskoj dijagnozi - "nije ressenje problema, vech sama srzz problema." Ne negirajuchi da njegovi poslednji potezi "umanjuju izglede za mir na Kosovu", uvodniccar danassnjeg "Vassington posta" ukazuje da je za buduchnost ccitavog rediona "podjednako opasno i ono ssto g. Milossevich radi svom sopstvenom narodu u Beogradu, i ssirom Srbije." Njegovi napadi na slobodu izrazzavanja, sstampe i univerziteta - zakljuccuje se u uvodniku, "potvrdjuju da on nikada ne mozze biti partner u unapredjivanju stabilnosti na Kosovu, ili bilo gde u regionu." (kraj)

"Hrvatska je do sada saradjivala sa Tribunalom zato ssto je na to obavezuje medjunarodno pravo, te se nadamo i verujemo da che i dalje ispunjavati tu svoju medjunarodnu obavezu" - izjavio je za SENSE Dzzim Lendl (Jim Landale), port-parol Medjunarodnog kriviccnog suda za bivssu Jugoslaviju. Tim reccima je Lendl prokomentarisao pretnju Ivicha Passalicha, savetnika hrvatskog predsednika Tudjmana, da bi Zagreb mogao da preispita i opozove svoj zakon o saradnji sa Tribunalom... ukoliko se u Hagu podignu optuzznice protiv hrvatskih generala koji su uccestvovali u operacijama "Bljesak" i "Oluja."

Ssto se, pak, navodnih optuzznica protiv navedenih generala ticce, Lendl je ostao pri praksi Tribunala da takve tvrdnje "niti potvrdjuje - niti demantuje". Podsetio je, samo, na izjavu glavnog tuzzioca, Luiz Arbur (Louise Arbour) koja je povodom sliccne tvrdnje predsednika Tudjmana - da su, naime, u Hagu spremne optuzznice protiv pet-ssest hrvatskih generala - pre dve sedmice izjavila da se takve predsednikove tvrdnje... "ne zasnivaju ni na kakvim informacijama koje bi mogle da budu dostupne vlastima u Zagrebu."

Ccinjenica da je dve sedmice posle svog predsednika savetnik Passalich ne samo istupio sa istom tvrdnjom, vech je i propratio otvorenom pretnjom "prekidom saradnje" sa Tribunalom, u krugovima hasskih posmatracca tumacci se kao pouzdan znak da u Zagrebu, ipak, raspolazzu sa visse informacija nego ssto bi to bilo po volji tuzzilasstvu Medjunarodnog suda.(kraj)

"Devet ljudi su obelezzili ovu godinu i svima njima je zajedniccko to ssto su stajali ledjima uz zid", najavljuje danassnji nemaccki denvnik "Di Velt" svoj izbor"ljudi godine" i dodaje:"Hoche li se izvuchi, pokazahe 1999. godina" Medju izabranicima nemacckog lista, kojima je uz fotos, posvechen i kratak opis (ne)dela koja su poccinili u protekloj godini, nalaze se: predsednik SAD, Bil Klinton,predsednik SR Jugoslavije, Slobodan Milossevich, predsednik Rusije, Boris Jelcin,vodja irskih unionista i dobitnik ovogodissnje Nobelove nagrade za mir,Dejvid Trimbl(Trimble),iraccki diktator Sadam, vodja Kurda, Occalan,predsednik Konga, Loran Kabila, i dvojica bivssih diktatora, Suharto i Pinocce.

"Oko Slobodana Milossevicha je postalo tiho na kraju godine u kojoj je za dlaku izbegao NATO-bombardere nad svojim glavnim gradom, Beogradom", kazze se na poccetku teksta "obazlozzenja" priznanja koje mu je dodeljeno.U tekstu se, dalje, kazze kao je Milossevich u poslednjem ccasu popustio pod pritiskom Riccarda Holbruka, pimenjujuchi takticcki model iz Dejtona, 1995. godine.Iako domachi mediji Milossevicha, zbog ovog zaokreta, predstavljaju kao "dalekovidog princa mira", ponavljanje "dejtonskog manevra", ovog puta ne ide bez trvenja, ssto, pema missljenju autora teksta, pokazuju ccistke u najuzzem krugu oko Milossevicha.

"Najvazzniji signal dolazi iz Vassingtona", kazze se u zakljuccku teksta o razlozima zbog kojih je uvrssten medju devetoricu ljudi godine. "Ako su SAD smatrale beogradskog mochnika, posle mira u Dejtonu,cciniocem, iako sumnjivim, stabilnosti na nestabilnom Balkanu, danas se zvaniccno objavljuje da je sam Milosevich problem i prepussta se politicckom padu", zakljuccuje "Di Velt'. (kraj)

Verifikatorska misija OEBS uspessno je polozzila svoj prvi "vatreni ispit" - sa olakssanjem se danas konstatuje u briselskim diplomatskim i vojnim krugovima, zaduzzenim da tokom bozzichnih i novogodissnjih praznika "bdiju" nad razvojem na Kosovu. Mada je na trenutke, krajem protekle sedmice, izgledalo da su sukobljene starne ussle u novu spiralu nasilja koja preti da se otrgne svakoj kontroli, verifikatori su uspeli da - makar privremeno - obuzdaju strasti i sprecce totalni kolaps prekida vatre. Uspeli su to ne samo "verifikacijom", tj. proverom ssta se dogadja na terenu, vech i aktivnim posredovanjem izmedju sukobljenih strana i njihovim ubedjivanjem da ispolje uzdrzzanost, pa ccak i humanost - time ssto che dozvoliti evakuaciju ranjenih.

Privremeni uspeh verifikatora, medjutim, ne potire ccinjeniocu da su i dalje prisutni svi faktori koji su doveli do dosad najozbiljnijeg krssenja prekida vatre od 13. oktobra ove godine. U briselskim diplomatskim i vojnim krugovima ukazuju na tri grupe takvih faktora. Prvu ccini povechano prisustvo srpskih snaga bezbednosti na Kosovu, suprotno odredbama sporazuma Milossevich-Holbruk i suprotno uslovima pod kojima je NATO krajem okotobra odlozzio primenu tzv. naredbe za aktiviranje savezniccke avijacije. Druga grupa faktora uslovljena je pojaccanom aktivnosschu tzv. "naoruzzanih grupa kosovskih Albanaca", koje se uspessno oporavljaju od pretrpljenih udaraca, reorganizuju, jaccaju i pokussavaju da se ubace u "bezbednosni vakuum" nastao iznudjenim povlaccenjem vojske i policije krajem oktobra. Konaccno, kao faktor koji najvisse pogoduje obnavljanju neprijateljstava, evropske diplomate navode zastoj na tzv. diplomatskom koloseku, odnosno odsustvo bilo kakvog pomaka ka politicckom ressenju krize. Odgovornost za to pripisuje se kako neelasticcnosti Beograda, tako i nepopustljivosti "naoruzzanih grupa" koje onemoguchavaju umerene politiccke struje u albanskoj zajednici na Kosovu.

Kako su svi ti faktori u dalje "u punoj snazi", u Briselu strahuju da che kosovski verifikatori uskoro biti stavljeni na nove, joss tezze "vatrene ispite", koji bi mogli da dovedu u pitanje nastavak njihove misije. Na moguchnost takvog razvoja upozoravaju danas i evropski komentatori, koji prosslonedeljnu erupciju kosovskog nasilja dovode u vezu sa promenama - ili, kako ih neki nazivaju, "ccistkama" - u jugoslovenskom armijskom vrhu. Njihova jednodussna ocena je da te promene, ili "ccistke", nagovesstavaju odluccnije nego do sada angazzovanja armije na definitivnom gussenju kosovske "oruzzane pobune" ili "terorizma"... nezavisno od pretnji NATO. Jer, kako primechuju pojedini komentatori, umesto "defetista" koji su u oktobru upozoravali kako SRJ odnosno Srbija "ne moze da ratuje protiv ccitavog sveta", na kljuccne polozzaje u armiji su dossli "jastrebovi" koji, po svemu sudechi, ne zaziru ni od takvog scenarija. (kraj)

Ako protiv SR Jugoslavije, zbog upornog ignorisanja obaveza prema hasskom Tribunalu - budu uvedene nove sankcije, one che ovog puta zaobicci "obiccne gradjane" i pogoditi direktno one koji su najodgovorniji za kreiranje politike koja je od SRJ - kako je to nedavno formulisala predsednica Medjunarodnog suda, Gabrijela Kerk Mekdonald(Gabrielle Kirk McDonald) - napravila "drzzavu-odmetnika od medjunarodne pravde" i "utoccisste optuzzenih za ratne zloccine." Prema nacrtu rezolucije Saveta bezbednosti, koji ovih dana razmatran na prossirenom sastanku Kontakt grupe u Njujorku, svim "visokim zvaniccnicima SRJ koji su odgovorni za odbijanje saradnje sa Tribunalom", zabranio bi se ulaz na - ili tranzit preko - teritorije svih zemalja -cclanica UN, ssto che recci ukupno 185 drzzava. Istovremenu, sve cclanice UN bi bile duzzne da "zamrznu fondove i finansijska sredstva" pomenutih "vissih zvaniccnika SRJ", koji se eventualno nalaze u njihovim bankama ili drugim finansijskim institucijama. No, to ne bi bilo sve: iste mere zabrane ulaska i zamrzavanja raccuna vazzile bi I za "odrasle cclanove porodica vissih zvaniccnika." Spisak sankcionisanih "vissih zvaniccnika i odraslih cclanova njihovih porodica" bi, prema nacrtu rezolucije kojim raspolazze SENSE, saccinio generalni sekretar UN "u konsultacijama sa Tribunalom." Navedene mere bi stupile na snagu nepreciziranog "dana X", ukoliko dan pre tog roka generalni sekretar UN, takodje "u konsultacijama sa Tribunalom", ne obavesti Savet bezbednosti da je SRJ preduzela "konkretne i nepovratne korake" da ispuni zahteve iz rezolucije: predaja "Vukovarske trojke", uskladjivanje unutrassnjeg zakonodavstva sa obavezama prema Tribunalu i puna saradnja u "kosovskoj istrazi". Mere bi bile ukinute sledecheg dana possto generalni sekretar UN, uz obaveznu konsultaciju sa predsednicom Tribunala, podnese Savetu bezbednosti izvesstaj da je SRJ ispunila sve navedene zahteve. (kraj)

Zaokupljeni finansijskim nevoljama Rusije, americcki mediji propusstaju da uocce tamossnje vazzne i zabrinjavajuche politiccke trendove.Jedan od njih je, po missljenju Aleksandra Janova, zahtev Vojislava Ssesselja, potpredsednka Vlade Srbije,za stvaranje Saveza Slovenskih Drzzava (SSD), koji bi ccinili Rusija, Belorusija i Srbija.

"Nema druge nego se setiti da je zapadna sstampa ranih 30-tih, uocci nacisticckog preuzimanja Nemaccke, bila zaokupljena finansijskom agonijom Vajmarske republike", upozorava Janov na poccetku svoga komentara, objavljenog u jednom od vodechih americckih dnevnika, "Los Angeles Times"-u.

Iako Ssesselja obiccno nazivaju "besnim psom", u odnosu na kojeg ccak i Slobodan Milossevich licci na "miroljubivog umerenjaka",Janov podsecha da je Ssesseljev zahtev za stvaranjem Saveza Slovenskih Drzzava bio pozdravljen dugotrajnim aplauzom na skupu u Jaroslavu.

Udruzzivanje Ssesselja i predsednika Belorusije, Lukassenka, komentator smatra posledicom promena u politicckoj klimi u Moskvi."Otkud bi oni, inacce, trazzili savez sa ruskim 'nepomirljivima", anti-zapadnim nacionalistima, koji se vech sedam godina uporno trude da izazovu sukob sa Zapadom?"

Janov ukazuje da se promena u Moskvi sastoji u tome ssto su ruski ekstremisti, pojavom Jurija Lusskova, aktuelnog gradonaccelnika Moskve, u svojstvu predsednicckog kandidata, stekli verodostojnog i popularnog lidera, koji bi mogao da zastupa njihov program.Ako bi Lusskov pobedio na predsednicckim izborima (a Janov ne vidi ko bi ga mogao poraziti),na dnevni red bi dospelo pitanje ukljuccivanja Belorusije u Rusiju i zaosstravanje odnosa izmedju Rusije i Ukrajine, koju Lukassenko vech naziva "izdajicom slovenske stvari". Tessko bi bilo zamisliti da SAD ne intervenissu u korist Ukrajine, a to je upravo ono ssto bi Lukassenko i Ssesselj mogli pozzeleti - da se, uz pomoch americcke intevencije, Rusija pretvori u "Srbiju u nastajanju". "Lako je predvideti ssta bi pojava ovakve nuklearne mega-Srbije znaccila za nas.Zamislite samo kakvu bi tessku sstetu mogao naneti Irak na Srednjem istoku ili Srbija na Balkanu, ako bi im se dozvolilo da nekazznjeno deluju iza ruskog nuklearnog sstita."

Janov priznaje da je ovo "scenario najgoreg sluccaja", ali ga ne smatra neostvarljivim.Da bi se on izbegao, predlazze odustajanje od puta kojim ide MMF, stvarajuchi bedu u Rusiji i izazivajuchi bes i neprijateljstvo prema Zapadu.

Umesto scenarija MMF-a, Janov predlazze povratak na ideje Dzzordzza Marssala(Marshall) i Dina Accesona(Acheson), ostvarene u tzv. Marssalovom planu.Po njegovom missljenju, trebalo bi pristupiti temeljnoj rekonstrukciji ruske privrede, kao ssto je to, posle Drugog svetskog rata, uccinjeno u Japanu i Nemacckoj."Nismo im davali novac, koji bi mogao biti ukraden, kao ssto se krade u Rusiji, nego smo modernizovali njihovu industriju", podsecha Janov."Moramo se suocciti s ccinjenicom da nije potrebna samo radikalna reforma ruske privrede, nego i nasse politike", dodaje Janov.

U zakljuccku svog komentara, Janov kazze da je od svega najvazznije obezbediti da se u sledechih pet godina u Kremlju ne pojavi ruski Milossevich, ukoliko zzelimo da Rusija posle 2000.godine bude spremna da prihvati reformisanu politku Zapada. (kraj)

Potvrdjujuchi optuzznicu protiv Mladena "Tute" Naletelicha i Vinka "Sstele" Martinovicha, britanski sudija Riccard Mej (Richard May) je istovremeno izdao i naloge za njihovo hapssenje. Ti nalozi su, kako saznajemo, vech prosledjeni hrvatskim vlastima, u ccijim se rukama, odnosno zatvoru, optuzzeni nalaze. Ukoliko nalozi za hapssenje ne budu u dogledno vreme izvrsseni, Hrvatskoj che biti upuchen formalni zahtev da se sluccaj Naletelich-Martinovich "prepusti u nadlezznost" Tribunala.

U medjuvremenu, u Hagu je na uvid javnosti stavljena kompletna optuzznica kojom se Naletelich i Martinovich terete za zloccine protiv ccoveccnosti, tesske povrede Zzenevskih konvencija i krssenja ratnih zakona ili obiccaja. Svi ti zloccini, navodi se u opsstem delu optuzznice, izvrsseni su u kontekstu medjunarodnog oruzzanog konflikta, u kojem je na strani HVO uccestvovala i Hrvatska Vojska (HV), ccije su jedinice sve vreme bile rasporedjene u Mostaru. Dalje, navodi tuzzilac, sve zzrtve zloccina opisanih u optuzznici - kako civili tako i ratni zarobljenici - bili su "zasstichene osobe" po Zzenevskim konvencijama iz 1949. Konaccno, u optuzznici se tvrdi da zloccini koji su izvrsseni u Mostaru i njegovoj okolini, nisu bili izolovani incidenti, vech "deo rasprostranjenog, masivnog i sistematskog napada protiv muslimanskog stanovnisstva u Bosni."

Zloccini koje tuzzilac pripisuje Naletelichu i Martinovichu podeljeni su u ssest kategorija. Redom:

PROGON: optuzzeni se terete da su, zajedno sa "drugim liderima, agentima ili cclanovima HV i HVO, planirali, podsticali, naredili, poccinili ili na druge naccine pomogli ili uccestvovali..." u rasprostranjenom i sistematskom progonu muslimanskih civila na politicckim, rasnim, etnicckim ili verskim osnovama, ssirom teritorije za koju su tvrdili da pripada tzv. Hrvatskoj Zajednici Herceg-Bosna." Od konkretnih dela koja, po tuzziocu, konstituissu "progon", u optuzznici se navode napadi "Kazznjeniccke bojne" pod zapovednisstvom Naletelicha na sela Sovichi i Doljani u opsstini Jablanica; zatim "simultani napadi HV i HVO" na muslimanske civile u Mostaru i njihovo prinudno premesstanje i hapssenje; pa zatvaranje hiljada civila u logor Heliodrom, zatvor u Ljubusskom, osnovnu sskolu u Dobrkovichima, kao i u baze "Kazznjeniccke bojne" u Lisstici i Mostaru. Kao elementi progona se, takodje, navode razaranja muslimanskih kucha i objekata, kao i pljacckanja njihove privatne svojine. Sva ostala dela izvedena su iz ove opsste optuzzbe za progon:

PRINUDNI RAD I ZZIVI SSTIT: Naletelich i Martinovich su, tvrdi tuzzilac, zatoccenike logora Heliodrom i drugih zatvora prisiljavali da kopaju rovove na prvim borbenim linijama, slazzu vreche sa peskom na odbrambenim pozicijama HV i HVO; izvlacce ranjene ili poginule vojnike HV i HVO; nose municiju i eksploziv preko linija fronta. U optuzznici se opisuje kako je Vinko Martinovich 17. septembra 1993, tokom napada HV i HVO na pozicije Armije BiH u Mostaru, duzz Bulevara i Ssanticheve ulice, naredio da se muslimanskim zatoccenicima navuku uniforme HVO i daju imitacije drvenih pussaka, nakon ccega su zatoccenici prisiljeni da idu pored tenka koji se kretao ka liniji fronta. Istog dana i na istom mestu, Martinovich je - tvrdi tuzzilac - naredio da se petnaestak zatoccenika rasporedi ispred vojnika HVO koji su possli u napad. Tom prilikom je, navodi se u optuzznici, ubijeno desetak zatoccenika u "zzivom sstitu."

MUCCENJA I UZROKOVANJA TESSKIH PATNJI: Prema optuzznici, Naletelich i Martinovich su liccno uccestvovali u muccenjima muslimanskih civila ili ratnih zarobljenika, i tako pruzzali "primer" svojim potccinjenima. Prebijanja i muccenja su, tvrdi tuzzilac, "bili uobiccajena praksa pripadnika Kazznjeniccke bojne."

NAMERNO UBISTVO: Ova taccka optuzznice tereti Vinka Martinovicha za ubistvo Nenada Haramdzzicha, koji je jula 1993. zajedno sa joss pedesetak zatvorenika iz logora Heliodrom prebaccen u Martinovicheve ATG (anti-teroristiccke grupe) u Mostaru i tu najpre tessko pretuccen, a potom i ubijen.

PRINUDNO PREMESSTANJE: Nakon napada "Kazznjeniccke bojne" i drugih snaga HV i HVO na sela Sovichi i Doljani, Naletelich je, tvrdi tuzzilac, najpre zatoccio oko 450 zzena, dece i starijih osoba u zaseoku Junuzovichi, a potom naredio njihov prinudni transfer na teritoriju Gornjeg Vakufa, pod kontroliom Armije BiH. Nalatelich i Martinovich su, navodi se dalje, odgovorni za prinudno premesstanje muslimanskog stanovnisstva Mostara od maja 1993. do januara 1994. a posebno za dva "velika talasa" etnicckog ccisschenja u maju u julu 1993.

RAZARANJE I PLJACCKA IMOVINE: Naletelichu se pripisuje da je liccno naredio razaranje svih muslimanskih kucha u selima Sovichi, Doljani i Rasstani, kao i russenje dzzamije u Sovichima. Obojica optuzzenih se terete za sistematsko razaranje i pljaccku muslimanskih kucha u Mostaru, od maja 1993. do januara 1994.

Generalni sekretar NATO, Havijer (Javier) Solana, uputio je danas jugoslovenskim vlastima i naoruzzanim grupama kosovskih Albanaca specijalnu "pred-bozzichnu" poruku u kojoj ih je upozorio da "ne pokussavaju da predstojeche praznike... iskoriste za napade ili operacije kojima bi podrili krhku bezbednosnu situaciju i dodatno ugrozili izglede za postizanje mirnog ressenja." Iz godina bavljenja jugoslovenskom krizom NATO je, occito, izvukao pouku da se u periodima praznika ili godissnjih odmora, od tamossnjih lokalnih faktora mozze occekivati sve, a naroccito ono najgore.

Uocci bozziccnih i novogodissnjih praznika, Solana je pokussao da deluje preventivno, pa je izvesstaccima iz briselskog sedissta NATO izrazio svoju "duboku zabrinutost sadassnjom situacijom na Kosovu" i "nasilnim incidentima u proteklih nekoliko dana ... koji, po njemu, "predstavljaju veliki rizik za odrzzavanje prekida vatre." Vlasti na obema stranama i naoruzzane grupe kosovskih Albanaca Solana je pozvao da "obustave sve akte zastrassivanja, provociranja i nasilja", te da "smesta preduzmu korake za smanjivanje sadassnje napetosti." "Zzelim da uccinim apsolutno jasnim" - zakljuccio je Solana - da "NATO pomno prati razvoj situacije, ostaje na oprezu i u svakom je trenutku spreman da deluje."

Za sluccaj da ova "pred-bozzichna" poruka ne dopre do onih kojima je upuchena, u briselskom sedisstu NATO che tokom predstojechih praznika dezzurati najnuzznije diplomatsko i vojno osoblje koje bi, ukazze li se potreba, moglo da u kratkom roku sazove vanrednu sednicu Saveta, na kojem bi zapadni saveznici odluccili ssta im je cciniti, na Kosovu i oko njega. (kraj)

Evropska unija je odobrila 950.000 ekija za program ekshumacije eventualnih masovnih grobnica na Kosovu u narednoj godini. Odluka o tome, u vidu dokumenta o "zajednicckoj akciji" zemalja-cclanica EU, usvojena je kao "taccka A" - dakle bez diskusije - na poslednjoj ovogodissnjoj sednici Saveta ministara za nauccna istrazzivanja.

Odluci o "zajednicckoj akciji" prethodili su zakljuccci ssefova diplomatije evropske "petnaestorice" o nuzznosti nepristrasne i nezavisne istrage povodom tvrdnji o masovnim ubistvima civila na Kosovu. U tom cilju, ssefovi diplomatije EU su joss u oktobru ove godine odluccili da se na Kosovo, ssto je moguche pre, uputi tim evropskih forenziccara, tj. eksperata za sudsku medicinu i patologiju, koji che istrazziti lokacije na kojima su izvrsseni navodni zloccini. Evropski tim, koji ccine uglavnom finski forenziccari, zapocceo je svoju istragu krajem novembra, ali je procedura usaglassavanja "zajedniccke akcije" - koja ukljuccuje i uvek bolno pitanje njenog finansiranja - potrajala do kraja decembra. U dokumentu koji je jucce formalno usvojen se navodi da che pomenutih 950.000 ekija biti izdvojeno iz opssteg budzzeta Evropske zajednice.

S obzirom da su, od poccetka dolaska evropskog tima na Kosovu, izbili nesporazumi oko lokacija koje che se istrazziti - pri ccemu su jugoslovenske vlasti pokussavale da istragu ogranicce na tri lokacije na kojima se pretpostavlja da su sahranjene srpske zzrtve - u dokumentu o "zajednicckoj akciji" se insistira na "neograniccenom pristupu" evropskih forenziccara svim lokacijama, kao i na punoj nezavisnosti njihovog rada. U samom dokumentu navodi se ssest lokacija koje evropski tim, "pored ostalih", treba da istrazzi. To su: Glodjane, Golubovac, Gornje Obrinje, Kleccka, Orahovac i Volujak.

Nesporazuma je, takodje, bilo i u pogledu toga kome che evropski tim podneti izvesstaj sa nalazima do kojih je dossao tokom svog rada. Jugoslovenske vlasti su insistrirale da se taj izvesstaj mora podneti njima, tj. njihovim organima pravosudja, a nikako hasskom Tribunalu, kojem Beograd osporava nadlezznost za istragu moguchih krssenja medjunarodnog humanitarnog prava na Kosovu. U jucce usvojenom dokumentu se, s tim u vezi, precizira da che "misija o svojim nalazima podneti izvesstaj Savetu ministara EU." U evropskim diplomatskim krugovima dodaju kako se "podrazumeva" da che hasski Tribunal, ukoliko bude zainteresovan, mochi da dobije taj izvesstaj. Jer, kazzu, "puna saradnja sa Tribunalom je obaveza ne samo svih drzzava, vech i svih medjunarodnih organizacija, ukljuccujuchi i EU."

(1 eki/ecu (od 1.1.99. "euro") = 1,95 DM)

(kraj)

"Novinarstvo ostaje opasna profesija, a ubistva novinara se i dalje ne tretiraju na odgovarajuchi naccin" - istakao je Ejden Vajt (Aidan White), generalni sekretar Medjunarodne federacije novinara (IFJ), prilikom prezentacije godissnjeg izvjesstaja ove organizacije. Na konferenciji za sstampu koja je, tim povodom, danas odrzzana u Briselu, Vajt je - navodechi ovogodissnji bilans od 50 ubijenih novinara - primjetio kako je "danas, u nekim drzzavama, postalo gotovo prihvatljivo da - ako ubijete novinara - nechete za to odgovarati." Prema statistici IFJ, najvisse novinara je ove godine ubijeno u Latinskoj Americi. Od ukupno 50 ubijenih novinara, 30 ih je stradalo pri obavljanju svoje profesije. Svi ubijeni novinari u Rusiji - ukazao je Vajt - bavili su se istrazzivacckim novinarstvom, najccessche vezanim za korupciju.

Ssto se podruccja bivsse Jugoslavije ticce, broj ubijenih je znatno manji nego ranijih, ratnih godina. Izvjesstaj IFJ registruje samo sluccaj albanskog novinara Afrima Malichija (Maliqi), koji je 4. decembra ove godine ubijen iz zasede u Prisstini. Medjutim, naglasio je Vajt, na tom je podruccju sve vechi pritisak na medije, pogotovu nezavisne, te stanje medija, naroccito u SRJ, "treba shvatiti veoma ozbiljno."

O medijskoj situaciji u SRJ opssirno je govorila Kejlin Mekenzi (Cailin Mackenzie), zaduzzena za prava novinara unutar IFJ. Ukazala je na sadassnju kampanju protiv nezavisnih medija u Beogradu i upozorila da sliccna sudbina preti i novinama na albanskom jeziku koje izlaze na Kosovu. Ministrastvo informiranja Srbije - smatra Mekenzi - uvelo je "vrlo efikasan naccin uccutkivanja medija putem prijetnji i drasticcnih novccanih kazni". Po Ejdenu Vajtu je "zanimljivo da beogradske vlasti vrlo lako i brzo donose osstre zakone... a policija se stara da te zakone sprovede ccak i prije nego ssto stupe na snagu."

Pored lokalnih vlasti, za tessko medijsko stanje u drzzavama bivsse Jugoslavije, smatra generalni sekretar IFJ, odgovorna je i medjunarodna zajednica, kojoj nedostaje "dugoroccna strategija za stvaranje uslova za pravu slobodu medija na tom podruccju." Finansijska pomoch koja se pruzza tamossnjim nezavisnim medijima nije po njegovom missljenju dovoljna zamjena za odsustvo strategije. "Svaki napad na novinare i nezavisne medije zapravo je napad na javnost, te uccutkivanje novinara i novina predstavlja, u susstini, zasljepljivanje javnosti" - zakljuccio je Vajt, uz poziv vladama i ne-vladinim organizacija da zajedno rade na boljoj zasstiti novinara i novinarstva, kako krajem svake godine ne bi morali da prave crne bilanse novinarskih stradanja. (KRAJ)

Brisel/Bruxelles, 22. decembar 1998. (SENSE)
Posle posete generala Veslija Klarka Beogradu
BOZZICHNA "BUDNOST" U BRISELSKOM SEDISSTU NATO

Po povratku iz Beograda u Brisel, vrhovni zapovednik saveznicckih snaga u Evropi, general Vesli Klark (Wesley Clark), je ocenio da srpske snage bezbednosti "jasno ne posstuju" obaveze iz relavantnih rezolucija Saveta bezbednosti i sporazuma Milossevich-Holbruk (Holbrooke) o povlaccenju snaga i prekidu neprijateljstava. O ovoj oceni iz televizijskog intervjua, medjutim, general Klark neche podnositi raport Savetu NATO. Ne samo zato ssto su stalni predstavnici "ssesnaestorice" u Briselu vech na bozzichnim praznicima, vech i zato ssto za time, kako kazzu u sedisstu zapadnog saveza, "nema potrebe."

Zvaniccnik NATO s kojim smo danas razgovarali pod uobiccajenim uslovom da mu ne navodimo ime, ukazuje da je general Klark, u protekle dve sedmice, o kosovskoj situaciji raportirao najpre ssefovima diplomatije a potom i ministrima odbrane NATO, te da je u obe prilike ponovio citiranu ocenu o "jasnom ne posstovanju" obaveza od strane Beograda. Vrhovni zapovednik saveznicckih snaga je tada, pored ostalog, naveo da su neke od jedinica specijalne policije MUP - koje su krajem oktobra povuccene sa Kosova pod pretnjom vazdussnim udarima NATO - u medjuvremenu ponovo tamo vrachene; da je broj angazzovanih vojnika i policajaca nadmassio ukupan dogovoreni nivo; da su na pojedinim saobrachajnicama ponovno uspostavljeni kontrolni punktovi ccije je uklanjanje zahtevano; kao i da srpske snage bezbednosti odbijaju da se povuku sa polozzaja na kojima, prema sporazumima iz oktobra ove godine, ne bi smele da budu. Produzzeno prisustvo i pojaccana aktivnost srpskih snaga bezbednosti na kriticcnim polozzajima oko pojedinih sela i gradova, dovodi do pojaccanog prisustva i aktivnosti Oslobodilaccke vojske Kosova, ccime se - po generalu Klarku - otvara spirala neprijateljstva, odnosno zaccarani krug nasilja.

Cilj posete Beogradu je, prema istom izvoru, bio da se general Klark upozna sa novim liccnostima u jugoslovenskom vojnom vrhu, predocci im ssta zna o krssenjima uslova pod kojima je otklonjena oktobarska pretnja vazdussnim udarima, te da ih joss jednom upozori da bi - ukoliko se nasilje nastavi - NATO mogao da reaguje i ostvari svoje pretnje. Pored toga, ukazuje zvaniccnik NATO, general Klark je hteo da "otkloni eventualne nesporazume u pogledu modaliteta delovanja" tzv. Snaga za izvlaccenje, buduchi da u Briselu imaju utisak kako u Beogradu "ne razumeju ccemu te snage sluzze i kako che se koristiti."

Zamoljen da prokomentarisse agencijske izvesstaje prema kojima zapadna diplomatija "sve visse gubi strpljenje sa Oslobodilacckom vojskom Kosova", njenim odbijanjem svakog politicckog ressenja, krssenjima prekida vatre i pokussajima da se vrati u podruccja iz kojih su povuccene srpske snage bezbednosti, zvaniccnik NATO je ukazao da je "stvorena tipiccna situacija kokosske i jajeta, u kojoj se ne zna ssta je starije, odnosno ssta ccemu prethodi." Ali, dodao je, "s koje god strane gledali, jasno vidimo da obe strane ne posstuju sporazume i obaveze."

S obzirom na iskustvo iz avgusta ove godine, kada je kosovska ofanziva srpskih snaga bezbednosti zatekla NATO na godissnjem odmoru, briselsko sedisste zapadnog saveza che tokom zapoccetih bozzichnih praznika biti u stanju "pojaccane budnosti." Na dezzurstvu che, otkriva nass sagovornik, ostati "najnuzznije osoblje" koje che, ukazze li se potreba, vrlo brzo organizovati vanrednu sednicu Saveta NATO. (kraj)

Bon, 22. decembar 1998. (SENSE)
Pomoch nemacckog Crvenog Krsta Kosovu
AMBULATNA KOLA I LEKOVI ZA IZBEGLICE

Crveni krst Nemaccke uputio je na Kosovo specijalno ambulantno vozilo, opremljeno aparatima i medicinskim materijalom, kao i ccetvorocclanom medicinskom posadom, koja che zbrinjavati bolesnike u ugrozzenim podruccjima na Kosovu.

Specijalno ambulantno vozilo obilaziche najmanje pet mesta dnevno i pruzzache medicinsku pomoch stotinama ljudi. Posebno che se obilaziti ona podruccja na Kosovu u kojima su unisstene bolnice i domovi zdravlja, a u pruzzanju pomochi stanovnisstvu nemaccka ekipa saradjivache sa lokalnim medicinskim osobljem.Planirano je da ova pokretna medicinska misija iz Nemaccke provede na Kosovu ssest meseci.

Pored specijalnog ambulantnog vozila, na Kosovo su upuchena i dva kamiona lekova, u vrednosti od pola miliona maraka. Vozilo sa posadom i lekovi biche stavljeni na raspolaganje Crvenom krstu Kosova.

Ova akcija nemacckog Crvenog krsta, saopssteno je u Bonu, realizovana je uz finansijsku pomoch Saveznog Ministarstva za privrednu saradnju. (kraj)

Brisel/Bruxelles, 21. decembar 1998. (SENSE)
Zajedniccko evro-americcko saopsstenje o Zapadnom Balkanu
"MAMAC" OBNOVE KOSOVA

Uprkos ccinjenici da EU i SAD "rade kao tim" i "tesno saradjuju" na Kosovu, u Bosni, Albaniji i drugim lokalnim "vruccim" tacckama... "politiccka, gradjanska i ekonomska nestabilnost u nekim delovima Zapadnog Balkana ugrozzava mir i prosperitet u ccitavoj Jugoistoccnoj Evropi i predstavlja ozbiljan izazov za Evropu i ssire."

To se, pored ostalog, konstatuje u saopsstenju o "evro-americckoj saradnji na Zapadnom Balkanu", objavljenom po zavrssetku Samita EU-SAD koji je krajem prossle sedmice odrzzan u Vassingtonu. Uz izraze "krajnje zabrinutosti" da bi nedavni incidenti na Kosovu mogli voditi do "nekontrolisane spirale nasilje" i obnovljene pozive obema stranama da odrzze prekid vatre i saradjuju sa verifikatorskom misijom OEBS (OSCE), zajedniccko evro-americcko saopsstenje ukazuje i na svetle perspektive obnove Kosova. Preduslov za to je, naravno, da se postigne privremeno politiccko ressenje na kojem ambasadori Hil (Hill) i Petricc (Petritsch) "rade kao tim."

Sjedinjene Drzzave, navodi se u saopsstenju, pozdravljaju "nameru EU da preuzme vodechu ulogu u organizovanju odgovora medjunarodne zajednice na pitanja obnove" i obechavaju joj punu podrssku u tim naporima. Odmah po okonccanju sadassnje evropske misije za utvrdjivanje i procenu ratne sstete, navodi se u saopsstenju, EU che u januaru sledeche godine organizovati sastanak na ekspertskom nivou posvechen potrebama obnove na Kosovu. Ccim se postigne politiccki sporazum, EU che preuzeti konkretne korake za podrssku obnovi, demokratizacciji i razvoju civilnog drusstva na Kosovu, ukljuccujuchi i sazivanje donatorske konferencije. SAD i EU occekuju da che medjunarodna zajednica pruzziti znaccajan doprinos - odnosno ulozziti neophodna sredstva - za brzu implementaciju programa obnove Kosova.

U delu posvechenom Bosni, evro-americcko zajedniccko saopsstenje posebno poziva vlasti BiH i Hrvatske da "dosledno podrzzavaju napore za primenu Dejtonskih sporazuma i doprinose procesu stabilizacije i nacionalnog pomirenja." Od tih vlasti se, u prvom redu, trazzi da podrzze povratak izbeglica i raseljenih lica, ssto bi, zajedno sa ekonomskim razvojem i otvaranjem novih radnih mesta, "pomoglo da se stabilizuje politiccka i socijalna situacija i ojacca povratak na multi-etniccku Bosnu i Hercegovinu."

Uz poziv ccitavom regionu Zapadnog Balkana da "podrzzi napore za uspostavljanje sigurnosne i ekonomske stabilnosti", EU i SAD najavljuju politiccku i ekonomsku pomoch onima koji "unapredjuju demokratiju, napreduju ka samoodrzzivoj i slobodnoj trzzissnoj privredi, te razvijaju normalne odnose sa susedima." Uz joss jednu osudu gussenja nezavisnih medija i politiccke opozicije u Srbiji, evro-americcki partneri izrazzavaju "snazznu podrssku nastajuchoj demokratiji i politicckom pluralizmu u Crnoj Gori." Beogradu se, na kraju, poruccuje da je SR Jugoslavija... "koja posstuje demokratska i ljudska prava svojih gradjana i ispunjava svoje medjunarodne obaveze... od susstinskog znaccaja za regionalni mir i bezbednost, kao i za sopstvenu integraciju u Evropu." (kraj)

Brisel/Bruxelles, 18. decembar 1998. (SENSE)
Drugi dan polugodissnjeg zasijedanja ministara odbrane NATO
SADAM HUSEIN PROBLEM ZA CIJELI SVIJET
Zekerijah SMAJIC, dopisnik agencije SENSE

I drugog dana polugodissnjeg zasijedanja Sjeverno-atlantskog vijeca na nivou ministara odbrane, u centru pazznje su, kao i prethodnog dana bili Kosovo i Bosna i Hercegovina, ovoga puta u formi Stalnog Nato-ruskog i Nato-ukrajinskog vijecha za saradnju.

Iraccka kriza, ponovo je ostala na margini zasijedanja u Briselu, uz obrazlozzenje da NATO kao vojna organizacija ni na koji naccin "nije institucionalno involviran" u najnovije napade na selektivne ciljeve u Iraku.

U znak neslaganja sa vojnom akcijom protiv rezzima u Bagdadu, ruski ministar odbrane Igor Sergejev dans nije sudjelovao u radu stalnog Nato-ruskog vijecha, pa je sastanku prisustvovao ruski ambasador u Belgiji, Sergej Koseljak, koji je ponovio eksplicitan stav Rusije protiv upotrebe sile protiv Iraka.

Na konstataciju novinara da u iracckoj operaciji, ipak, sudjeluju dvije velike cclanice Saveza, visoki funkcioner je odgovorio da su svi ministri jednoglasni da Sadam Husein "nije problem samo dvije ili ssesnaest cclanica NATO, vech da je problem svih 185 stalnih cclanica Ujedinjenih nacija".

Isti funkcioner je izjavio da je i Rusiji danas jasno dato do znanja da je iraccka strana iskljuccivo odgovorna za eskalaciju krize, jer je Sadam Husein do sada ignorisao tridersetak rezolucija Vijecha sigurnosti, ukljuccujuci i dvije kojima se izriccito zahtijeva medjunarodna kontrola proizvodnje oruzzja za masono unisstenje.

Zvaniccnik NATO nije mogao odgovoriti na pitanje u vezi sa razlozima izostanka ruskog ministra odbrane Igora Sergejeva, koji se jucce popodne, nakon sastanka s najvissim zvaniccnicima SR Jugoslaviuje, vratio u Mosku. Visoki funkcioner je izjavio da NATO za sada nema informacije o ccemu je sve ministar Sergejev razgovarao u Beogradu, "ali NATO bi bio veoma zadovoljan ukoliko je Rusija iskoristila vlastiti autoritet u pojaccavanju pritiska na zvaniccni Beograd u cilju otpoccinjanja politicckog dijaloga radi okonccanja kosovske krize, a na temelju smjernica medjunarodne Kontakt grupe" - izjavio je isti funkcioner. On je dodao da je ruski ambasador, bez obzira na neslaganja u vezi sa iracckom krizom, prenio spremnost zvaniccne Moskve da se NATO-ruska strana nastavi istom dinamikom, a da u vojnom pogledu bude joss i "transparentnija".

Govorechi o eskalaciji krize na Kosovu, visoki funkcioner NATO je rekao da su uccesnici stalnog NATO-ruskog vijecha "sa visokim stepenom saglasnosti" odbacili aspiracije kosovskih Albanaca ka nezavisnosti, kao i da se za ponovnu eskalaciju krize "ne mozze kriviti samo jedna strana". Ponavljajuchi ranije stavove zapadnih saveznika o nuzznosti "politicckog dijaloga" o Kosovu, visoki funkcioner NATO je, medjutim, ukazao i na nessto drugacciju nijansu u stavovima Sjeverno-atlantskog saveza kada je rijecc o odgovornosti za krizu na Kosovu.

"Nato, takodje, osudjuje svaki akt nasilja ili neposstovanja postignutih dogovora, ali glavna krivica, ipak, i dalje ostaje na vlastima u Beogradu. To, medjutim, niukom sluccaju ne umanjuje odgovornost druge strane" - izjavio je visoki funkcioner atlanske "ssesnaestorice".

On je i danas podsjetio da Izvrssna naredba (ACTORD) za upotrebu savezniccke avijacije protiv SR Jugoslavije, ukoliko dodje do krssenja relevantnih rezolcija Vijecha sigurnosti i do neposstovanja primirja - nije opozvana i da che, kako je rekao, "biti aktivirana kad god se za tim nametne potreba".

Iz dobro obavijesstenih izvora bliskih njemacckom Ministarstvu odbrane, SENSE saznaje da che se tokom sljedeche sedmice u Prisstini sastati i medjunarodna Kontakt grupa na nivou politicckih direktora s ciljem da se na licu mjesta sagledaju uzroci i posljedice najnovije eskalacije kize. "Odlazimo na Kosovo u nadi da chemo i u redovima Oslobodilaccke vojske Kosova nachi sagovornike od kojih chemo dobiti pouzdane informacije o tome ssta se tamo dogadja" - izjavio je isti izvor agencije SENSE.

NATO-rusko vijeche je i danas postiglo punu saglasnost o potebi daljeg zajednicckog vojnog prisustva u Bosni i Hercegovini, uz ocjenu da zapadni saveznici i njihovi partneri nemaju namjeru ostati u ovoj zemlji zauvijek. Visoki funkcioner atlantske "{esnaestoric" je s ti u vezi rekao da su ministri odbrane jednoglasni u ocjeni da glavna odgovornost za primjenu Mirovnog sporazuma i najnovijih zakljuccaka madridskog sastanka medjunarodnog Vijecha za implementaciju mira - lezzi na, kako je rekao, politicckim liderima u BiH i na isntitucijama koje su legalno izabrane na posljednjim izborima u septembru ove godine. (kraj)

Brisel/Bruxelles, 17. decembar 1998. (SENSE)
Redovno polugodissnje zasijedanje ministara odbrane Nato
ZABRINUTOST ZBOG KOSOVA, KRIZA U IRAKU NA MARGINI

"Irak nije bio glavna tema prvog dana dvodnevnog zasijedanja ministara odbrane Sjeverno-atlantskog saveza. Iako su u napadima na odabrane ciljeve u Iraku angazzirane dvije stalne cclanice Saveza - upotreba sile protiv rezzima u Bagdadu nije u nassoj nadlezznosti"- izjavio je u srijedu popodne visoki funkcioner atlantske "ssesnaestorice".

Da che bilateralna vojna akcija Sjedinjenih Americckih Drzzava i Velike Britanije, na ovom ministarskom sastanku biti minimizirana, moglo se pretpostaviti i iz rano ujutru objavljenog saopsstenja generalnog sekretara NATO, Haviera Solane (Javier Solana). U nekoliko rutinskih diplomatskih reccenica, britansko-americcka vojna akcija se - niti podrzzava niti osudjuje.

U saopsstenju se konstatuje da je "uprkos vissegodissnjih napora UN, diplomatija bila neuspjessna u nagovoru Sadama Huseina da se pokori zahtjevima medjunarodne zajednice".

"Umjesto saradnje, on je nastavio sa krssenjem rezolucija Vijecha sigurnosti, a pogazio je i vlastiti dogovor s generalnim sekretarom UN o nastavku medjunarodne inspekcije u fabrikama oruzzja za masovno unisstenje" - izjavio je Solana. On je dodao da je iraccki predsjednik, "vlastitim prkosom medjunarodnoj zajednici, doveo do vazdussnih napada" i da je liccno odgovoran za "tesske posljedice" po njegovu zemlju. Solana je zakljuccio da iraccke vlasti moraju saradjivati sa UN i momentalno preduzeti vrlo konkretne korake u cilju izvrssavanja svih obaveza iz rezolucija Vijecha sigurnosti.

Preko eskalacije krize u Iraku, Solana je ssutke pressao i na veccernjoj konferenciji za novinare. Tek na pitanje da li su oslate cclanice Saveza solidarne sa zemljama ukljuccenim u vojne akcije u Iraku, Solana je kratko odgovorio da je NATO "zabrinut ponassanjem iracckog predsjednika" i da je "prirodno da su ministri odbrane danas detaljno informisani od strane Velike Britanije i SAD, te da su razmijenili missljenja u vezi sa iracckom krizom".

Glavna tema ministarskog zasijednja NATA bili su najnoviji dogadjaji na Kosovu i perspektiva mirovne operacije u Bosni i Hercegovini.

Ministri su izrazili "duboku zabrinutost" eskalacijom krize na Kosovu, i upozorili Milossevicha da mu "neche biti dozvoljeno da trenutne napetosti iskoristi za obnavljanje vojnih i policijski opercija".

Ocijenjeno je, takodje, da je i "Oslobodilaccka vojska Kosova pojaccala vojne aktivnosti, da regrutuje nove ljede, da se svakim danom snabdijeva sve savremenijim naoruzzanjem, te da i ona koristi vakuum koji se stvara povlaccenjem srbijanske policije iz nekih podruccja na Kosovu na kojima, zatim, OVK uspostavlja svoju kontrolu".

Visoki funkcioner Sjeversno-atlantskog saveza, prenio je tim povodom uvjerenje ministara odbrane da se jugoslovenski predsjednik Milossevich ovoga puta "neche usuditi da zauzetost Zapada iracckom krizom, iskoristi za otvaranje nove ofanzive na Kosovu... Ne vjerujemo u tu moguchnost, jer je Milossevich svjestan da NATO pazzljivo prati razvoj dogadjaja na Kosvu i da su saveznici spremni da adekvatno odgovore u svakom trenutku. To potvrdjuje i ccinjenica da je Izvrssna naredba o zraccnim napadima protiv Jugoslavije (ACTORD), usvojena poccetkom oktobra, joss uvijek na snazi" - izjavio je visoki funkcioner Sjeverno-atlantskog saveza.

SSto se BiH ticce, zakljucceno je da se do proljecha ne planira ozbiljnije smanjivanje mirovnih snaga, ali che se do tada izvrssiti neophodna "racionalizacija i preraspodjela jedinica", ali ovim zahvatom neche biti obuhvacheno visse od 6-12 odsto sadassnjih efektiva.

Ministri odbrane su pozdravili rezultate Madridskog sastanka Vijecha za implementaciju mira (PIC) i ponovili da "odgovornost za mir i izgradnju Bosne i Hercegovine snose prije svega politiccari koji su izabrani od svojih naroda".

Zakljucceno je, takodje, da "medjunarodna zajednica neche dopustiti stvareanje nacionalnih geta na teritoriji BiH iako, kako je recceno, ima pokussaja nekih lokalnih ccelnika da se to ostvari".

Narednu, 1999. NATO smatra "odluccujuchom za buduchnost BiH", jer se u toj godini "mora postichi povratak velikog broja raseljenih na svoja ognjissta... Ako se to ne dogodi, onda che se izbjeglice priviknuti da zzive na drugom mjestu, ssto je za buduchnost BiH veoma opasno, a za medjunarodnu zajednicu apsolutno neprihvatpjivo" - izjavio je visoki funkcioner Sjeverno-atlantskog saveza, nakon prvog dana ministarskog sastanka NATO u Briselu. (kraj)

Madrid, 17. decembar 1998. (SENSE)
Ssta sadrzze dokumenti Madridske konferencije
PROJEKT "MIRNE BOSNE" ILI SPISAK LEPIH ZZELJA?
Mirko Klarin, specijalni izvesstacc SENSE iz Madrida

Na papiru, sve je jasno. I krasno. Savet za primenu mirovnog sporazuma je, na dvodnevnoj ministarskoj konferenciji u Madridu, definisao ciljeve kojima che, u Bosni, tezziti u naredne dve godine i, istovremeno, ukazao na sredstva, tj. put, kojim bi se ti ciljevi mogli dosticci.

Ciljevi su, nema sumnje, uzvisseni: tezzi se stvaranju mirne, moderne, demokratske, ekonomski prosperitetne, evropske Bosne i Hercegovine. Samo takva Bosna che, smatra Savet, mochi da opstane jednom kada se medjunarodna zajednica iz nje povucce i samo che takva Bosna opravdati vissegodissnja ulaganja u primenu mirovnih sporazuma. Prema nedavno objavljenoj raccunici Medjunarodne krizne grupe, ukupna vrednost medjunarodnih investicija u "mirnu Bosnu" dostizze ccak 9 milijardi dolara - godissnje! Ciljevi i sredstva definisani u Deklaraciji i njenom Aneksu su, dakle, naccin na koji medjunarodna zajednica nastoji da zasstiti svoju investiciju i sprecci "bankrot" svog projekta.

Na 35 gusto ispisanih stranica Aneksa Madridske deklaracije precizno je navedeno ssta, ko i do kada treba da uccini, kako bi se Bosna u naredne dve godine priblizzila definisanom cilju. Primarno odgovorne za ostvarivanje tih zadataka su, jasno, aktuelne vlasti Bosne, njenih entiteta i nacionalnih zajednica.

Izjassnjavajuchi se, na kraju konferencije, o sadrzzaju madridskih dokumenata, predstavnici tih vlasti su, po pravilu, ukazivali kako u njima "ima stvari koje im se dopadaju", ali i onih koje im "nisu po volji." Kao da je recc o jelovniku, iz kojeg che svako mochi da bira ono ssto odgovara njegovom ukusu. Kako ti dokumenti ne bi ostali puki "spisak lepih zzelja", biche, po svemu sudechi, nuzzno joss dosta napora i pritiska - ne samo od visokog predstavnika i ostalih medjunarodnih faktora, vech i "odozdo", tj. iz "izborne baze" onih koji trenutno nastupaju i govore u ime svojih drzava, entiteta i naroda. A preduslov za to je da se "bazi" precizno predocci odnos cene i vrednosti, kako bi mogla da izraccuna da li joj se to isplati.

Vrednost je, kako smo vech naveli, mirna, moderna, demokratska, prosperitetna i evropska Bosna i Hercegovina. Cena koju za to treba platiti izlozzena je u deset poglavlja madridskog Aneksa. Pokussachemo, ovde, da tu cenu predstavimo, stavku po stavku:

I POVRATAK IZBEGLICA - Prva bi cena bila da se prihvati da pravo na povratak u svoje domove i povrachaj imovine... imaju sve, a ne samo "nasse", izbeglice i raseljena lica. Jednom kada se to prihvati, sve ostalo je mnogo laksse. Trazzi se "susstinski napredak" u 1999, posebno u "manjinskim povratcima" i naroccito u "kljuccnim gradovima", kao ssto su Sarajevo, Mostar i Banja Luka. Dosadassnji bilans na tom planu ocenjuje se "razoccaravajuchim", naroccito u Republici Srpskoj. Nasilje protiv povratnika proglassava se "zloccinom protiv mira" i zahteva se kazznjavanjem odgovornih, u oba entiteta. Insistira se na hitnom uklanjanju svih administrativnih i zakonskih prepreka povratku i ojaccava se "direktna veza izmedju finansijske pomochi saradnje na povratku."

II VLADAVINA ZAKONA I LJUDSKA PRAVA - Cena je, u ovom domenu, izrazzena negativno: koliko se gubi ako se to ne prihvati. Pa se kazze: "Bez vladavine zakona i bez nezavisnog i nepristrasnog pravosudja, ne mozze biti buduchnosti za BiH kao modernu, prosperitetnu evropsku zemlju. Nema garancija za gradjane oba entiteta. Nema izgleda za znaccajnije investicije spolja. Nema ssansi za priblizzavanje evropskim institucijama..."

Nema, ukratko, niccega. A vi izraccunajte da li vam se isplati da se opirete reformi pravosudja; jaccanju Ustavnog suda BiH; uspostavljanju institucija za zasstitu ljudskih prava; reformama u obrazovanju i, posebno, zajednicckim "osnovama nastavnog programa, koji che deci iz svih zajednica priblizziti vrednosti svih kultura BiH..." U istom segmentu Aneksa se, dalje, poziva na ukidanje svih oblika diskriminacije i podsticanje jednakosti polova; zatim na uspostavljanje "snazznog i budnog civilnog drusstva" koje che bdeti nad posstovanjem ljudskih prava; te na pojaccanu saradnju entiteta u traganju za nestalim osobama, kao i u ostvarivanju programa ekshumacija. Poziva se na versko pomirenje i olakssavanje obnove verskih spomenika i gradjevina.

Opssirno se razlazze ssta je sve neophodno ucciniti na reformisanju i razvoju policije i, naroccito, njenoj profesionalizaciji i demokratizaciji. Poseban paragraf posvechen je obavezi saradnje sa hasskim Tribunalom i neophodnosti izvodjenja pred lice pravde svih optuzzenih, na ccelu sa Radovanom Karadzzichem i Ratkom Mladichem. Novi predsednik RS se proziva da se liccno postara za ostvarivanje obaveza RS prema Tribunalu, kao i za objassnjavanje tih obaveza sopstvenoj javnosti.

Odredbe koje se ticcu pasossa su od neposrednog prakticcnog znaccaja za gradjane BiH. Stari diplomatski pasossi RBiH prestaju da vazze sa 31.12. ove godine; dok se "obiccni" pasossi sa ljiljanima neche priznavati nakon 30. juna 1999. Onima koji to zzele, smatra Savet za primenu mirovnim sporazuma, mora se omoguchiti da imaju pasosse koji che potvrdjivati njihovo drzzavljanstvo BiH - bez "diferenciranja po entitetima."

III INSTITUCIJE - Trazze se snazznije i efikasnije zajedniccke institucije; rekonstrukcija Saveta ministara i podsticanje saradnje i konsultacija sa institucijama entiteta. "Paralelne" institucije, ostale iz rata, joss jednom se proglassavaju ilegalnim i zahteva se njihovo momentalno raspusstanje.

Posebno je zanimljiv deo Aneksa koji se bavi prestonicom Federacije. Savet je "primio k znanju" predlog da to bude Mostar... ali taj predlog neche podrzzati sve dok Mostar ne postane onakav kakva bi, po njegovoj oceni, trebalo da bude. Navodi se desetak preciznih uslova za to: istinski ujedinjena gradska uprava sa jedinstvenim budzzetom; dobrovoljni povratak izbeglica i raseljenih lica; visok nivo liccne sigurnosti; obaveza vlasti da sprecce zlostavljanje i zastrassivanje manjina; nezavisno sudstvo u gradu i kantonu; rekonstrukcija starog grada; isporuccivanje Hagu svih optuzzenih za ratne zloccine u Mostaru...

IV SAMOODRZZIVA EKONOMIJA - Trazze se drasticcne ekonomske reforme, bez kojih neche biti stranih investicija koje mogu da zamene sadassnju donatorsku pomoch. Nivo te pomochi, konstatuje se, je dostigao vrhunac i uskoro che neizbezzno pocceti da opada. No to, medjutim, joss ne znacci da che taj izvor u celosti presussiti. Poccetkom 1999. odrzzache se nova donatorska konferencija kojom che se zaokruzziti ccetvorogodissnji program obnove i obezbediti sredstva za nastavak rekonstrukcije na svim nivoima. Visoki predstavnik occekuje i "dodatna sredstva" za podrssku politicckim i ekonomskim prioritetima koje je odobrio Savet. Na ssest stranica Aneksa detaljno se nabraja ssta je sve neophodno ucciniti za uspessnu reformu i privatizaciju bosanske privrede i stvaranje "jedinstvenog ekonomskog prostora" u skladu sa evropskim standardima.

V DEMOKRATIZACIJA - U prvom planu je priprema novog izbornog zakona, koji, pored ostalog, treba da "promovisse koncept multi-etniccke drzzave", osigura posstovanje demokratskih principa od strane kandidata i njihovih partija; ohrabri one kandidate i partije koje trazze "ssiroku podrssku medju svim gradjanima BiH"; favorizuje politiccki pluralizam; povecha odgovornost izabranih predstavnika... Sledi, dalje, zahtev da se nastavi sa reformom u domenu medija. U tom kontekstu, od HRT i RTS se izriccito zahteva da "posstuju medjunarodne norme emitovanja, zakone BiH kao i Kodeks Medjunarodne medijske komisije" koji vazzi za b-h medije. Hrvatska i SR Jugoslavija se, kao potpisnici Dejtona, podsechaju da visoki predstavnik mozze da zabrani ili suspenduje sve medije koji emituju na teritoriji BiH... a ccije poruke ugrozzavaju implementaciju mirovnih sporazuma.

VI BOSNA I HERCEGOVINA U EVROPI - Uz proklamaciju da je BiH "evropska drzzava" a njeni gradjani "Evropljani", Aneks podsecha na poduzze spiskove uslova koje je neophodno ispuniti za cclanstvo u Savetu Evrope i uspostavljanje ugovornih odnosa sa EU. Vechina tih uslova sadrzzana je i u zadacima nabrojanim u madridskom Aneksu (vladavina prava, demokratizacija, ekonomske reforme...), tako da ih ovde nechemo ponavljati.

VII VOJNA I SIGURNOSNA PITANJA - Problem je kako smanjiti nestabilnost koja je "urodjena u postojanju dve - zapravo tri - armije u jednoj zemlji." Savet, zato, insistira na merama za gradjenje poverenja i jaccanje saradnje izmedju armija entiteta, kao i unutar armije Federacije. Predsednisstvo i entiteti se pozivaju da tokom 1999. rade na uspostavljanju "zajedniccke politike sigurnosti" koja che progresivno voditi ka "drzzavnoj dimenziji odbrane."

Hrvatska i SRJ se pozivaju da uccine "transparetnim i javnim" pomoch koju pruzzaju armijama entiteta. Izrazzava se zabrinutost zbog visokih i ne uvek transparentnih vojnih budzzeta Federacije i Republike Srpske, ssto je po oceni Saveta posebno neprihvatljivo ako se imaju u vidu ogromne potrebe obnove.

Dosta uzbudjenja je, medju pojedinim bosanskim delegacijama, izazvala odluka Madridske konferencije o uspostavljanju "Graniccne sluzzbe BiH." Ta sluzzba se u Aneksu proglassava "vitalno znaccajnom" za suverenitet BiH i sposobnost kontrole njenih medjunarodnih granica. Trenirana po medjunarodnim standardima, "Graniccna sluzzba BiH" bicce odgovorna za integritet drzzavnih granica, obezbedjivanje legalnog ulaska u zemlju i izlaska iz nje, zasstitu od infiltriranja kriminalaca, ssvercera drogom ili ilegalnih imigranata, kao i za kontrolu medjunarodnih obaveza BiH kao ssto su, recimo, sankcije protiv neke od susednih zemalja.

VIII BRCCKO - Oba entiteta se podsechaju na zahteve koji su pred njih postavljeni u arbitrazznoj odluci od 15. marta 1998. Konstatuje se ssta je od toga ispunjeno, a ssta tek treba da se ispuni do nove arbitrazzne odluke, najavljene za poccetak 1999. Kako su dosadassnje donacije bile ispod nivoa nuzznog za ozzivljavanje ekonomije u Brcckom, zemlje donatori se pozivaju da na sledeccoj konferenciji imaju u vidu posebne potrebe ovog grada.

IX SUKCESIJA - U ovom poglavlju Aneksa se izrazzava zzaljenje zbog izostalog sporazuma u maratonskim pregovorima o "podeli nasledstva" bivsse SFRJ. Odgovornost za to se, uglavnom, pripisuje SRJ, koja joss nije ispunila obaveze iz Bonske i Luksembursske deklaracije Saveta za primenu mirovnog sporazuma. Visoki predstavnik se poziva da Savetu podnese izvesstaj o moguchnosti da se pitanja o kojima nema konsenzuza - razresse arbitrazzom.

X MEDJUNARODNA PODRSSKA CIVILNOJ IMPLEMENTACIJI - Uz nadu da che aktuelne vlasti Bosne i njenih entiteta saradjivati na realizaciji ovde pobrojanih i ostalih zadataka iz madridskog Aneksa, Savet - za svaki sljuccaj - izrazzava i punu podrssku vidokom predstavniku "u prevazilazzenju opstrukcije na koju bi mogao da naidje." U tom cilju visoki predstavnik se poziva da nastavi da koristi ssiroka ovlasschenja koja su mu prossle godine dodeljena na Bonskoj konferenciji, a koja su u Madridu dodatno prossirena.

Da li che, i u kojoj meri, Vestendorp koristiti ta ovlasschenja, zavisiche - kako je ukazao zakljuccujuchi Madridsku konferenciju - iskljuccivo od mere u kojoj che vlasti Bosne i njenih entiteta izvrssavati svoj deo obaveze. Odnosno od mere u kojoj che, te vlasti, pocceti da se "messaju u svoj posao" i preuzimaju odgovornost za buduchnost buduchnost mirne, moderne, demokratske, prosperitetne i evropske Bosne, kakvu su u Madridu, barem javno i na papiru, prihvatili. Uprkos svim Vestendorpovim ovlasschenjima, madridski projekt "mirne Bosne" che, bez takvog njihovog angazzmana, ostati samo joss jedan neispunjeni, novogodissnji "spisak lepih zzelja."

Brisel/Bruexelles, 16. decembar 1998. (SENSE)
Nakon tri godine mira u Bosni i Hercegovini, najuspjessnijim se pokazuje Ured Visokog predstavnika
OD LONDONA DO MADRIDA
Zekerijah Smajic, dopisnik agencije SENSE

Medjunarodno Vijeche za primjenu mira u BiH (Peace Implementation Council - PIC), osnovano je na Londonskoj konferenciji o BiH, 8. i 9. decembra 1995 godine. U rad ovog reprezentativnog medjunarondog tijela ukljuccene su 42 drzzave i sve relevantne medjunarodne institucije, nevladine organizacije (NGO) i agencije koje se, po raznim osnovama, bave saniranjem posljedica rata u BiH - od Visokog komesarijata UN za izbjeglice (UNHCR) i Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), do Sjeverno-atlantskog saveza (NATO) i Ujedinjenih nacija (UN). Me|u dr`avama-~lanicama PIC, su - od Albanije, Omanskog Sultanata, Kine, Finske, Egipta, Jordana, SR Njemaccke i Irske, do Slovenije, Turske, Saudijske Arabije, Japana i Sjedinjenih Americckih Drzzava.

Prije madridskog sastanka na ministarskom nivou, Vijece za primjenu mira sastalo se jo{ tri puta: 13. i 14. juna 1996. u Firenci (Firenza), 4. i 5. decembra iste godine u Londonu i 9. 10. decembra pro{le godine u Bonu (Bonn). Krajem maja prossle godine, u portugalskom ljetovalisstu Sintra, nedaleko od Lisabona, odrzzano je zasijedanje nessto uzzeg medjunarodnog tijela - Upravnog odbora ovog Vijecha (Steering Board) na nivou ministara vanjskih poslova, koje je po sadrzzaju odlukama, imalo karakter i znaccaj polugodissnjeg sastanka samog Vijecha. Na istom nivou Upravni odbor se sastao i u junu ove godine u Luksemburgu (Luxembourg). Upravni odbor na nivou politicckih direktora sastaje se, u pravilu, jednom mjeseccno, a na nivou ministara vanjskih poslova - po potrebi. I PIC i Upravni odbor saziva Visoki predstavnik, koji ovim tijelima i predsjedava.

SSta je od zasijedanja u Londonu, prije tri godine, do ovog sastanka u Madridu, promijenjeno u pristupu medjunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini?

Najozbiljniji zaokret napravljen je u oblasti ingerencija Visokog predstavnika i njegovog Ureda. Od uloge "operativnog izvssioca naloga", koji su u vrijeme prvog Visokog predstavnika Karla Bilta (Carl Bildt), dolazili pojedinaccno ili u paketu iz glavnih centara odluccivanja u svijetu, sadassnjem HR (High Representative) Karlosu Vestendorpu (Carlos Westendorp), korak po korak, dodjeljivane su sve vece ovlasti. Na temelju generalnih smjernica medjunarodne zajednice i zakljuccaka PIC, on danas presudno mozze odluccivati o svim unutrassnjopoliticckim pitanjima funkcioniranja bh. drzzave - od dizajniranja pasossa i auto-tablica, do izgleda bh. valute i smjene najvissih funkcionra u zemlji. Ni na medjunarodnom planu, ovlasti OHR nisu marginalne. Naprotiv. Njegove preporuke su presudne i kada se raspravlja o persspektivi prijema BiH u Vijeche Evrope, ili sutra - kada (i ako) na red dodju natov program "Partnerstvo za mir" i povlassteniji trgovinski status u poslovanju sa Evropskom unijom.

Prema vechini zapadnih analiticcara, uloga HR u Bosni danas, veoma je sliccna ovlastima nekadassnjeg sserifa medju kaubojima. Druga grupa analiticcara, pak, smatra da je Vestendorp (kao i njegov prethodnik, Karl Bilt) i dalje samo "puki izvr{ilac zapovijesti iz velikih prijestolnica". U osnovi, me|utim, tu nikakve kolizije u stavovima i nema, jer su svi saglasni da je BiH, od Londona do Madrida, korak po korak, a posebno nakon prosslogodissnjeg sastanka PIC u Bonu, sve dublje pod specificcnim vidom protektorata, bez obzira na to da li je i koliko Karlos Vestendorp samostalan u donossenju odluka, ili je i dalje OHR samo transmisija. U ovom sluccaju forma je nebitna. Susstina je u tome da BiH bez OHR i NATO, ne bi mogla opstati.

S ozbiljnijim prossirivanjem ovlasstenja Visokog predatavnika poccelo se krajem maja prossle godine u Sintri, kada su i EU i SAD bili "izuzetno nezadovoljni" stanjem na terenu, a osobito ponassanjem onih koji su u oba entiteta obavljali finkcije vlasti. Tada je, takodje ocijenjeno da je stepen provodjenja civilnog dijela Mirovnog sporazuma "krajnje nezadovoljavajuchi", da se stvaranje multietniccke BiH "svjesno izbjegava na svim stranama", te da je glavna koccnica pomirenju - izostanak hapssenja Radovana Karadzicha i generala Ratka Mladicha. Velikom koccnicom Mirovnom sporazumu, tada su proglassene i vlasti u RS, a rukovodstvo bh. Federacije je na kraju sastanka u Portugalu, ipak prosslo sa pozitivnom ocjenom.

Jedina bitna razlika izmedju SAD i EU tada, odnosila se na ulogu medjunarodnih mirovnih snaga i osstrinu sankcija kojima je trebalo lomiti kiccmu nacionalistima i drugim protivnicima Mirovnog sporazuma. SAD su se zalagale za povlaccenje SFOR nakon isteka tadassnjeg mandata i za rigorozno ekonomsko kazznjavanje neposlussnih potpisnika Dejtonskog sporazuma, dok je EU bila za ostanak mirovnih snaga u Bosni i za postepeno ohrabrivanje ccak i najsitnijih pozitivnih pomaka na terenu. Tada je zvaniccno, zapadna politika "batine i mrkve" dobila pravo gradjanstva i u Bosni i Hercegovini.

Na sastanku u Sintri, na prvom mjestu prioriteta bila je uspostava i funkcioniranje zajedni~kih institucija, na Bonskom sastanku, medju 60-tak vrlo konkretnih obaveza poredanih po datumima izvrssenja, vech u uvodu zakljuccaka izdvojeno je hapssenje Karadzicha i Mladicha, jer je to oznacceno "kljuccnom pretpostavkom za pomirenje i uspostavu vladavine zakona" u BiH. Na madridskom sastanku - glavni prioritet je povratak izbjeglica i definisanje reda poteza za naredne dvije godine tzv. "prijelaznog perioda" kojima bi se, ponovo "mrkvom ili batinom", BiH osposobila za samostalan ekonosmki i demokratski zzivot, bez vojno-politicckog prisustva medjunarodne zajednice.

Zajedniccko svim dosadassnjim sastancima Vijecha za primjenu mira je, takodje, da su odrzzani pod parolom da upravo nakon ovakvih sastanaka, nastupa "kljuccno razdoblje" za mirovni proces. U Londonu se govorilo o "sudbonosnoj godini za mir", u Firenci - o "istorijskoj prilici za multietniccku BiH", u Sintri se na Bosnu gledalo kao "na sve ili nissta", u Bonu su ukljuccena "sva zvona za uzbunu, kako bi se vrssioci vlasti probudili iz dubokog poslijeratnog sna". Nakon Madrida BiH isticce vrijeme "posljednje ssanse" u trajanju od dvije godine "prijelaznog perioda" za osposobljavanje za samostalan zzivot "bez stranih tutora, ali i bez donatorske pomochi".

Sukcesivno prossirivanje ovlasti Visokog predstavnika i ponavljanje veoma sliccne liste glavnih prioriteta, ne govori, medjutim, nissta osobito losse o medjunarodnoj zajednici, vech o ljudima u samoj BiH. O ljudima koji vladaju, ali i onima koji javno ili prikriveno, sa umissljajem ili iz neznanja - slugare vlastima koje ne zzele ono ssto svijet occekuje od Bosne. (kraj)

Strazbur, 16. decembar 1998. (SENSE)
Danijel Tarccis, generalni sekretar Saveta Evrope, o prijemu Bosne i Hercegovine i SR Jugoslavije u cclanstvo Saveta
POSMATRAMO I NADAMO SE
Bosna i Hercegovina treba da funkcionisse kao jedna zemlja, a od SR Jugoslavije occekujemo pozitivne znake

"Kad je recc o prijemu Bosne i Hercegovine u cclanstvo Saveta Evrope, tu postoje dve sskole missljenja;oko prijema SR Jugoslavije postoje samo jedna sskola-- ona koja cceka pozitivne znake jugoslovenske vlade", rekao je Danijel Tarccis( D.Tarschys), u specijalnoj izjavi za agenciju SENSE.

Isticcuchi da je, kad je u pitanju Bosna i Hercegovina , za Savet Evrope najvazznije da se se unapredi funkcionisanje organa zajednicke drzzave, ali i da se uccine odluccniji koraci u pravcu zasstite ljudskih prava i uspostavljanju vladavine prava."Kao i uvek, kad je na dnevnom redu prijem neke nove zemlje u cclanstvo Saveta, formiraju se dve sskole missljenja", kazze Tarssis."Jedna od njih smatra da odredjena zemlja nije ispunila uslove za prijem, a druga se s njom slazze, ali dodaje da bi, prijemom u Savet Evrope, demokratski i reformski usmerene snage u toj zemlji dobile podrssku i podsticaj da te uslove ispune", dodaje Tarssis i dodaje da je o odnosima Saveta Evrope i Bosne i Hercegovine govorio na upravo zavrssenom IV Plenarnom sastanku Saveta za sprovodjenje mira(PIC) u Madridu.

"Evropske zemlje, medju kojima su Nemaccka i Ssvedska, spremne su da i dalje ,putem razliccitih programa, pomazzu ressavanje najvazznijih pitanja za dalje jaccanje jedinstvene Bosne i Hercegovine, kao ssto je, na primer, problem povratka izbeglica", kazze Tarccis", "ali bez angazzovanja tamossnjih vlasti i njihove spremnosti da saradjuju na medjuentitetskom nivou, neche biti znaccajnog napretka".

Prema Tarssisovom missljenju,procedura za prijem Bosne i hercegovine mogla bi uskoro da pocne, ali generalni sekretar nije bio spreman da odgovori na direktno pitanje da li che ona biti okonccana u toku 1999.godine.

"Kad je recc o prijemu SR Jugoslavije", nastavlja gospodin Tarssis,"one dve sskole missljenja, o kojima sam govorio, stopile su se u jednu: od jugoslovenskih vlasti occekuju se pozitivni znaci, koji che potfvrditi njihovu stvarnu zainteresovanost za prijem u cclanstvo saveta Evrope".

Napominjuchi da Savet Evrope posmatra zbivanja u SR Jugoslaviji u duzzem periodu vremena, Tarssis naglassava da su, od strane Saveta, i pre nego ssto je izbila kriza na Kosovu, postojale odredjene primedbe na demokratsku praksu u zemlji, ali da je sa pogorssanjem stanja na Kosovu i stanja u medijima i na Univerzitetu u Srbiji, ccitav ovaj proces, prakticno, zaustavljen." Mi bismo zzeleli da nam se SR Jugoslavija pridruzzi", kazze Tarssis,"ali zasad nema takvih znakova".

Occekuje se da che na prvom zasedanju Parlamentarne Skupsstine saveta Evrope u januaru 1999. godine, u cclanstvo Saveta biti primljena Gruzija. (kraj)

Madrid, 16. decembar 1998. (SENSE)
Madridska konferencija Saveta za primenu mirovnog sporazuma
SVE OPTUZZENE, SSTO PRE, OTPREMITI U HAG!
Mirko Klarin, specijalni izvesstacc SENSE iz Madrida

Da bi sagledala "izlaznu strategiju" iz Bosne, tj. stvorila uslove koji che joj u doglednoj buduchnosti omoguchiti da se delimiccno ili u celosti dezangazzuje, medjunarodna zajednica morache da, u narednoj godini ili dve, pojacca sadassnji nivo i intenzitet angazzovanja. To bi, u najkrachem, bio jedan od osnovnih zakljuccaka dvodnevne Ministarske konferencije Saveta za primenu mirovnog sporazuma, koja je danas zavrssena u Madridu.

Jedan od bitnih preduslova za buduche dezangazzovanje, ukazali su mnogi govornici i konstatovano je u zakljucccima madridskog skupa, jeste sadassnje energiccnije angazzovanje na privodjenju pravdi optuzzenih za ratne zloccine. Zamenik americckog drzzavnog sekretara, Strob Talbot (Strobe Talbott), je taj aspekt primene mirovnih sporazuma izdvojio u sam vrh prioriteta, zajedno sa povratkom izbeglica i ressavanjem statusa Brcckog. Ukoliko medjunarodna zajednica u tome podbaci, naglasio je Talbot, "ucciniche uslugu snagama podele, secesije i iredentizma - kako u Bosni tako i u susednim zemljama - ssto bi moglo dovesti do novog rata."

Govorechi u ime evropske "petnaestorice", cciji je aktuelni predsedavajuchi, austrijski ssef diplomatije Volfgang Ssisel (Wolfgang Schussel) je pozdravio nedavna hapssenja optuzzenih za ratne zloccine i podvukao da se "istinsko pomirenje ne mozze postichi dok svi, ponavljam svi, optuzzeni za retne zloccine ne budu privedeni medjunarodnoj pravdi." Nedavna hapssenja optuzzenih su, prema britanskom drzzavomi sekretaru Toniju Lojdu (Tony Lloyd), "dokaz ressenosti medjunarodne zajednice da pred hasski Tribunal izvede sve koji su odgovorni za ratne zloccine u bivssoj Jugoslaviji." Polemissuchi sa ruskim ssefom diplomatije koji je - podrzzavajuchi progon i kazznjavanje odgovornih za ratne zloccine - izrazio "ozbiljnu zabrinutost zbog hapssenja na bazi tzv. 'zapeccachenih' optuzznica...", Toni Lojd izriccito podrzzao takvu praksu Tribunala, ukazujuchi da je ona zasnovana na njegovim Pravilima procedure. Takva praksa, naglasio je Lojd, je postala "neophodna iskljuccivo zbog toga ssto neke od strana-potpisnica Dejtons kih sporazuma nisu ispunile svoju primarnu obavezu da optuzzene predaju Tribunalu." Britanski drzzavni sekretar je, zato, te strane-potpisnice joss jednom pozvao da ispune preuzete obaveze i saradjuju sa istrazziteljima, ne samo u Bosni vech i na ccitavoj teritoriji bivsse Jugoslavije, za koju je Tribunal nadlezzan.

O neizvrssavanju dejtonske obaveze saradnje sa Tribunalom, posebno opssirno je govorila predsednica Medjunarodnog kriviccnog suda za bivssu Jugoslaviju, Gabrijela Kerk Mekdonald (Gabrielle Kirk McDonald), koja je nekoliko dana pred Madridsku konferenciju o tome i pismeno obavestila ssefove drzzava i vlada zemalja-cclanica Saveta za implementaciju mira. Tri godine posle Dejtona, problem odbijanja saradnje "vechi je nego ikada" - tvrdi Mekdonald i navodi primere Republike Srpske, na ccijoj se teritoriji krije joss najmanje 25 javno optuzzenih za ratne zloccine, kao i SR Jugoslavije koja odbija predaju trojice oficira optuzzenih za masakr u Vukovaru i ne dozvoljava kosovsku istragu Tribunala. Vlada SRJ - naglasila je Mekdonald - "drasticcno krssi medjunarodno pravo i obaveze iz brojnih rezolucija Saveta bezbednosti i Dejtonskog sporazuma." Takvo ponassanje vlasti u Beogradu, smatra predsednica Tribunala, je "direktna uvreda Saveta bezbednosti koji je osnovao Medjunarodni sud, kao i Saveta za primenu mirovnog spo razuma, koji je duzzan da nadgleda izvrssenje obaveza iz Dejtonskih sporazuma."

Pitanja privodjenja pravdi optuzzenih za ratne zloccine i obaveza saradnje drzzava sa hasskim Tribunalom, dobila su zapazzeno mesto u zavrssnim dokumentima madridskog skupa. Savet je pozdravio dosadassnja hapssenja i predaju optuzzenih Tribunalu, naglassavajuchi da je time "ojaccan proces implementacije mirovnog sporazuma." Ponavljajuchi svoje "ubedjenje da svi optuzzeni - ukljuccujuchi Radovana Karadzzicha i Ratma Mladicha - moraju biti izvedeni pred Medjunarodni kriviccni sud za bivssu Jugoslaviju", Savet je joss jednom pozvao vlasti BiH i ostalih zemalja da "u punoj meri saradjuju sa Tribunalom i osiguraju ispunjavanje ovih obaveza." U zavrssnom dokumentu Madridske konferencije osudjuju se vlade koje odbijaju da izvrsse naloge za hapssenje optuzzenih, kao i "pojedinci koji pomazzu i podrzzavaju optuzzene", dok se "sve zainteresovane drzzave" pozivaju da ispune zahteve iz rezolucije 1207 Saveta bezbednosti. Tom se rezolucijom, inacce, od vlasti SRJ zahteva "momentalno i bezuslovno" hapssenje i predaja Tribu nalu optuzzenih za ratne zloccine, kao i prestanak obstrukcije kosovske istrage koju je zapocceo Tribunal.

Madrid, 15. decembar 1998. (SENSE)
Madridska konferencija Saveta za primenu mirovnog sporazuma
"S NAMA JE TESSKO, ALI CHE BITI TEZZE KADA ODEMO"
Mirko Klarin, specijalni izvesstacc SENSE iz Madrida

Mada Bosna "nije visse ono ssto je bila neposredno posle rata", njeni gradjani i medjunarodna zajednica su i nakon tri godine suocceni sa istim izborom. Sa izborom, dakle, "izmedju rata - ili realnog rizika da se on vrati - i mira." S tim je upozorenjem visoki predstavnik Karlos Vestendorp, danas u Madridu, otvorio dvodnevnu ministarsku konferenciju Saveta za primenu mirovnog sporazuma. Visoke predstavnike 68 vlada i medjunarodnih organizacija, ukljuccujuchi naravno i vodeche liccnosti Bosne i Hercegovine i njenih entiteta, Vestendorp je upozorio da je - uprkos svemu ssto je u protekle tri godine uccinjeno - mir u Bosni i dalje slabassan i krhk, te "ne bi prezziveo bez znaccajne medjunarodne podrsske." A buduchi da se ta podrsska ne mozze nastavljati unedogled, sledeche dve godine che, po Vestendorpu, biti kljuccne za izgradnju mirne, moderne i demokratske Bosne. Neki od ostalih govornika na prepodnevnoj sednici Madridske konferencije su taj rok skratili, ukazujuchi kako che sledecha - 1999. godina - biti presudna za uspeh ccitavog mirovnog procesa. Niko, naravno, nije pominjao "neuspeh": nakon svega ssto je u protekle tri godine ulozzila u taj proces, medjunarodna zajednica ne mozze sebi da dozvoli luksuz da "bosansku investiciju" proglasi promassenom.

Osnovni zadatak Madridske konferencije je, upravo, da ukazze na puteve kojima bi se, za godinu ili dve, moglo dochi do "samoodrzzivog mira", koji ne bi zavisio iskljuccivo od prisustva i angazzovanja medjunarodne zajednice. Kao prvi prioritet na tom putu, visoki predstavnik Karlos Vestendorp, generalni sekretar NATO Havijer Solana i brojni drugi uccesnici Madridske konferencije, izdvojili su masovni povratak izbeglica i raseljenih lica u 1999. sto che, po Vestendorpu, zahtevati "kolektivni napor Herkulovskih proporcija." Generalni sekretar Solana je najavio da che u tom naporu, aktivnije nego do sada, uccestvovati i pripadnici SFOR, a Vestendorp je izrazio "odussevljenje" takvom spremnosschu NATO. Prema diplomatskim interpretacijama u kuloarima madridske Palate kongresa, to bi moglo da znacci da che - u cilju zasstite povratnika - pripadnici SFOR biti spremni i da izadju iz svojih tenkova i oklopnih vozila i preuzmu uloge blizze policijskim nego vojnim.

SFOR, naravno, ne mozze da stvori sve uslove za bezbededan i normalan zzivot, ne samo povratnika vech i ostalih gradjana Bosne. Za normalan zzivot, ukazao je Vestendorp, neophodna su radna mesta; sskole koje che posstovati poreklo dece i ucciti ih toleranciji; zatim vladavina zakona; efikasne drzzavne institucije; dinamiccna, trzzissno orijentisana privreda koja che biti privlaccna za strane investitore; kao i istinska demokratija i razvijeno civilno drusstvo.

Paralelno s tim, rekao je visoki predstavnik, moraju se unaprediti veze Bosne sa "ostatkom Evrope", a pre svega sa Evropskom unijom i Savetom Evrope.

Predstavnici zemalja-cclanica EU koji su do sada govorili nisu osporili "evropsku vokaciju" Bosne, ali su podsetili na poznatu "politiku uslovljavanja" - definisanu u tzv. Regionalnom pristupu EU zemljama "Zapadnog Balkana" - koja, po reccima francuskog predstavnika, "ostaje osnovni princip nasse akcije."

Evropska poruka narodima Bosne - rekao je francuski predstavnik - "je jasna: nudimo im istinsku evropsku perspektivu. Ali, to podrazumeva da i bosanske vlasti, sa svoje strane, ulozze neophodne napore." Jer, objasnio je, u "evropskoj porodici ima mesta samo za one koji posstuju njene vrednosti: ljudska i manjinska prava, demokratiju, vladavinu zakona, trzzissnu privredu..." Sliccnu poruku je bosanskim liderima uputio i aktuelni predsedavajuchi Saveta ministara EU, austrijski ssef diplomatije Volfgang Ssisel (Schussel). Poruccio im je, naime, kako "treba da shvate da bliske veze sa Evropom mogu da uspostave mirne, demokratske i otvorene drzzave, u kojima se verske i kulturne razlike posstuju i tolerissu."

Tim se liderima, bosanskim predsednicima, premijerima i ministrima - u velikom broju zastupljenim na Madridskoj konferenciji - pored ostalih obratio i generalni sekretar NATO, pozivajuchi ih da bolje iskoriste vreme koje preostaje... buduchi da saveznici i partneri ne nameravaju da svoje trupe beskonaccno ostave u Bosni. "Iskoristite velikodussnost medjunarodne zajednice, ukljuccujuchi i NATO" - apelovao je na njih Solana i, zatim, upozorio: "Ma kako tessko bilo sada, biche mnogo tezze jednom kada mi odemo."

(okvir)
Madrid, 15. decembar 1998. godine(SENSE)
Poplassen "brani" Dejton od Vestendorpa

"Na Dejtonski sporazum su se danas pozivali i oni koji ga krsse" - izjavio je su susretu sa novinarima, u pauzi Madridske konferencije - predsednik Republike Srpske Nikola Poplassen. Na pitanje ko su ti, Poplassen je u prvom redu naveo visokog predstavnika Karlosa Vestendorpa.

Rekao je da bi nabrajanje njegovih "krssenja Dejtona" oduzelo mnogo vremena - ccak jedan sat - te je, u cilju usstede, naveo samo tri primera. Kao prvo, pozzalio se Poplassen, "oduzeli su mi ovlasschenja vrhovnog komandanta", koja su preuzeli visoki predstavnik i zapovednik SFOR. Drugi primer je, navodi Poplassen, hapssenje generala Radislava Krsticha, tokom kojeg je SFOR "prekoraccio svoj mandat." Konaccno, kao trechi Vestendorpov "prekrssaj", predsednik RS je naveo skidanje 9 kandidata SRS sa lista za nedavne izbore.

Predsednik Republike Srpske, dalje, tvrdi da "vechina zvaniccnika u BiH", deli njegovu zabrinutost zbog prevelikih ovlasschenja visokog predstavnika i njegovih krssenja Dejtonskog sporazuma. Ukazuje da, po Dejtonu, zakone treba da donose organi izabrani na demokratskim izborima... "a ako che ih donositi visoki predstavnik, izbori nam onda nisu bili ni potrebni."

Konaccno, Poplassen je ukazao na joss jednu "protivureccnost": ako je taccno, kao ssto je danas isticala vechina govornika, da su u Bosni u poslednjih godinu dana postignuti znaccajni uspesi, onda bi - po njemu - "trebalo da smanje, a ne da povechavaju, ovlasschenja visokog predstavnika."

Ipak, predsednik RS priznaje da u aktivnosti visokog predstavnika "ima i dobrih stvari", te on s njim saradjuje "na vazznim pitanjima".

Pozvan da odgovori na optuzzbu da "krssi Dejtonski sporazum", Karlos Vestendorp je na konferenciji za sstampu ukazao da predsednik RS ima drugacciju interpretaciju tog sporazuma od njega, tj. visokog predstavnika, kao i od ostatka medjunarodne zajednice. "Gospodin Poplassen" - rekao je Vestendorp - "ima vrlo specificcnu interpretaciju Dejtona: on hoche svu vlast za entitete, a nissta za drzzavu BiH. Ja, i ostali ovde prisutni, smatramo da u Dejtonskom sporazumu pisse drugaccije. Pitanje je, sada, ko je u pravu: g. Poplassen, ili ostatak sveta?" (kraj)

(okvir)
Madrid, 15. decembar 1998. godine (SENSE)
Havijer Solana:
MILOSSEVICH CHE SE JAKO CCUVATI OD NAPADA NA NATO

Na pitanje ssta che se dogoditi ako Vojska Jugoslavije - kao ssto je nagovestio njen vrhovni komandant, Slobodan Milossevich - intervenisse u sluccaju da NATO "Snage za izvlaccenje" udju na Kosovo, generalni sekretar zapadnog saveza, Havijer Solana, je odgovorio:

"Mogu da vam pruzzim veoma ccvrsta uveravanja da che se predsednik Milossevich jako ccuvati od napada na 'Snage za izvlaccenje', ukoliko one budu prinudjene da stupe u akciju nenaoruzzanih verifikatora na Kosovu." Povodom optuzzbi predsednika RS da je SFOR, u operaciji hapssenja generala Krsticha, "prekoraccio svoj mandat", Solana je rekao da Poplassen "vrlo dobro zna da ne govori istinu, jer je upravo na njemu primarna odgovornost da optuzzene za ratne zloccine uhapsi i preda Tribunalu. Akcija SFOR je bila potpuno legitimna i mi chemo nastaviti da, u dogovoru sa hasskim Tribunalom, preuzimamo takve akcije." (kraj)

Strazbur-Strasbourg, 15. decembar 1998. (SENSE)
Politiccki komitet Savjeta Evrope raspravlja o prijemu novih cclanova
GUZZVA PRED VRATIMA EVROPE
Poccetak procedure za prijem Bosne i Hercegovine occekuje se u januaru 1999. godine

Dok Evropski parlament, na svojoj posljednjoj ovogodissnjoj sjednici raspravlja o rastereccenju budzzeta, pri ccemu se poslanici, vrlo ccesto, vrachaju na raspravu sa novembarske sjednice o propustima u raspolaganju budzetom, uccinjenim od strane pojedinih cclanova Evropske Komisije - u Savjetu Evrope se vrsse pripreme i za zvaniccni poccetak procedure za prijem novih cclanova.

Occekuje se da che, u toku januara, Komitet ministara Saveta Evrope dati nalog odgovarajuchim komitetima Parlamentarne skupsstine da, prema utvrdjenoj proceduri, zapoccnu raspravu o prijemu Bosne i Hercegovine u cclanstvo, ali nema znakova da se sliccan nalog occekuje i u pogledu SR Jugoslavije.

Possto su tzv. eminentni pravnici, Maccera iz Austrije i Vila Amigo, iz Andore, ovih dana dostavili Savjetu Evrope svoje missljenje o "stanju pravne infrastrukture u Bosni i Hercegovini", ne iskljuccuje se moguchnost da se, (poslije izvjesstaja koje che podnijeti izvjesstaci Savjeta o BiH), tokom januara u raspravu o zahtjevu Bosne i Hercegovine ukljucce oba nadlezzna tijela Parlamentarne Skupsstine - Politicki i Pravni Komitet. O tome bi moglo biti rijecci vech na sjednici Politicckog Komiteta Savjeta Evrope ove srijede u Parizu, na kojoj che, iza zatvorenih vrata, biti obavljen i razgovor sa predstavnicima nezavisnih medija u SR Jugoslaviji.

Nezvaniccno se saznaje da su medju poslanicima Parlamentarne Skupsstine Savjeta Evrope missljenja o prijemu Bosne i Hercegovine podijeljena i da su razlike motivisane visse pojedinaccnim saznanjima (obavijesstenosschu) poslanika, nego njihovom partijskom pripadnosschu. Po jednima, zahtjevu Bosne i Hercegovine trebalo bi izichi u susret i na taj naccin pomochi nastavak procesa stabilizacije zemlje, dok drugi smatraju da nivo saradnje medju entitetima i funkcionisanje zajednickih organa dzzave joss ne pruzzaju osnov za donossenje odluke o prijemu. Medjutim, medju zvanicnicima Savjeta Evrope vlada missljenje da visse nije sporno da li Bosna i Hercegovina treba da se pridruzzi Savjetu, ali da za sada nije izvjesno hoche li se to dogoditi vech u prvoj polovini sljedeche godine.

Kad je recc o zahtjevu za prijem, koji je SR Jugoslavija uputila Komitetu Ministara Savjeta Evrope, on se smatra "zamrznutim", ccemu je, umnogome, doprinijelo donossenje novog Zakona o informisanju u Srbiji. Komitet Ministara je o zahtjevu SR Jugoslavije obavjestio Parlamentarnu Skupsstinu, ali nije trazio da se pokrene uobiccajena procedura, u kojoj bi se izvrssila priprema za raspravu o zahtevu. Saznaje se da je na sjednici Komiteta Ministara, doskorassnji predsjedavajuchi, grccki ministar Papandreu, predlozzio da se izradi Indeks mjera koje jugoslovenska vlada treba da preduzme da bi se o zahtjevu SR Jugoslavije uopsste raspravljalo, ali nije poznato da li je aktuelni predsjedavajuchi, madjarski ministar Martonji, preduzeo dalje korake na izradi ovog Indeksa.

U 1999. godini, Savjet Evrope, koji cine 4o zemalja punopravnih cclanica, obiljezziche 5o-godissnjicu postojanja, a zahtjeve za prijem u cclanstvo, pored Bosne I Hercegovine i SR Jugoslavije, podnijele su joss Jermenija, Azerbejdzzan, Gruzija i Monako. (kraj)

Madrid, 14. decembar 1998. (SENSE)
SUTRA U MADRIDU MINISTARSKI SASTANAK SAVETA ZA PRIMENU MIROVNOG SPORAZUMA
Kako Bosnu osposobiti za samostalni zivot
(Mirko Klarin, specijalni izvesstacc agencije SENSE iz Madrida)

Ssefovi diplomatije pedesetak zemalja i visoki predstavnici vodechih medjunarodnih organizacija, okupljeni u tzv. Savetu za primenu mirovnog sporazuma, oceniche u naredna dva dana u Madridu trenutno stanje mirovnog procesa u Bosni i odrediche prioritete medjunarodne akcije za narednih 12 meseci.

Ssto se bilansa godine koja je na izmaku ticce, opssta je ocena da je on veoma pozitivan, odnosno da su u proteklih 12 meseci ostvareni znaccajni uspesi u stabilizaciji mira u Bosni.

Ono ssto, medjutim, tu ocenu ccini manje pozitivnom, jeste uverenje da je vechina tih uspeha ostvarena zahvaljujuchi samo jednom faktoru - zvanom Visoki predstavnik - i njegovoj spremnosti da koristi ovlasschenja koja su mu podarena na prosslogodissnjem, bonskom ministarskom sastanku Saveta. Logiccno je, zato, occekivati da che ta ovlasschenja u Madridu biti ne samo potvrdjena, vech mozzda i donekle prossirena i ojaccana, posebno u sferi ekonomije, kao i u instrumentima kojima che se obezbediti, pa ako treba i nametnuti, posstovanje odluka Visokog predstavnika.

Paralelno s tim, madridski sastanak bi trebalo da oznacci poccetak dvogodissnjeg "prelaznog perioda", tokom kojeg che se stvarati uslovi da se Bosna osposobi za buduchnost u kojoj neche mochi da se u velikoj meri ili iskljuccivo oslanja na medjunarodnu zajednicu, vech che morati da se pouzda u sebe i svoje politiccke, ekonomske, socijalne i ostale snage. To che, po svemu sudechi, biti glavna poruka dvodnevnog madridskog skupa. Tu poruku, kako nam je rekao jedan od evropskih uccesnika sastanka, ne treba shvatiti kao "najavu dezangazzovanja i odlaska... vech kao podsetnik da vreme isticce i da medjunarodna zajednica ne mozze i neche veccno ostati u Bosni."

U nacrtu Madridske deklaracije precizno se navodi ssta je sve, u "prelaznom periodu", neophodno ucciniti da bi se Bosna i Hercegovina osposobila za samostalan zzivot, bez medjunarodnog tutorstva i jasala. Neophodno je, najpre, uspostaviti vladavinu zakona, ssto ukljuccuje nezavisno, nepristrasno i multi-etniccko pravosudje na svim nivoima, ukljuccujuchi i drzzavni; zatim uspostavljanje multi-etnickih i profesionalnih policijskih snaga; jaccanje Ustavnog suda i institucija za zasstitu ljudskih prava; kao i borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije i, naroccito, nasilja nad povratnicima. Dalje, u nacrtu Madridske deklaracije insistira se na jaccanju institucija, pre svega centralnih, zatim na stvaranju profesionalnog i apoliticckog upravnog aparata, kao i na ukidanju "paralelnih" struktura ostalih iz vremena rata.

Da bi Bosna mogla da prezzivi u uslovima smanjene medjunarodne pomochi, neophodno je, pod hitno, reformisati njenu ekonomiju; uskladiti je sa trzzissnom orijentacijom; uspostaviti "jedinstveni ekonomski prostor" prema evropskim standardima; usvojiti odgovarajuchu pravnu infrastrukturu; privatizovati preduzecha u drzzavnom vlasnisstvu, kao i banke i usluzzne delatnosti; reformisati platni sistem; uspostaviti trzzisste kapitala; stvoriti uslove za razvoj malih i srednjih preduzecha i stimulisati strane investicije.

Ni to, medjutim, nije sve. Da bi se Bosna osposobila za samostalni zzivot, neophodno je dovrssiti zapocceti proces demokratizacije. A to, prema nacrtu Madridske deklaracije, znacci: pripremiti novi izborni zakon koji che podstacci multi-etniccke politiccke procese i pojaccati odgovornost izabranih prema biraccima; produbiti reforme u medijima kako bi se unapredila slobodna razmena ideja i missljenja; posebnu pazznju posvetiti obrazovanju na svim nivoima; ustave entiteta uskladiti sa Ustavom BiH kako bi se obezbedila zasstita prava svih konstitutivnih naroda; podstachi razvoj civilnog drusstva.

Jednom kada ostvari sve ove ambiciozne "zadatke", ili ciljeve, nabrojane u nacrtu Madridske deklaracije, Bosni, jasno, neche biti potrebna medjunarodna pomoch, a joss manje medjunarodno tutorstvo. Niti che biti potrebno da "ulazi" u Evropu buduchi da che - kada sve to ostvari - ona vech "biti Evropa."

S tim u vezi, jedna zanimljivost iz kuloara madridske Kongresne palate u kojoj sutra poccinje ministarski skup posvechen Bosni. Prema evropskim diplomatskim izvorima, Rusija ima izvesne rezerve prema isticanju "evropske vokacije" Bosne i Hercegovine. Biche, zato, zanimljivo pratiti kako che, u konaccnom tekstu Madridske deklaracije, izgledati paragraf 14 sadassnjeg nacrta, u kojem se pozdravljaju aspiracije naroda Bosne i Hercegovine da se njihova zemlja ssto tessnje integrisse u "evropsku porodicu nacija i institucija", uz konstataciju kako je "Evropa buduchnost Bosne i Hercegovine." Buduchi da se Deklaracija usvaja konsenzusom, Rusija ili neka druga cclanica Saveta za primenu mirovnog sporazuma - koja, eventualno, buduchnost Bosne vidi negde drugde, a ne u Evropi - mogla bi insistirati da se takva formulacija "razvodni" ili ccak iskljucci iz konaccnog teksta Madridske deklaracije.

Strazbur-Strasbourg, 13. decembar 1998. (SENSE)
Priznanje Evropskog Parlamenta Dr.Ibrahimu Rugovi
NAGRADA "EVROPSKOM GANDIJU"
Vodja Albanaca sa Kosova dobitnik nagrade za slobodu duha, koja nosi ime Andreja Saharova, ruskog nauccnika, koji je 1975.godine dobio Nobelovu nagradu za mir

Iduche srijede, u okviru redovnog plenarnog zasedanja Evropskog parlamenta, predsednik EP, Hoze Maria ZZil-Robles (Gil-Robles) urucciche u Strazburu ovogodissnju Saharovljevu nagradu za slobodu duha dr. Ibrahimu Rugovi.

Odluka o dodeljivanju nagrade lideru kosovskih Albanaca donesena je prosslog oktobra, na predlog frakcije Evropskih demokratskih partija (EVP).

U obrazlozzenju predloga za nagradu dr Ibrahimu Rugovi, predsednik parlamentarne frakcije evropskih demokratskih partija (EVP), Vilfrid Martens, navodi da se "Rugova neumorno i neustrassivo zalazze da se ressenje za izmuccene i ugnjetene Albance na Kosovu nadje putem mirnih pregovora, umesto ratnih sukoba."

Namera parlamentarne frakcije evropskih demokratskih partija bila je, kako se navodi u obrazlozzenju, da se predlaganjem dr. Rugove za ovu nagradu, izrazi "solidarnost i priznanje" za njegove mirovne napore, koji su vissegodissnjim okretanjem glave Zapada od Kosova i oruzzanim otporom koji je kasnije organizovan na Kosovu, oslabljeni.

Dr. Rugova je jedanaesti dobitnik nagrade Saharov, koja je prvi put dodeljena 1988. godine Nelsonu Mandeli i Anatoliju Marccenku. Medju dobitnicima ove nagrade nalaze se Aleksandar Dubccek, dnevni list "Oslobodjenje" iz Sarajeva, kineski disident Vei Jingsseng, burmanska opozicionarka Aung San Ku Kui.

Interesantno je da je ovu nagradu 1991. godine dobio sadassnji politiccki protivnik dr. Rugove, Adem Demachi.

U najuzzem izboru za ovogodissnju nagradu u iznosu od 15 hiljada ekija (oko 30 hiljada DEM), bili su predsednik Turskog udruzzenja za ljudska prava Akil Birdal i profesor politicckih nauka na prisstinskom Univerzitetu, Ukssin Hoti, koji se od 1994. godine nalazi u zatvoru.(kraj)

Pariz, 13. decembar 1998. (SENSE)
U Parizu zavrssena "Nedjelje ljudskih prava" i centralna proslava 50-te godissnjice Opsste deklaracije UN o ljudskim pravima
DUGA LISTA OKRUTNIH REZZIMA

Prvo mjesto na listi "okrutnih rezzima" u Evropi zauzimaju Rusija i Gruzija. Slijede SR Jugoslavija, Bjelorusija i Hrvatska, a zatim i dugi spisak evropskih drzzava u kojima je ogranicceno pravo na azil.

U nedjelji odrzzavanja centralne evropske sveccanosti kojom je u Parizu obiljezzena pedesetogodissnjica Univerzalne deklaracije Ujedninjenih nacija o ljudskim pravima, nekoliko uticajnih nevladinih organizacije, medju kojima su Amnesti Internessenel (Amnesty International), Internacionalna lig za ljudska prava (FIDH) i Slobode Francuza (France-Libertés) pozvale su minule sedmice u francusku prijestolnicu i veliki broj poznatih boraca za ljudska prava i autenticcne svjedoke i zzrtve "autoritarnih rezzima" danas u svijetu.

U debati o toj kompleksnoj temi, sudjelovali su i branioci ljudskih prava iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Prema onome ssto je recceno i dokumentovano o (ne)posstovanju ljudskih prava u zemljama bivsseg Istoccnog bloka, osim u Rusiji, Gruziji, Bjelorusiji, SR Jugoslaviji i Hrvatskoj, temeljna ljudska prava se "ozbiljno krsse" i u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Slovacckoj...

Na tribinama nevladinih organizacija ccule su se neuporedivo osstrije rijecci na raccun vladajuchih rezzima u ovim drzzavama, nego ssto se moglo ccuti na kolokvijama u palati UNESCO, pod zajednicckim nazivnikom "Badinterova konferencija", na kojima su uccestvovali najvissi francuski funkcioneri, vladini zvaniccnici i gosti iz cijelog svijeta.

U raspravi o "zasstiti ljudskih prava pravnim sredstvima" predstavnici nevladinih organizacija su u visse navrata kritikovali i neke zemlje koje se smatraju "preteccama demokratije" i "najuzornijim zasstitnicima" ljudskih prava. Nevladini borci za prava ccovjeka, tim su povodom posebno osstro osudili Sjedinjene Americcke Drzzave koje su prosslog ljeta u Rimu, zajedno s Kinom i Indijom, glasale protiv osnivanja stalnog Medjunarodnog suda za zloccine protiv ccovjeccnosti.

"Nekazznjavanje mochnika, vodja i drugih autoriteta koji su poccinili zloccine, u suprotnosti je sa svih 30 cclanova Opsste deklaracije o ljudskim pravima. To je jedan od najjaccih dokaza da je garantovanje ljudskih prava na kraju XX stoljecha, na veoma niskom nivou" - navodi se u rezimeu vissednevne debate o ljudskim pravima koju su u Parizu organizovale nevladine organizacije.

Medju najvechim aktuelnim zzrtvama krssenja ljudskih prava, specijalizovana nevladina asocijacija "Reporteri bez granica" smatra i 98 novinara koji trenutno ccame po zatvorima ssirom svijeta samo zato ssto su, u skladu sa cclanom 19 Opsste deklaracije, otvoreno izrazzavali vlastito missljenje.

Tim povodom, "Reporteri bez granica" su na cijele dvije strane dnevnika Liberasion (Liberation) ovih dana objavljivali proglas: "Danas obiljezzavamo 50 godina od usvajanja univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Pa ipak, medju 185 zemalja-cclanica Ujedinjenih nacija, u polovini se ne posstuje sloboda sstampe, koju ova organizacija garantuje. Neprijatelji slobode imaju imena, lica i zvanja. Oni upravljaju drzzavama i nekazznjeno krsse propise medjunarodne zajednice. Na nama je da od njih zatrazzimo plachanje raccuna."

Uz navedeni tekst objavljene su i fotografije dvadeset ssefova drzzava i vlada, a medju njima i portret predsjednika SR Jugoslavije, Slobodana Milossevicha.

"Pedesetogodissnji rodjendan Deklaracije o ljudskim pravima, nije dan za ponos. Bijeda, milijardu i trista miliona gladnih i zdravstveno nezasstichenih ljudi na planeti, rasizam, vjerska netrpeljivost i nekazznjavanje zloccina protiv ccovjeccnosti - evidentni su dokazi neposstovanja elementarnih ljudskih prava u osvit XXI stoljecha" - navodi se u "Pariskoj deklaraciji" nevladinih organizacija. (kraj)

Brisel (Bruxelles), 13. decembar 1998. (SENSE)
Vojna i politiccka tijela Sjeverno-atlantskog saveza saglasna da SFOR u BiH preuzme "civiline poslove", ali ne i da ostane neogranicceno
ZBOGOM ORUZZJE?
Zekerijah SMAJIC, dopisnik agencije SENSE

"NATO che i dalje snazzno podrzzavati sve napore koje medjunarodna zajednica ulazze u razvoj Bosne i Hercegovine kao samostalne, demokratske i multietniccke drzzave."

Tako je zapisano u prvom paragrafu zakljuccaka koje su ssefovi diplomateije atlantske "ssesnaestorice" jednoglasno usvojili na posljednjem zasijedanju Ministarskog vijecha, prosslog utorka u Briselu. Nakon vojniccki-pedantne inventure uccinjenog i neuradjenog u proteklih ssest mjeseci savezniccke mirovne misije u Bosni (analize su, u pravilu, polugodissnje), u zakljuccnom paragrafu se, medjutim, napominje da che konaccna odluka o vidovima i rokovima prisustva snaga SFOR zavisiti iskljuccivo "od progresa" u implementaciji Mirovnog sporazuma u oba bh. entiteta. Ali, naglassava se takodje, da prisustvo medjunarodnih vojnih snaga u BiH "ne mozze trajati neogranicceno", niti ono "redukuje odgovornost lokalnih organa vlasti za uspostavu stabilnosti u zemlji."

Ovakva ocjena o trenutnom "stanju mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini" i ulozi medjunarodnih mirovnih snaga, izvedena je na osnovu vojnih izvjesstaja sa terena, vlastitih obavjesstajnih podataka zapadnih saveznika, nekoliko uzastopnih susreta vojno-politicckih zvaniccnika Alijanse sa predstavnicima "pozicije" i opozicije BiH, na temelju periodiccnih izvjesstaja glavnokomandujucheg saveznicckih snaga za Evropu, generala Vesli Klarka (Wesley K. Clark), te na bazi "liccnih impresija" generalnog sekretara Saveza, Haviera Solane (Javier Solana), koji je ove godine ccak ssest puta odlazio u Bosnu, ne raccunajuchi tek okonccanu posjetu od 10. decembra.

U glavnom politicckom sjedisstu atlantske "ssesnaestorice" u Briselu, niko od zvaniccnika, medjutim, ne osporava da su u posljednje vrijeme intenzivirane i rasprave o potrebi znaccajnijeg smanjenja broja medjunarodnih snaga u BiH. "Nema nikakvih tajni da medju cclanicama, takvo raspolozzenje postoji. Ali, mi znamo da za prizzeljkivani korak joss nisu stvoreni neophodni uslovi" - izjavio je za agenciju SENSE visoki funkcioner NATO koji je zzelio ostati anoniman.

"Smanivanje ili ne smanjivanje vojnih trupa u Bosni, u direktnoj je ovisnosti od politiccke situacije na terenu. Nadamo se da che vech u proljeche iduche godine, politiccka klima u oba bh. entiteta biti znatno povoljnija" - izjavio je isti funkcioner. On je dodao da che vlastiti stav "o situaciji u BiH" dati i ministri odbrane NATO na zasijedanju 17. decembra u Briselu, a konaccna odluka o jaccini, broju i karakteru zajedniccke vojne misije zapadnih saveznika i njihovih vojnih partnera (ukupno 33 zemlje) biche donesena na samitu drzzava-cclanica Sjeverno-atlantskog saveza, u aprilu naredne godine u Vassingtonu (Washington).

Medjutim, i prije konaccne odluke na najvissem nivou, uoccavaju su dva potpuno oubliccena stava zapadnih saveznika. Prvi - da se broj i jaccina snaga (oko 32.000 vojnika) za sada ne smanjuju, i drugi - da djelokrug "civilnih poslova" pripadnika misije SFOR treba znaccajnije prossiriti. Shodno zvaniccnim ocjenama da je implementacija vojnog dijela Mirovnog sporazuma "vrlo uspjessna", a da civilni "ozbiljno zaostaje" - za occekivati je da bi svako novo eventualno produzzavanje mirovne misije u BiH moglo znacciti sve dalje odmicanje od vojnih, a sve dublje uvlaccenje u civilne poslove. Ali, to niukom sluccaju ne znacci da je dosslo vrijeme za 'zbogom oruzzje'! "Slabassni mir" u podruccjima dodira dvaju entiteta, cceste oruzzane akcije protiv tzv. manjinskih povratnika, prisustvo najodgovornijih za ratne zloccine, te blizina Kosova - upozoravaju da je za vojnike NATO u BiH joss uvijek prerano da izuju cokule.

Vojnici Sjeverno-atlantskog saveza i njegovih partnera (ukljuccujuchi i Rusiju), koji su se prvi put u BiH nassli na istom zadatku, vech odavno su stekli zasluzzeni epitet "graditelja mostova" u zemlji u kojoj je u ratu vechina "svega postojecheg" bilo porusseno, pa i vechina mosotova preko rijeka. Sada, medjutim, postoje najave da bi vojnicima SFOR, uz ostale "civilne poslove" mogla uskoro pripasti i uloga "graditelja" demokratije. Naime, tokom posljednjeg zasijedanja Ministarskog vijecha na nivou ssefova diplomatije NATO, prossle srijede u Briselu, zvaniccno je potvrdjeno da che uloga Snaga za stabilizaciju mira, izmedju ostalog, biti i da "tijesno saradjuju" sa Organizacijom za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) "radi izgradnje demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini."

Takodje prvi put, u zakljucccima Ministarskog vijecha, taccku po tacku, razvrstane su obaveze medjunarodnih snaga i prema ostalim institucijama svjetske zajednice koje su angazzovane na izgradnji mira u Bosni. "Bez redukcije postojechih snagama i sredstava", jedinice SFOR che "naroccito tijesno saradjivati sa visokim predstavnikom radi implementacije civilnih aspekata Mirovnog sporazuma; sa UNHCR - po pitanju bezbjednog povratka izbjeglica i raseljenih osoba; sa IPTF - u cilju reforme i restrukturiranja lokalne policije; sa Medjunarodnim sudom u Hagu - radi hapssenja i transfera optuzzenih za ratne zloccine; sa lokalnim vojskama - po pitanju deminiranja, uspostave vojne ravnotezze i regionalne sigurnosti..."

Nakon ovakve, znaccajno prossirene, liste ovlasstenja pripadnika SFOR, povremene unutar-bosanske spekulacije o "krajnjim namjerama strane vojne sile na tlu Bosne i Hercegovine", dobile su zvaniccan odgovor. Iako (javno) ne zzeli ostati zauvijek, NATO je prihvatio zahtjev visokog predstavnika Karlosa Vestendorpa (Carlos Westendorp) da ostane u Bosni onoliko dugo koliko je potrebno da se izgradi "samoodrzzivi mir". Na sastanku medjunarodnog Vijecha za implementaciju (PIC), sredinom sljedeche sedmice u Madridu, takva odluccnost che biti i formalno podrzzana. (kraj)

Brisel (Bruxelles), 13. decembar 1998. (SENSE)
Ljudska prava u Jugoistoccnoj Evropi(5)
TAMNI VILAJET
Gotovo da nema ljudskog prava koje danas nije ugrozzeno u Srbiji. Po ssirini ofanzive protiv ljudskih prava i po obimu primenjenog nasilja,vlasti u Srbiji su na ccelu liste prekrssitelja ljudskih prava u Jugoistoccnoj Evropi
Branislav Milossevic, dopisnik agencije SENSE

Tesski prekrssaji ljudskih prava, do kojih je dosslo tokom sukoba na Kosovu, u sredisstu su pazznje Godissnjeg izvesstaja Hjuman Rajts Vocca (Human Rights Watch - HRW).

"Srpske vlasti, ali i pripadnici OVK, pretvorili su Kosovo,tokom vissemeseccnih sukoba, u podruccje sistematske represije, nekontrolisanog nasilja i bezobzirnih nasrtaja na elementarna ljudska prava"-navodi se u izvesstaju.

U prvim sukobima, do kojih je dosslo krajem februara i poccetkom marta ove godine, u selima oko Drenice,koja su srpske vlasti napale artiljerijom, helikopterima i oklopnim vozilima, poginulo je najmanje 88 lica, medju njima i dvadeset ccetvoro djece i zzena. Iako nema jasnih dokaza o obimu otpora koji su pripadnici OVK pruzzili srpskim vlastima, izvesno je da je najmanje 17 lica likvidirano, possto su se predali ili bili zarobljeni.

Sukobi oko Drenice oznaccili su prekretnicu u borbama na Kosovu. Albanci, dotad skloni mirnom otporu srpskim vlastima, masovno su pocceli da se pridruzzuju Oslobodilacckoj vojsci Kosova (OVK). Srpske vlasti su, u svom odgovoru na promenu taktike i raspolozzenja Albanaca sa Kosova, preduzele sredinom maja ssiroku ofanzivu, u kojoj su specijalne policijske snage i pripadnici armije, 'ccistile' sela duzz granice prema Albaniji. Tokom ove ofanzive, oko 15 hiljada ljudi je pobeglo u Albaniju, a 30 hiljada u Crnu Goru.

Kontraofanziva OVK poccela je 19.jula i tom prilikom je vrachena kontrola nad gradom Orahovac. Dva dana kasnije, sprske vlasti su povratile grad, a u borbama je ubijeno najmanje cceterdeset dvoje ljudi. OVK se pokazala nemochnom da odrzzi grad i zasstiti civilno stanovnisstvo i povukla se u Drenicu I 'dzzepove' u zapadnom delu Kosova.

Pri okonccanju ofanzive srpskih vlasti poccinjeni su, prema navodima Hjuman Rajts Vocca, najvechi zloccini: krajem septembra, kraj Donjeg Obrinja, ubijeno je 18 cclanova jedne porodice, medju njima najvechi broj zzena, dece i starijih ljudi. Istog dana je likvidirano 13 Albanaca kraj Golubovca. Jedinog prezzivelog svedoka, medjunarodne agencije prebacile su s Kosova u susednu Makedoniju.

Pored velikog broja civilnih zzrtava, akcije srpskih vlasti ostavile su za sobom preko 300 hiljada raseljenih lica, od kojih je, prema proceni Visokog komesara UN za izbeglice, 35 hiljada krajem oktobra bilo bez krova nad glavom.

OVK je, takodje, poccinila "ozbiljne prekrssaje protiv ccoveccnosti" - navodi se u Godissnjem izvesstaju HRW. "Najmanje stotinu Srba i Roma je nestalo, pod okolnostima koje upuchuju na umessanost OVK. Pripadnici OVK su, u pojedinim selima, primoravali Srbe da se isele iz svojih kucha: oni koji su se odupirali, nestali su, a postoji i strahovanje da su ubijeni".

Krajem avgusta i poccetkom septembra srpske vlasti su objavile da su pronadjena 22 kremirana lessa u selu Kleccka, a poccetkom septembra otkrivena su joss 34 lessa, za koje se sumnja da su odgovorni pripadnici OVK. Sumnje u nedela pripadnika Oslobodilaccke Vojske Kosova zahtevale su temeljnu istragu forenzicckih struccnjaka, do koje joss nije bilo dosslo u vreme pisanja izvesstaja HRW.

Joss u vreme sukoba na Kosovu, srpske vlasti zapoccele su i ofanzivu protiv medija: ona je,u pocetku bila usmerena protiv stranih novinara i izvesstaca sa Kosova, kojima su uskrachivane vize ili su optuzzivani za 'anti-srpsko' izvesstavanje. Ofanziva se,poccetkom oktobra, prossirila i na domache medije,putem privremene Uredbe srpske vlade, kojom su,namah, zabranjena tri dnevna lista.

Uredba je ubrzo pretvorena u Zakon o informisanju, po kojem je nastavljen progon listova i radio stanica i njihovo unisstavanje putem visokih novccanih kazni. Istovremno, zakonom je zabrranjeno re-emitovanje program stranih radio-stanica na srpskom jeziku, zbog potrebe da se zasstiti "teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost zemlje".

Pre nego ssto che nasrnuti na medije, srpska vlada je preuzela kontrolu nad Univerzitetom. Krajem maja usvojen je Zakon o univerzitetu, koji je vlastima dao pravo da imenuju dekane i upravne odbore pojedinih fakulteta i da postavljaju rektora. Profesori su morali da potpissu nove radne ugovore,kojima su priznavali punu nadlezznost novih univerziteetskih vlasti.

I Zakon o univerzitetu i Zakon o javnom informisanju izazvali su proteste medju onima koji su njima pogodjeni, ali to je vlasti joss visse podstaklo da odstrane neposlussne profesore i zamene ih lojalnim cclanovima vladajuchih partija, bez opbzira na njihovu struccnost.

Izvesstaj Hjuman Rajts Vocca o stanju ljudskih prava u Srbiji zavrssava se konstatacijom da srpske vlasti ni ove gopdine nisu uspostavile saradnju sa Medjunarodnim Tribunalom u Hagu (ICTY). Ne samo ssto mnogi optuzzeni nisu isporucceni Sudu, nego su, poccetkom jeseni, uskrachene vize istrazziteljima ovog Tribunala (izvesstaj je zavrssen pre nego ssto su vize uskrachene predsednici i glavnom tuzziocu Suda), ali i americckom ambasadoru Dejvidu SSeferu zaduzzenom za pitanja ratnih zloccina.(kraj)

(Ovim tekstom zavrssena je serija o krssenju ljudskih prava u zemljama Jugoistoccne Evrope, koju je priredio novinar agencije SENSE, Branislav Milossevich)

Brisel (Bruxelles), 12. decembar 1998. (SENSE)
Ljudska prava u Jugoistoccnoj Evropi (4)
DEMOKRATIJA NA INFORMATIVNOM RAZGOVORU
Policija u Makedoniji brine o demokratiji visse nego ssto je to dobro za njen razvoj
Branislav Milossevic, dopisnik agencije SENSE

Jula 1997. godine, specijalne jedinice makedonske policije, cciji su pripadnici bili na obuci u SAD, rasterale su demonstrante albanske nacionalnosti u Gostivaru. Bilo je ubijeno troje ljudi, a visse od 200 povredjeno, medju njima i devet policajaca.

Specijalna parlamentarna komisija osnovana je u septembru 1997. godine, sa zadatkom da do kraja marta ove godine podnese izvesstaj o tome ssta se, zapravo, dogodilo u Gostivaru. U izvesstaju je bilo reci o izvesnim zloupotrebama policije, ali konkretna pojedinaccna krivica nekog policajca ili njegovog pretpostavljenog - nije identifikovana.

Vlada je do kraja aprila ove godine trebalo da preduzme "zakonske mere za utvrdjivanje odgovornosti." Do oktobra nije nissta uccinila, a u medjuvremenu su se dogodili izbori i Makedonija je dobila novu vladu. Vreme che pokazati da li je policija ostala ona stara.

Zloupotrebe policije nalaze se u sredisstu paznje Godissnjeg izvesstaja Hjuman Rajts Vocca (Human Rights Watch) o stanju ljudskih prava u Makedoniji.

"Policija privodi ljude bez naloga, a potom ih bije, da bi im iznudila priznanje. Zakon dopussta da se uhapsseni zadrzze u pritvoru 24 ccasa, ali ih policija drzzi duzze, ne dopusstajuchi advokatima da stupe u kontkat sa svojim klijentima" - navidi se u godissnjem izvesstaju HRW.

Navodi se takodje da je praksa 'informativnih razgovora' u policiji uzela maha, iako zakonom nije dopusstena. Sudovi saradjuju s policijom preko mere, dopusstene zakonom. Prihvataju naknadne naloge za hapssenje, koje im policija podnosi, a ne uvazzavaju zzalbe uhapssenih protiv zloupotreba policije. Retko utvrdjuju odgovornost policajaca, koji su prekoraccili ovlasschenja, ali zato trazze od gradjana novac da bi ih pustili iz pritvora. Posle ovakvih iskustava, gradjani odustaju od zzalbi, uvereni da njima neche nissta postichi, osim ssto bi mogli izazvati odmazdu policije.

Iako ima mnogo primera etniccki motivisanih zloupotreba, ccije su zzrtve pripadnici manjina u Makedoniji - pre svih, Albanci i Romi - zloupotrebe policije ne mare uvek za etniccke motive: na udaru policijske samovolje su ccesto opoziciono nastrojeni gradjani ili onih najnizzeg socijalnog statusa, navodi se u izvesstaju.

Evropski Centar za prava Roma dokumentovano je, u julu ove godine, izvestio o nizu policijskih i pravosudnih zloupotreba protiv Roma u Makedoniji. Najdrasticccnija medju ovim zlouptrebama je uskraccivanje prava na drzzavljanstvo Romima koji su gotovo ceo zzivot proveli u Makedoniji.

Albanci u Makedoniji se zzale, takodje, na diskriminaciju kojoj su izlozzeni, narocito prilikom zapossljavanja u drzzavnoj sluzzbi i obrazovnim ustanovama. Albanski univerzitet u Tetovu, koji je, protiv volje vlasti, osnovan 1994. godine, nastavio je s radom, ali vlada odbija da prizna diplome, koje je prva generacija studenata stekla ove godine.

Dvojica albanskih politiccara, gradonaccelnik Gostivara i gradonaccelnik Tetova, osudjeni su na visoke zatvorske kazne, na sudjenjima na kojima je, prema izvesstajima grupa za zasstitu ljudskih prava, bilo mnogo procesnih propusta: sudski spisi nisu bili dostupni, braniocima je ograniccavan pristup optuzzenima, a sud je odbio da prihvati svedoccenja svedoka odbrane.

Iako su makedonski mediji u naccelu slobodni, vlasti se ne odriccu kontrole nad njima, navodi se u godissnjem izvesstaju HRW i dodaje da su drzzavni Radio i Televizija pristrasni u korist vlade, a dozvole za privatne elekronske medije dodeljuju se na osnovu politicckih odluka. Drzzava kontrolisse, takodje, sstamparije i distribuciju, u kojima se sstampaju i rasturaju mediji koji nisu pod kontrolom vlasti.

Napetu etniccku situaciju u Makedoniji , ove godine su dodatno opteretili i sukobi na Kosovu. Procenjuje se da je sa Kosova u Makedoniju usslo oko osam hiljada Albanaca i tu ostalo u statusu "posetilaca". Dok su borbe na Kosovu trajale, organizovali su niz javnih, ali mirnih skupova, u prilog svojim zemljacima sa Kosova. Bilo je i nekoliko eksplozija bombi, ssirom Makedonije, koje su pripisane pripadnicima Oslobodilaccke vojske Kosova (OVK).

Makedonija je na izborima u oktobru dobila novu vladu. Iako je na sam tok izbora, koji su se odvijali po novom izbornom zakonu, bilo izvesnih prigovora, uglavnom od strane etnicckih Albanaca,medjunarodni posmatracci su tok i rezultate izbora ocenili kao 'prihvatljive'. Na novoj makedonskoj vladi je da preduzme mere koji che unaprediti i stanje ljudskih prava u ovoj zemlji. (kraj)

Pariz, 12. decembar 1998. (SENSE)
U povodu 50-TE godissnjice Opsste Deklaracije o ljudskim pravima, bivssi glavni tuzzilac Tribunala za ratne zloccine Riccard Goldston izjavio :
DA NIJE SUDA U HAGU KARADZICH BI I DANAS BIO NA CCELU RS

Da nema hasskog Tribunala, ne bi bilo ni Dejtonskog sporazuma! - kategoriccki je, u intervjuu za pariski "Liberasion" (Liberation), ustvrdio bivssi glavni tuzzilac Medjunarodnog kriviccnog suda za bivssu Jugoslaviju, Riccard Goldston (Richard Goldstone).

Branechi dosadassnji uccinak ad-hoc sudova za bivssu Jugoslaviju i Ruandu, Goldston je ocenio da je njihov bilans "daleko od negativnog" i postavio hipoteticcko pitanje: "Zamislite ssta bi se dogodilo da nije bilo Medjunarodnog suda u Hagu?" U tom sluccaju, uveren je Goldston, "Karadzich bi i dalje bio na ccelu Republike Srpske... i ne bi bilo mirovnog sporazuma, possto bi Izetbegovich u septembru 1995, dakle dva mjeseca poslije srebrenicckog masakra, odbio da sjedne za isti sto sa Karadzichem..." Po Goldstonu, u Hagu je, "usprkos sporosti na poccetku... ostvaren occigledan napredak."

Bivssi glavni tuzzilac, a sada sudija Ustavnog suda Juzzne Afrike, podsecha kako je pred kraj njegovog hasskog mandata u Pritvorskoj jedinici bio samo jedan zatvorenik, dok sada tamo 24 optuzzene osobe ccekaju na poccetak sudjenja. "Tribunal je uccinio da se ussute i oni koji su ga osporavali" - kazze Goldston.

Neposredan povod za intervju sa Goldstonom bila je proslava pedesete godissnjice Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Mada su se u tih 50 godina - ukazao je Goldston - "ljudska prava neprestano i najccessche nekazznjeno krssila, ona su ipak stekla legitimitet kakav nikad do sada nisu imala. Uplitanje u unutrassnje stvari neke zemlje u ime ljudskih prava je, sve do nedavno, bilo apsolutno nezamislivo. Koliko je, na primjer, trebalo medjunarodnoj zajednici, da od rezzima aparthejda zatrazzi polaganje raccuna? Danas su stvari drugaccije, prije svega zato ssto javno mnijenje i mediji imaju sve znaccajniju ulogu. Prisjetimo se: tek possto su mediji zzigosali etniccko ccisschenje u bivssoj Jugoslaviji, Savjet bezbjednosti je glasao za osnivanje Medjunarodnog tribunala koji che suditi odgovornima za masakre. Afera Pinocce (Pinochet) je takodje dokaz promjena koje su u toku: britanski sud oduzeo je imunitet bivssem ccileanskom diktatoru i on je blizu toga da se nadje pred sspanjolskim pravosudjem. Prije pedeset godina, pa ccak i samo deset ili dvadeset, bilo je to nezamislivo."

Politiccki kompromisi su ccesto prepreka funkcionisanju medjunarodne pravde - kazze Goldston i ukazuje kako je "uvijek bio missljenja da liccnosti ogromno uticcu na tokove istorije." Bez Mandele i De Klerka, smatra on, "Juzzna Afrika bi utonula u more krvi." Isto je, po Goldstonu, "i na internacionalnoj razini: rat u bivssoj Jugoslaviji, na primjer, imao bi drugacciji tok da je NATO pokazao visse odluccnosti. Ali americcki predsjednik Klinton (Clinton) nije zzelio da se sukobi sa Pentagonom, koji je odbijao da americcke vojnike izlazze opasnost" - zakljuccio je bivssi glavni tuzzilac Tribunakla u Hagu.(Kraj)

Hag (Den Haag), 11. decembar 1998. (SENSE)
Odluka Medjunarodnog kriviccnog suda za bivssu Jugoslaviju
"VUKOVARSKU TROJKU" PREPUSTITI TRIBUNALU

Pretresno veche I Medjunarodnog kriviccnog suda za bivssu Jugoslaviju uputilo je zvaniccni zahtev vlastima u Beogradu da "obustave postupak protiv optuzzenih Mila Mrkssich, Veselina Ssljivanccanina i Miroslava Radicha", te da isti prepuste u nadlezznost Tribunala koji je protiv njih novembra 1995. podigao optuzznice zbog masakra u Ovccari, pored Vukovara. Odlukom istog Vecha od jugoslovenskih se vlasti zahteva da Tribunalu dostave rezultate istrage i kopije sudskih spisa koji se odnose na navedenu trojku oficira bivsse JNA, kao i kopije eventualnih presuda, ukoliko ih je bilo. Konaccno, sekretaru suda se nalazze da zajedno sa zahtevom za "prepusstanje nadleznosti", tuzziocu Tribunala i Vojnom sudu u Beogradu uputi i kopije medjunarodnih naloga za hapssenje pomenutih oficira, izdatih u aprilu 1996.

Ovakva odluka Pretresnog vecha I, navodi se u obrazlozzenju, zasniva se na cclanu 9 Statuta kojim se "nedvosmisleno uspostavlja primat Tribunala nad nacionalnim sudovima." Sudije su prihvatile argumente tuzzioca da dosadassnje ponassanje jugoslovenskih vlasti u ovom sluccaju - odnosno njihovo uporno odbijanje da izvrsse naloge za hapssenje optuzzenih oficira - ukazuje da postupak koji je pokrenut pred beogradskim Vojnim sudom neche biti "ni nepristrasan, ni nezavisan", buduchi da je njegov cilj da se optuzzeni "zaklone od medjunarodne kriviccne odgovornosti." Nakon ssto su joj aprila 1996. upucheni medjunarodni nalozi za hapssenje, SR Jugoslavija - konstatuje se u obrazlozzenju - "nije ispoljila nikakav znak kooperativnosti u ovom predmetu", a nije to pokazala ni nakon usvajanja rezolucije 1207 od 17. novembra ove godine, kojom je Savet bezbednosti, pored ostalog, trazzio "momentalno i bezuslovno" izvrssavanje naloga za hapssenje trojice optuzzenih za masakr u Ovccari.

Ukoliko, uprkos ovoj obavezujuchoj odluci Medjunarodnog kriviccnog suda za bivssu Jugoslaviju, Vojni sud u Beogradu ne otkazze raspravu zakazanu za 17. decembar, na koju su pozvana trojica optuzzenih oficira, tuzzilasstvo hasskog Tribunala namerava da na to roccisste possalje svoje predstavnike. U tu svrhu je tuzzilasstvo, upravo, i trazzilo da mu se izdaju kopije medjunarodnih poternica, tj. naloga za hapssenje. Ne, naravno, da bi na licu mesta, tj. u zgradi Vojnog suda u Beogradu, uhapsili trojicu medjunarodnih begunaca, vech da bi - ukoliko im se za to ukazze prilika - Mrkssichu, Ssljivanccaninu i Radichu liccno uruccili optuzznice i naloge za hapssenje, te im predoccili posledice daljeg izbegavanja suoccenja sa medjunarodnom pravdom. (kraj)

Hag (Den Haag), 11. decembar 1998. (SENSE)
Na ccemu se zasniva presuda hasskog Tribunala u sluccaju Furundzzija : SAUCCESNIK U MUCCENJU I POMAGACC U SILOVANJU
Mirko Klarin, dopisnik SENSE iz Haga

Anto Furundzzija nije ni tukao ni silovao "svedokinju A", sredoveccnu Muslimanku iz Viteza. On je, samo, bio prisutan dok je to radio drugi pripadnik "Dzzokera", u presudi oznaccen kao "optuzzeni B". Zassto je onda, za to "samo", Anto Furundzzija proglassen krivim i osudjen na 10 godina zatvora?

Odgovori na ta pitanja izlozzeni su na 118 stranica presude koja je u sredu 10. decembra izreccena i objavljena u Medjunarodnom kriviccnom sudu za bivssu Jugoslaviju. Buduchi da su ti odgovori bitni za razumevanje delovanja i uloge hasskog Tribunala, pre svega u javnosti zemalja radi kojih je on stvoren, pokussachemo da ih u najkrachem, i ssto je moguche jasnije, izlozzimo.

Podjimo od ccinjenica koje su - po oceni Pretresnog vecha - utvrdjene "izvan razumne sumnje." Utvrdjeno je, pre svega, da je negde 18 ili 19. maja 1993. "svedokinja A" uhapssena u njenom stanu u Vitezu od strane nekoliko pripadnika "elitne jedinice HVO, posnate kao Dzzokeri." Vojnici su je kolima odvezli u sstab "Dzokera" koji se nalazio u kompleksu bungalovu kod Nadioca. Smesstena je u veliku sobu zgrade koja je oznaccena kao vikendica i vojnici su joj rekli da ccekaju dolazak "ssefa." Zatim je ccula kako neko najavljuje da "dolazi Furundzzija."

Osoba koju je "svedokinja A" pred sudom identifikovala kao optuzzenog Anta Furundzziju, ussla je u sobu nosechi neke papire i poccela je da je ispituje o tome gde su joj sinovi i ostali cclanovi porodice, o vezama sa Armijom BiH, kao i o njenim odnosima sa izvesnim vojnicima HVO. Dok je Furundzzija ispitivao, "optuzzeni B" je "svedokinji A" naredio da se skine, zatim joj je povlaccio nozz po donjem delu stomaka i pretio da che joj - ako ne kazze istinu - odsecci polni organ, a zatim je i silovao i na razne naccine se nad njom - u prisustvu vecheg broja vojnika - seksualno izzivljavao. Furundzzijino ispitivanje i postupci "optuzzenog B" su, zakljuccuju sudije, "bili deo istog procesa" cciji je cilj bio da se od zzrtve izvuku informacije od znaccaja za HVO. U tom procesu zzrtva je "podvrgnuta tesskim fizicckim i psihicckim patnjama i javnom ponizzavanju."

Ispitivanje je zatim nastavljeno u manjoj prostoriji oznaccenoj kao ostava. "Svedokinja A" je tu suoccena sa "svedokom D": vojnikom HVO koji je optuzen da je pomagao Muslimanima i zbog toga tessko pretuccen. "Optuzzeni B" je, najpre, "svedoka D" tukao gumenom palicom po tabanima, a potom je "svedokinju A", koja je i dalje bila gola, silovao vaginalno, analno i oralno. Sve to u prisustvu Furundzzije koji je nastavljao ispitivanje, kao i vecheg broja vojnika HVO koji su pritom "navijali" i smejali se. "Svedok D" je, takodje, bio prinudjen da gleda silovanje, ssto je po oceni sudija i kod njega prouzrokovalo fiziccke i psihiccke patnje, buduchi da mu je "A" bila prijatelj.

To bi, u najkrachem, bile relevantne ccinjenice koje su, po oceni sudija, dokazane "izvan razumne sumnje." Furundzzija, dakle, nije ni tukao ni silovao. Zassto je, onda, proglassen krivim i osudjen?

Kriv je, najpre, kao "sauccesnik u torturi", tj. muccenju. Zabrana torture je - konstatuje se u presudi - "bezuslovna" ili "konaccna" norma najvisseg ranga u medjunarodnom pravu, "apsolutno pravo" koje se ne mozze ukinuti nikakvim drugim, medjunarodnim ili unutrassnjim normama, pa ccak ni u vanrednim situacijama ili oruzzanim konfliktima.

Jedan od znaccajnijih pravnih aspekata presude Furundzziji je, upravo, definicija torture (muccenja) u oruzzanom konfliktu, koju je formulisalo Pretresno veche. Tortura u oruzzanom konfliktu se definise kao "namerno nanossenje, ccinjenjem ili neccinjenjem, tesskog bola ili fizicckih ili psihicckih patnji... sa ciljem da se izvuku informacije ili priznanje, ili da se kazni, zastrassi, ponizi ili prinudi, zzrtva ili trecha osoba..." To ccinjenje ili neccinjenje "mora da bude u vezi sa oruzzanim konfliktom", a barem jedan od uccesnika u torturi mora da bude "zvaniccna osoba... koja ne deluje u privatnom svojstvu vech kao de fakto organ Drzzave ili neke druge vlasti."

Zakljuccak Pretresnog vecha je da su, u sluccaju Furundzzije, ispunjeni svi ovi elementi, te da je njegovo ispitivanje "svedokinje A" i "svedoka D" bilo "integralni deo muccenja" kojem su oni podvrgnuti, ssto optuzzenog ccini pojedinaccno kriviccno odgovornim za sauccesnisstvo u torturi. "Nema nikakve sumnje" - navodi se u presudi - "da su optuzzeni (Furundzzija) i optuzzeni B, kao zapovednici, podelili uloge u procesu ispitivanja. Uloga optuzzenog je bila da ispituje, dok je uloga optuzzenog B bila da napada i preti kako bi izvukao trazzene informacije od svedokinje A i svedoka D." Proglassavajuchi ga krivim za krssenja ratnih zakona ili obiccaja, Veche mu je - kao sauccesniku u muccenju - odmerilo kaznu od 10 godina zatvora.

Pored toga, Pretresno veche je Furundzziju proglasilo krivim za "pomaganje i podrzzavanje u povredi ljudskog dostojanjstva, ukljuccujuchi i silovanje." Kao i tortura, i silovanje je izriccito zabranjeno medjunarodnim pravom, mada u njemu nema precizne definicije elemenata tog zloccina. U nedavnim presudama u sluccajevima "Ccelebichi" i "Akajessi" (Akayesu), dva Medjunarodna kriviccna suda - za bivssu Jugoslaviju i Ruandu (Rwanda) - su zakljuccili da, pod izvesnim uslovima, silovanje mozze da predstavlja torturu (muccenje) po medjunarodnom zakonu. U presudi Furundzziji, Pretresno veche je donekle prossirilo tu definiciju. Po toj definiciji, silovanje predstavlja "seksualnu penetraciju, ma kako neznatnu, vagine ili anusa zzrtve penisom izvrssioca ili nekim predmetom, kao i usta zzrtve penisom izvrssioca... izvrssenu prinudom, silom ili pretnjom sile protiv zzrtve ili treche osobe."

U stradanjima "svedokinje A" ispunjeni su svi elementi ove definicije. Uz to, silovanja i seksualni napadi izvrsseni su javno, u prisustvu vecheg broja vojnika, ssto je zzrtvu - uz fiziccke i psihiccke patnje - islozzilo joss i javnom ponizzenju. Furundzzija se, zakljuccilo je Veche, u ovom sluccaju ne mozze smatrati sauccesnikom, ali su njegovo prisustvo i nastavljanje ispitivanja... "ohrabrili optuzzenog B i znaccajno doprineli zloccinu koji je on poccinio." To Furundzziju ccini pojedinaccno kriviccno odgovornim za "pomaganje i podrzzavanje u povredi ljudskog dostojanstva", ssto predstavlja joss jedno krssenje ratnih zakona ili obiccaja, za ssta mu je odmerena kazna od 8 godina zatvora. Kako che obe kazne tecci istovremeno, za duzzinu Furundzzijinog boravka u zatvoru relevantna je samo ona duzza, od 10 godina.

To bi, u najkrachem, bili odgovari na pitanja iz uvoda ovog izvesstaja: zassto je Furundzzija, mada je "samo" prisustvovao muccenju i silovanju, proglassen krivim i osudjen na 10 godina zatvora? Pretresno veche, occito, ne smatra da je Furundzzija "samo" prisusustvovao stradanjima "svedokinje A", vech i da je u njima - kako ccinjenjem tako i neccinjenjem - odigrao znaccajnu ulogu. A da li je 10 godina prava mera za tu ulogu, proceniche Zzalbeno veche Tribunala, buduchi da je Furundzzijin branilac Luka Missetich nesluzzbeno vech najavio da che se zzaliti.

Brisel-Bruxelles, 11. decembar 1998. (SENSE)
Apel u prilog osnivanja Medjunarodnog Kriviccnog Suda
ZA NOVI PRAVNI POREDAK U SVETU
Posle okonccanja 'hladnog rata' i njime izazvanih podela u svetu, moguche je uspostavljanje opsstevazzechih i stalnih pravnih normi i institucija

Medjunarodni komitet "Nema mira bez pravde" ('No Peace Without Justice') uputio je, povodom 50-godissnjice Opsste Deklaracije o ljudskim pravima, apel svim drzzavama u svetu da prihvate Statut Medjunarodnog Kriviccnog Suda i na taj naccin doprinesu njegovom osnivanju do kraja 2000.godine.

"Sluccaj Pinocce", kazze se u saopsstenju ovog komiteta,"potvrdjuje univerzalnost najtezzih povreda ljudskih prava i nuzznost medjunarodnog pravosudja, koje che biti praviccno, efikasno i stalno".

Komitet "Nema mira bez pravde", osnovan 1993. godine, vodi ssiroku medjunarodnu kampanju "Ratifikacija Sad", u prilog usvajanja Statuta Medjuanrodnog kriviccnog Suda, koji je, posle petonedeljnih diplomatskih pregovora vodjenih u junu i julu mesecu ove godine u Rimu, prihvatila 61 drzzava u svetu.

Da bi Sud mogao pocceti sa radom, potrebno je da vlade najmanje 60 zemalja ratifikuju Statut Medjunarodnog Kriviccnog Suda. Proceduru ratifikacije dosad su pokrenule jedino vlade Italije i Belgije. Protiv pojedinih odredbi ovog Statuta na sastanku u Rimu izjasnile su se vlade Sjedinjenih Americckih Ddrzzava, Indije, Kine, Iraka, Libije, Katara i Jemena. (kraj)

Brisel-Bruxelles, 11. decembar 1998. (SENSE)
Ljudska prava u Jugoistoccnoj Evropi (3)
DRZZAVA PROTIV SRBA I MEDIJA
U danassnjoj Hrvatskoj nije lako biti Srbin ili raditi u nezavisnim medijima: vlast nastoji da onemoguchi i jedne i druge, na sstetu svih ostalih.

Za razliku od vechine zemalja Jugoistoccne Evrope, vlasti u Hrvatskoj rado obechavaju da che poboljssati zasstitu ljudskih prava, ali se slabo drzze datih obechanja.

U godissnjem izvesstaju, Hjumen Rajts Vocc (Human Rights Watch-HRW) navodi niz izneverenih obechanja i opstrukcija hrvatskih vlasti, koji se ticcu polozzaja Srba u Hrvatskoj, funkcionisanja pravosudnih organa i saradnje sa Medjunarodnim Tribunalom u Hagu, kao i odnosa prema nezavisnim medijima.

"Iako je, u januaru ove godine, prenos vlasti u Istoccnoj Slavoniji protekao mirno, Srbi su nastavili da napusstaju ovo podruccje. S izuzetkom ubistava jedne starije zzene, u februaru i 'messovitog' braccnog para, u julu, nije bilo sluccajeva grubog nasilja, ali je zato mnogo primera diskriminacije prema Srbima" - navodi se u izvesstaju.

Politiccki aranzzmani, kojima je Srbima u Istoccnoj Slavoniji trebalo obezbediti moguchnost uccesscha u politicckom zzivotu se ne posstuju: "zajedniccko Veche opsstina, stvoreno pod vlasschu UNTAES-a, pretvoreno je u kulturnu organizaciju, a u aprilu su ukinute i dve srpske opsstine, Tenja i Mirkovci.To je mnoge Srbe navelo da prodaju svoje kuche i odsele se s ovog podruccja."

Izvesstaj Hjuman Rajts Vocca belezzi primere svakodnevne diskriminacije gradjana srpske nacionalnosti: "uprkos postojanju zakona i propisa koji nalazzu suprotno ponassanje drzzavne administracije, lokalne vlasti ne priznaju dokumenta izdata u periodu 1991-1995 godina, za vreme postojanja tzv. Republike Srpske Krajine. Pod hrvatskom vlasschu, Srbi, medjutim, tessko dolaze do liccne karte, uverenja o drzzavljanstvu ili pasossa."

Vlasti su u junu, na osnovu "Programa povratka", osnovale etniccki messovite komisije za stanovanje po opsstinama, cciji je zadatak bio da obnove svojinu predratnih vlasnika, ali ove komisije ostale su, uglavnom, bez uputstava ssta da rade. Retki su Srbi koji mogu raccunati na materijalnu pomoch u obnovi svojih kucha, porussenih u ratu.

Iako su, pod pretnjom sankcija Evropske Unije,hrvatske vlasti u maju donele propise kojima se pojednostavljuje procedura za dobijanje potrebnih dokumenata za povratak izbeglica, "procedura je joss uvek toliko komplikovana i spora da obeshrabruje vechinu podnosilaca molbi." Ako im to mozze posluzziti za utehu, ni one izbeglice, koje poseduju hrvatska dokumenta, ne mogu lako da se vrate u stari kraj, zakljuccuje u izvcesstaju.

Zakon o amnestiji, na osnovu kojeg je, u martu, objavljen spisak od 13.575 amnestiranih lica, izazvao je zabunu, umesto da donese olaksssanje. Nikome, ko se nalazi na listi, nije liccno uruccena odluka o amnestiji, a podaci o licima sa spiska toliko su nepotpuni, da mnogi strahuju od 'administrativnih gressaka', koje bi ih mogle kosstati slobode.

Analiticcari HRW su uverenja da sudjenja za ratne zloccine pred hrvatskim sudovima izazivaju sumnju da su politiccki motivisana. Dokazi koji se iznose, uglavnom se ne odnose na optuzznicu, a dessavalo se i da jedno lice dvaput bude optuzzeno za isto delo. U izvesstaju se navodi da je naredbom predsednika Vrhovnog suda, sudskim sluzzbenicima zabranjeno da odrzzavaju kontakte sa predstavnicima UN i OEBS, tako da je pouzdan uvid u tokove sudskih procesa veoma ograniccen.

Kad je recc o saradnji sa Medjunarodnim Sudom za ratne zloccine u Hagu, izvesstaj Hjuman Rajts Vocca belezi da je ta saradnja "oskudna", osim u sluccajevima u kojima su zzrtve Hrvati.

Hrvatske vlasti veoma angazzovano spreccavaju osnivanje privatne nacionalne televizije i privatnih radio stanica. Dozvole za emitovanje izdaju se u zavisnosti od volje vladajuche stranke, HDZ. Iako je, pod spoljnim pritiscima, obnovljen rad Radija 101 i dozvoljena aktivnost Foruma 21, koji okuplja ugledne hrvatske nezavisne novinare, elektronski mediji su i dalje pod kontrolom vladajuche stranke. Pokussaji da se Hrvatska Radio-Televizija (HRT) izuzme od kontrole vladajuche stranke, nisu dosad dali rezultata.

Sstampani mediji se zastrassuju tuzzbama za klevetu, koje za sobom povlacce visoke novccane kazne. Sud je, u aprilu,odbio tuzzbu 22 ministara protiv nedeljnika "Globus", ali je joss uvek u toku postupak protiv lista "Feral Tribjun" iz Splita, koji je tuzzen zbog navodne klevete.

Hrvatske vlasti ne posstuju odvech ni slobodu okupljanja, navodi se u izcesstaju HRW. Protiv demonstranata, koji su se u februaru digli protiv povechanja cena i poreza, vlasti su uputile 4.700 policajaca, ukljuccujuchi i 1500 specijalaca, u nastojanju da sprecce demonstracije na glavnom zagrebacckom trgu.

"Posle anti-srpskog skupa, koji je u februaru organizovala ultranacionalisticcka Hrvatska stranka prava (HSP) u Borovom Selu, vlasti su zabranila sva javna okupljanja u Istoccnoj Slavoniji, ne marechi mnogo ssto je takva odluka u suprotnosti sa ustavom Hrvatske" - zakljuccuje se u godissnjem izvesstaju Hjuman Rajts Vocc. (kraj)

Hag (Den Haag), 10. decembar 1998. (SENSE)
Dopuna izvesstaja o presudi Furundzziji - izjava Tuzzilasstva Hasskog Tribunala : SNAZZNA PORUKA DA SE SILOVANJA NECHE TOLERISATI
Mirko Klarin, dopisnik SENSE iz Haga

Presuda Furundzziji, ukazuje se u izjavi tuzzilasstva hasskog Tribunal, "uklapa se u 50-tu godissnjicu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima" i predstavlja "vazznu odluku" jer "upuchuje snazzu poruku da se ratni zloccini te prirode neche tolerisati." Medjunarodno humanitarno pravo je, isticce tuzzilasstvo, "u potpunosti osposobljeno da nametne posstovanje fizzicckog integriteta liccnosti ccak i u uslovima oruzzanog konflikta."

Ured tuzzilasstva je, navodi se dalje, uspessno zastupao optuzzbe za seksualno nasilje u sluccaju Ccelebichi, u Hagu, kao i u sluccaju Akajessi (Akayesu) u Arussi (Arusha), pred Medjunarodnim kriviccnim sudom za Ruandu (Rwanda). Furundzzijin sluccaj je, po oceni tuzzilasstva, bio posebno znaccajan po tome ssto je ukazao na nuzznost "delikatne ravnotezze" izmedju prava optuzzenog i potrebe da se zasstiti bezbednost i privatnost zzrtve. Nalazzenje te ravnotezze, zakljuccuje se u izjavi tuzzilasstva, predstavljalo je "znaccajan izazov" kojem je Tribunal uspessno odgovorio. (kraj)

Hag (Den Haag), 10. decembar 1998. (SENSE)
Nova presuda hasskog Tribunala :
ANTO FURUNDZZIJA OSUDJEN NA 10 GODINA ZATVORA
Mirko Klarin, dopisnik SENSE iz Haga

Proglassavajuchi ga krivim za sauccesnisstvo u muccenju, kao i za podrzzavanje i pomaganje povrede ljudskog dostojanstva koja je ukljuccila i silovanje - ssto je kvalifikovano kao dvostruka povreda zakona i obiccaja rata - Pretresno veche II hasskog Tribunala osudilo je Anta Furundzziju na 10 i 8 godina zatvora. Obe che kazne tecci istovremeno, ssto prakticcno znacci da che se raccunati po onoj duzzoj, od 10 godina, a u njih je uraccunato i vreme (11 meseci i 22 dana) koje je Furundzzija proveo u pritvoru Tribunala, nakon ssto je 18. decembra prossle godine uhapssen u operaciji SFOR.

Furundzzija je, podsetimo, uhapssen na osnovu zapeccachene, tj. tajne, optuzznice, koja ga je teretila da je - kao zapovednik specijalne jedinice vojne policije HVO, zvane "Dzzokeri" - 15. maja 1993. u Nadiocima, pored Viteza, saslussavao zzrtvu A, Muslimanku iz Viteza. Tokom tog saslussavanja, jedan od prisutnih pripadnika "Dzzokera" je zzrtvu A na razliccite naccine muccio i seksualno zlostavljao, a zatim je i visse puta silovao. Furundzzija je za to vreme nastavljao ispitivanje zzrtve i nije nissta uccinio da bi zaustavio muccenje i silovanje. Neposredni izvrssilac tog zloccina optuzzen je istom zapeccachenom optuzznicom i joss je na slobodi, a tokom sudjenja Furundzziji se otkrilo da se zove Miroslav Bralo, sa nadimkom "Cicko."

Sudjenje Furundzziji odvijalo se u dve faze. Poccelo je 8. juna i zavrsseno je posle samo 7 dana rasprave, uglavnom zatvorene za javnost. Neposredno pred saopsstavanja presude, koje je bilo najavljeno za 14. jul, odbrana je zatrazzila da se iz sudskog zapisnika brisse svedoccenje zzrtve A, buduchi da je ustanovljeno kako je ona, nakon dogadjaja od 15. maja 1993, patila od "post-traumatskog stresa" i trazzila psihijatrijsku pomoch. Sud je nalozzio ponovno otvaranje sluccaja, kako bi odbrana mogla dodatno da ispita zzrtvu A i pozove druge svedoke. U novembru, kada je sluccaj ponovno otvoren, vesstaci odbrane i tuzzilasstva su nekoliko dana vodili priliccno akademsku raspravu o uticaju stresa na pamchenje i o tome mozze li se zzrtvama verovati.

U presudi Furundzziji, sudije zakljuccuju da se zzrtvi A mozze verovati, odnosno da njeno pamchenje o "materijalnim aspektima dogadjaja" nije bilo osstecheno "post-traumatskim stresom" i eventualnim drugim psiholosskim problemima koje je mogla da ima nakon onog ssto je prezzivela. Za samog optuzzenog, odnosno od danas osudjenog Furundzziju, to je bio kljuccni zakljuccak Pretresnog vecha kojim je predsedavala sudija Florens (Florence) Mumba iz Zambije, a ccinili su ga joss sudije Antonio Kaseze (Cassese) iz Italije i Riccard Mej (Richard May) iz Velike Britanije. Za buduchi rad Tribunala i razvoj medjunarodnog kriviccnog prava, od posebnog su znaccaja oni delovi presude (izlozzene na ukupno 118 strana) u kojima se daje definicija muccenja po medjunarodnom humanitarnom pravu, kao i prossirena definicija silovanja kao ratnog zloccina, odnosno muccenja i povrede dostojanstva liccnosti.

Branilac Anta Furundzzije, advokat iz Ccikaga Luka Missetich, je nakon saopsstavanja presude novinarima izjavio da je "ssokiran i zbunjen" kaznom koja je izreccena njegovom branjeniku. Kazna od 10 godina zatvora je, rekao je Missetich, posebno "ssokantna" ako se uporedi sa nekim drugim presudama Tribunala. Kao primere, pomenuo je osudu Zdravka Mucicha na 7 godina zatvora zbog "komandne odgovornosti" za zloccine u Ccelebichima, koji su pored brojnih ubistava ukljuccivali i dva silovanja; kao i 5 godina zatvora izreccenih Drazzenu Erdemovichu, za uccessche u streljanju visse od hiljadu muslimanskih musskaraca nakon pada Srebrenice. Missetich je, takodje, podsetio da se optuzznica po kojoj se sudilo Furundzziji odnosi na "barem joss jednog optuzzenog" - vech pomenutog Miroslava Brala, zvanog "Cicko." Pre ili kasnije, rekao je Missetich, "i taj optuzzeni che se pojaviti pred sudom, a tada che se Furundzzijin sluccaj ponovo otvoriti i videchemo ssta che se dogoditi."

Do trenutka u kojem ssaljemo ovaj izvesstaj, na presudu Furundzziji nije bilo nikakvih reakcija iz tuzzilasstva hasskog Tribunala.

Hag (Den Haag), 10. decembar 1998. (SENSE)
Ponovno izjassnjavanje ccetvorice optuzzenih za zloccine u Omarskoj i Keratermu :
NIKO KRIV ZA PROGON I LOGORE
Mirko Klarin, dopisnik SENSE iz Haga

Iznenadjenje je izostalo. Ccetvorica optuzzenih za zloccine koji su 1992. poccinjeni u logorima Omarska i Keraterm ponovo su se izjasnili da nisu krivi za dela kojima ih tereti tuzzilac. Prvi put su se optuzzeni tako izjasnili u aprilu i maju ove godine, nakon ssto su Miroslav Kvoccka, Mladjo Radich i Milojica Kos uhapsseni u operacijama SFOR i dopremljeni u Hag, a Zoran Zzigich se dobrovoljno predao Tribunalu. U medjuvremenu su optuzznice za Omarsku i Keraterm spojene u jednu i izmenjene, tako da su optuzzeni danas pozvani da se ponovo izjasne o optuzzbama.

Najznaccajnija izmena sadrzzana je u novoj prvoj taccki optuzznice, kojom se sva ccetvorica optuzzenih terete za progon ne-srpskog stanovnisstva opsstine Prijedor na politicckim, rasnim ili verskim osnovama. Cilj progona, navodi se u optuzznici, je bio da se "trajno ukloni, ili 'etniccki occisti', gotovo celokupno muslimansko i hrvatsko stanovnisstvo" tog dela Bosne; a sredstva kojima je taj cilj ostvarivan bila su "ubistva, muccenja i premlachivanja, seksualni napadi i silovanja, maltretiranja, ponizzavanja i psihiccka zlostavljanja...", kao i nezakonito zatoccavanje civila u neljudskim uslovima logora Omarska, Keraterm i Trnopolje.

Miroslav Kvoccka je bio najpre komandant a potom zamenik komandanta Omarske, Zzeljka Meakicha, koji je optuzzen za najtezzi zloccin - genocid - ali je joss u begstvu od medjunarodne pravde. Milojica Kos i Mladjo Radich bili su ssefovi strazzarskih smena u Omarskoj, dok je Zoran Zzigich bio "redovni posetilac" oba logora, u koje je - prema optuzznici - dolazio da bi se sadisticcki izzivljavao nad zatoccenicima, ubijao ili ih tessko premlachivao.

Kvoccku, Kosa i Radicha tuzzilac smatra "pojedinaccno kriviccno odgovornim" za progon, neljudska postupanja, povrede liccnog dostojanstva, ubistva, muccenja i surova postupanja, a Mladju Radicha joss i za silovanja i seksualna zlostavljanja dve zatoccenice logora Omarska. Alternativno, ovoj se trojici - s obzirom na njihov "nadredjen polozzaj" - pripisuje i tzv. komandna odgovornost za zloccine koje su izvrssili njihovi potccinjeni, a oni ih u tome nisu spreccili, niti ih zbog toga kaznili. Ccetvrtom optuzzenom, Zoranu Zzigchu, pripisuje se "pojedinaccna kriviccna odgovornost" za ubistva, muccenja i surova postupanja sa velikim brojem zatoccenika Omarske i Keraterma, od kojih su se neki od prezzivelih vech pojavili pred Tribunalom, kao svedoci u sluccaju Dusska Tadicha, koji je zbog zloccina u istim logorima osudjen na 20 godina zatvora.

Kvoccka, Kos i Zzigich su, sa po ccetiri taccke, optuzzeni za zloccine protiv ccoveccnosti i sa joss toliko taccaka za krssenja ratnih zakona ili obiccaja. Zbog vech pomenutih optuzzbi za silovanja, obe kvalifikacije su Radichu pripisane po ssest puta. Isti zloccini su, u prvim optuzznicama za Omarsku i Keraterm, bili kvalifikovani joss i kao tesske povrede Zzenevskih konvencija, ali je u izmenjenoj optuzznici tuzzilac od toga odustao, kako ne bi morao da dokazuje medjunarodni karakter sukoba u regionu Prijedora.

Na sve ove taccke optuzznice, sva ccetvorica optuzzenih su se danas ponovo izjasnili da nisu, ili "apsolutno nisu krivi", i to ukupno 36 puta. Buduchi da u ovom sluccaju postoje brojni preliminarni podnesci o kojima joss nije odlucceno, predsedavajuchi sudija Riccard Mej je na kraju izjassnjavanja konstatovao da se joss ne mozze zakazati datum poccetka sudjenja.

Hag (Den Haag), 9. decembar 1998. (SENSE)
"Vukovarska trojka" izmedju Tribunala u Hagu i Vojnog suda u Beogradu : IZNENADNO "OTKRICHE PRAVDE"
Mirko Klarin, dopisnik SENSE iz Haga

Iznenadno "otkriche pravde" u Beogradu, odnosno pokretanje "istrazznih radnji" od strane tamossnjeg Vojnog suda, a u vezi sa zloccinom koji se pre punih sedam godina dogodio u vukovarskoj Ovccari, po tuzziocu Grentu Nimenu (Grant Niemann) nije nissta drugo do pokussaj SR Jugoslavije da, pod pojaccanim medjunarodnim pritiskom, stvori privid ispunjavanja jednog od zahteva iz nedavne rezolucije Saveta bezbednosti. Medjutim, upozorio je sudije Niman, "mozzete biti sigurni da che, 5 minuta possto pritisak medjunarodne zajednice popusti, trojica optuzzenih biti pussteni i nastaviche slobodno da zzive u SR Jugoslaviji."

Javna rasprava o zahtevu tuzzioca da se SR Jugoslaviji formalno nalozzi da sluccaj vukovarske Ovccare prepusti u nadlezznost hasskog Tribunala, protekla je u nabrajanju svega ssto je, u protekle tri godine, uccinjeno da bi se trojica optuzzenih oficira bivsse JNA - Mile Mrkssich, Veselin Ssljivanccanin i Miroslav Radich - priveli medjunarodnoj pravdi. Najpre je, u novembru 1995, protiv njih podignuta optuzznica, a nalozi za njihovo hapssenje upucheni su vlastima SRJ. Zatim je, krajem marta i poccetkom aprila 1996, odrzzana javna rasprava po Pravilu 61, na kojoj je tuzzilasstvo prezentiralo deo svojih dokaza, a na osnovu ccega je optuzznica potvrdjena od strane kompletnog Pretresnog vecha, a za optuzzenima su izdate medjunarodne poternice. Na osnovu tako potvrdjene optuzznice, tadassnji predsednik Tribunala, Antonio Kaseze, je aprila 1996. prvi put formalno obavestio Savet bezbednosti o odbijanju SR Jugoslavije da uhapsi i preda Tribunalu trojicu optuzzenih oficira. Savet bezbednosti je, na to, odgovorio predsednicckim saopsstenjem kojim se od Jugoslavije trazzilo da bez odlaganja ispuni svoje medjunarodne obaveze. Zatim je, decembra prossle godine, Tribunal formalno zatrazzio od jugoslovenskih vlasti da optuzzenima liccno uruche optuzznice, kao i da u beogradskoj sstampi objave oglas u kojem se oni pozivaju da se sami predaju. Konaccno, u poslednja tri meseca predsednica Tribunala je - u povodu pomenute "trojke" kao i odbijanja Beograda da izda vize istrazziteljskom timu za Kosovu - ccak tri puta pisala Savetu bezbednosti, dva puta se liccno pred njim pojavila i o tome govorila, a na istu se temu obratila i Generalnoj skupsstini UN. Savet bezbednosti je, sa svoje strane, na to odgovorio najpre joss jednim predsednicckim saopsstenjem, a potom i pravno obavezujuchom rezolucijom 1207 kojom se od Beograda trazzi da "momentalno i bezuslovno" uhapsi, i preda Tribunalu, trojicu optuzzenih za masakr nad najmanje 260 nemaoruzzanih ljudi, izvrssen 20. novembra 1991. u vukovarskoj Ovccari. Dan nakon te rezolucije dosslo je do vech pomenutog, iznenadnog "otkricha pravde" u Beogradu i do pokretanja "istrazznih radnji" cciji je cilj, po tuzziocu Nimanu, "da se optuzzeni zaklone od medjunarodnog kriviccnog postupka."

Ovo je, inacce, prvi put da se zahtev za prepusstanje nadlezznosti zasniva na oceni tuzzioca da nacionalni sud - ovom sluccaju Vojni sud u Beogradu - neche biti "nepristrasan i nezavistan" u postupku koji je pokrenuo. Predsedavajuchi sudija Klod Zzorda je, tokom rasprave, dva puta tuzzioca Nimena pitao na ccemu zasniva takvu ocenu, a on je odgovorio da "istorija sluccaja govori za sebe." Jasno je, rekao je Nimen, "da je recc o drzzavi koja odbija svaku saradnju sa Tribunalom i koja u tri godine, od kako je podignuta 'Vukovarska optuzznica', nije uccinila nissta da bi optuzzene privela medjunarodnoj pravdi." Naprotiv, uccinila je sve da ih zasstiti, te je tuzzilac uveren da se i ovog puta radi o "predstavi", kojom bi trebalo da se zamazzu occi medjunarodnoj javnosti.

Sudija Zzorda je sa zzaljenjem konstatovao da Veche nije u prilici da ccuje ssta bi o "nepristrasnosti i nezavisnosti" nacionalnog pravosudja mogao da kazze predstavnik SRJ, koji se nije odazvao pozivu da raspravi prisustvuje u svojstvu "Amicus Curiae", tj. "prijatelja suda." Sekretar suda je, na poccetku rasprave, proccitao pismo ambasadora SRJ u Hagu koji je poruccio da "nije u moguchnosti da prisustvuje", ali da vlada SRJ u potpunosti podrzzava zahtev Vojnog suda da mu Tribunal, u vidu "pravne pomochi", dostavi dokaze na kojima se zasniva optuzznica protiv "vukovarske trojke".

Ukazujuchi da se ovde radi o "vrlo ozbiljnom, ccak kljuccnom, pitanju za medjunarodnu pravdu", sudija Zzorda je najavio da che Pretresno veche doneti odluku "ssto je pre moguche", a kraj rasprave je zatvoren za javnost possto se razgovaralo o dva tuzziocceva zahteva - u vezi sa ovim sluccajem - koji su "pod peccatom" Tribunala, odnosno poverljivog karaktera.

Brisel-Bruxelles, 09. decembra 1998. (SENSE)
Zavrsseno dvodnevno zasijedanje ministara vanjskih poslova Nato saveza :
"NIJE TAJNA DA POSTOJE RAZLIKE OKO KOSOVA"

"Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov i na ovom zasijedanju Nato-ruskog vijecha ponovio je stav da se Rusija protivi "svakoj vojnoj akciji Nata u SR Jugoslaviji, sve dok za to ne bude postojao eksplicitan mandat Vijecha sigurnosti Ujedinjenih nacija" - izjavio je visoki funkcioner Nato saveza nakon danassnjeg sastanka.

I drugog dana redovnog (polugodissnjeg) zasijedanja ssefova diplomatije Nato saveza, kriza na Kosovu i implementacija Mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini, bile su glavne teme i na sastanku Stalnog Nato-ruskog vijecha, takodje na ministarskom nivou.

Zapadni saveznici su izrazili zadovoljstvo dostignutim stepenom saradnje s Rusijom i njenom - "za sada naccelnom spremnosschu" da sudjeluje u Verifikacionoj misiji OESC-a na Kosovu. Pozdravljena je, takodje, njena "odluccnost" da i dalje, zajedno sa zapadnim saveznicima, ostane u sastavu Medjunarodnih vojnih snaga za stabilizaciju mira (SFOR) u Bosni i Hercegovini.

NATO je, kako je nakon sastanka izjavio visoki funkcioner Alinase, joss jednom izrazio uvjerenje da che zvaniccna Moskva uskoro podnijeti i formalni zahtjev za ukljuccivanje u savezniccku operaciju vazdussnog nadgledanja OSCE-ove misije na Kosovu, cciji je Koordinacioni centra prije deset dana otvoren u Kumanovu, u Makedoniji.

Americcki drzzavni sekretar Medlin Olbrajt (Madeleine Albright) ukazala je na neophodnost "transparentne" saradnje izmedju Nata i Rusije - saradnje koja che se, kako je rekla, osim kroz konsultacije, occitovati i kroz konkretnu saradnju na terenu, a Kosovo je veoma dobar primjer da se to prakticcno pokazze" - izjavila je Olbrajtova.

Svi ssefovi diplomatije Nato saveza kao i ruski ministar Igor Ivanov, podrzzali su njen zahtjev da se od jugoslovenskog predsjednika Slobodana Milossevicha i ovoga puta zajedniccki zatrazzi "da odustane od represije na Kosovu." Visoki funkcioner Saveza je stim u vezi dodao, da "Nato occekuje od Rusije da iskoristi vlastiti utjecaj na zvaniccni Beograd i da nastavi s priticima na Milossevicha i njegov rezzim "sve dok ne dodje do pozitivnih promjena na terenu".

Nakon jos jednog Nato-ruskog sastanka na nivou ssefova diplomatije, ostalo je saznanje da postoje mnoge dodirne taccke izmedju zapadnih vojnih saveznika i Rusije kao partnera, ali da postoji joss uvijek i mnogo razlika u pristupu Kosovskom problemu.

"Nije nikakva tajna da su izvjesne razlike postojale i da one i danas postoje" - izjavio je neimenovani funkcioner Nata nakon sastanka Stalnog nato-ruskog vijecha na nivou ssefova diplomatije. "Te razlike se ne odnose na nasse ciljeve, jer je i Natu i Rusiji stalo do politicckog rjessenja na Kosovu. Ni jedna strana, takodje, ne podrzzava albanski separatizam. Postoje, medjutim, razlike u vezi sa upotrebom sredstava za pritisak na zvaniccni Beograd" - rekao je isti natov funkcioner.

"SSto se Bosne i Hercegovine ticce, ni ovoga puta nije bilo gotovo nikakvih razlika izmedju Nata i Rusije" - izjavio je novinarima visoki neimenovani funkcioner Nato saveza.

On je dodao da je zajedniccki interes obje strane da se proces implementacije Mirovnog sporazuma u BiH unaprijedi "sve do nivoa kada che institucije vlasti u BiH mochi funkcionirati samostalno."

U zajednicckom saopsstenju, sve strane-potpisnice Mirovnog sporazuma se "joss jednom snazzno pozivaju" da povechaju vlastita nastojanja u cilju "potpunog i neodlozznog sprovodjenja mirovnog sporazuma, kako bi se stvorili uvjeti za mirnu, stabilnu i perspektivnu buduchnost BiH i njenih gradjana" - stoji u saopsstenju nakon sastanka Stalnog Nato-ruskog vijecha na nivou ssefova diplomatije, koji je zavrssen u srijedu popodne u Briselu. (kraj)

Brisel - Bruxelles, 9. decembar 1998. (SENSE)
UMJESTO INTEGRACIJA SA ZAPADOM - ZAPAD U MAKEDONIJI
Zekerijah SMAJICH, dopisnik agencije SENSE

Da su novi makedonski premijer Ljupcco Georgievski i ssef diplomatije Alerksandar Dimitrov prije izlaska na posljednje izbore znali da che se u samo 24 sata desetodnevnog "vladanja" sresti sa generalnim sekretarom Nato saveza, najvissim zvaniccnicima Evropske unije zaduzzenim za regiju, belgijskim premijerom, te sa americckim drzzavnim sekretarom, ministrima vanjskih poslova Francuske, SR Njemaccke, Grccke, Bugarske i Albanije - mozzda bi se i uplassili izazova tako delikatnih duzznosti koje su im pripale na osnovu rezultata drugog kruga glasanja na opsstim izborima u Makedoniji, 1. novembra.

Ali, ssta je tu je! Sticaj nesretnih okolnosti koje vech sedam-osam godina prate podruccje bivsse Jugoslavije, napravio je od Makedonije "poseban sluccaj": umjesto da se ona korak po korak (mukotrpno, kao i ostale zemlje iz kruga tranzicije) priblizzava zapadnim vojnim i politicckim integracijama, Zapad je napreccac ussao u Makedoniju. Razlog (ili uzrok) je - Kosovo.

Politiccki impuls za "mirnodopsko zaposjedanje" Makedonije, dao je zzivotno i politiccki iskusni predsjednik, Kiro Gligorov, u novembru 1992. godine. Na tu inicijativu Vijeche sigurnosti UN reagovalo je nepun mjesec dana kasnije, 11. decembra, kada je posebnom rezolucijom (795) "preusmjerilo" u Makedoniju 700 pripadnika nordijskih jedinica iz tadassnjeg sastava UNPROFOR-a, "radi preventivnog djelovanja na jugu bivsse Jugoslavije". U junu naredne godine, "plavim ssljemovima" u Makedoniji pridruzzilo se i 300 americckih marinaca. U maju 1995. ova operacija je izdvojena iz postojechih mirovnih snaga za bivssu Jugoslaviju, a dodijeljeno joj je i posebno ime UNPREDEF (UN Prevention Deployment Force.)

U dubokoj sjenci krvoprolicha u Hrvatskoj, a zatim joss vecheg u Bosni i Hercegovini, Makedonija je sve do eskalacije krize na Kosovu, u proljeche ove godine, odrzzavana u stanju amnezije i u danonochnom strahu od prossirivanja rata i na njene prostore. Nakon ssto je jugoslovenski predsjednik Milossevich i u sluccaju Kosova pokazao da do Zapada drzzi koliko i do tudjih zzivota, saveznici su se narogussili jacce nego ranije. Buduchi da se Makedonija vech potvrdila kao "odani partner" koga je sama geografija strpala u krilo Zapada, u posljednja dva mjeseca dosslo je do dublje i ssire "integracije" Zapada u makedonsko drusstveno-politiccko biche, nego ssto je Makedonija integrirana u zapadne trgovinske, politiccke i vojne integracije. Prije desetak dana u Kumanovu otvoren je Koordinacioni centra za vazdussno nadgledanje OESC-ove misije na Kosovu (operacija "Orlovo oko"), a ssest dana kasnije, stalni Savjet atlantske "ssesnaestorice" izdao je i Izvrssnu naredbu (ACTORD) za poccetak rasporedjivanja 1.500 evropskih specijalaca za brze intervencije u sluccaju opasnosti po verifikatore OSCE-a na terenu.

Zahvaljujuchi zavidnim vojnim kapacitetima koje je bivssa JNA decenijama pripremala za odbranu od "spoljnog agresora", te zbog dobre volje sadassnjih domachih zvaniccnika, Makedonija je (ne)occekivano postala najbrzze izgradjena vojna baza zapadnih saveznika i najpodesnija osmatraccnica zbivanja u vjeccito nemirnom podruccju Balkana.

Nova makedonska vlada s Ljupccom Georgieskim na ccelu, koju na Zapadu smatraju demokratski i reformisticcki orjentiranom, dossla je, dakle, na vech izgradjene temelje za gradnju bitno drugaccijeg statusa Makedonije u occima Zapada. To novi Kabinet i ne osporava, ali vech tokom prve posjete Briselu, 7. i 8. decembra, premijer Georgievski je najavio bitniju promjenu u makedonskoj strategiji. "Mi zzelimo da se zapadni vojnici i ostali strani zvaniccnici u nassoj zemlji osjechajo vrlo ugodno, ali occekujmo da se ubrzaju i procedure prijema Makedonije u evropske i atlantske integracije" - izjavio je premijer Georgievski nakon susreta s generalnim sekretarom Nata, Havierom Solanom (Javier Solana). "Gostoprimstvo koje je Makedonija ponudila jedinicama Nato saveza, moglo bi nam otvoriti put za ubrzano stvaranje novog imidza u occima Zapada. Imidza koji bi bio nass novi adut u odnosima i sa Evropskom unijom i sa Nato savezom" - zakljuccio je Georgievski.

Prosslonedjeljnu odluku njegove vlade o prihvatanju saveznicckih trupa za brzo djelovanje, premijer Georgievski je nazvao "stratesski znaccajnim" potezom, iz dva razloga: ona (ta odluka) mozze, kako je rekao, "odluccujuche ubrzati proces integracije Makedonije u Sjeverno-atlantski savez i Evropsku uniju, i drugo - ssto je prihvatanje Snaga za brzo djelovanje iskljuccivo u sluzzbi mira."

Bilateralna vojna saradnja kroz natov "Program partnerstvo za mir", te kroz za Makedoniju posebno privlaccan specijalni status pod bezbjednosnim kissobranom Zapada i kroz forme individialnog partnerstva, nema dileme, dobila je nove snazzne poticaje. Tokom kratkog briselskog susreta s makedosnkim premijerom i ministrom vanjskih poslova Dimitrovim, americcki drzzavni sekretar Medlin Olbrajt (Madeleine Albight) prva je najavila moguchnost prijema Makedonije u Nato "vech u drugom krugu" prossirivanja, te da bi odluka zapadnih vojnih saveznika o novom ssirenju Alijanse mogla uslijediti "uskoro".

SSto se Evropske unije ticce, srdaccnosti prema makedoskim zvaniccnicima tokom posjete Briselu, takodje nije manjkalo. Ali, obechanja su, naoccigled, bila suzdrzzanija. Evropski komesar za spoljne poslove i bezbjednost EU, Hans van den Bruk (Broek) ccestitao je novom rukovodstvu i makedoskom narodu na "mirnoj i demokratskoj tranziciji vlasti" i izrazio nadu da bi se odnosi izmedju EU i Makedonije mogli razvijati "bolje i brzze nego sa mnogim drugim zemljama u regionu." Medjutim, evropski zvaniccnici nisu najavili moguchnost odstupanja od vlastitih standarda sadrzzanih u stratesskim dokumentima o tzv. regionalnom pristupu. Po slovu ovih paragrafa, Makedonija je joss uvijek daleko od "demokratske Evrope" po pitanju medjuetnicckih odnosa, privatizacije, razvoja malih i srednjih preduzecha, kreiranja "pozitivnog ambijenta za strane investicije" i po joss nekim pitanjima. Prema briselskim zvaniccnim izvorima, tek nessto visse od 2% Albanaca koji zzive u Makedoniji (oko 25% od ukupne populacije) uccestvuje u organima drzzavne admistracije, a ni nakon visse urgencija Savjeta Evrope, ni dan danas Albancima u Makedoniji nije omogucheno studiranje na maternjem jeziku.

EU s Makedonijom trenutno ima potpisan Sporazum o trgovini i saradnji, a od 1993. otvorene linije bespovratne finansijske pomochi kroz Phare program. Nova makedonska vlada (nessto desnija od politicckog centra) obechala je medjutim u Briselu, da che za prvih 100 dana rada "ucciniti sve kako bi se izravnala i posljednja prepona na putu ka pridruzzenom cclanstvu Evropske unije. Sa igraccem visse (Natom), mozzda ekipa Ljupcca Georgievskog i dobije joss jedu veliku utakmicu. Ovoga puta na stranom terenu. (kraj)

Hag (Den Haag), 9. decembar 1998. (SENSE)
Sluccaj "vukovarske trojke" pred hasskim Tribunalom i Savetom bezbednosti : PROVIDNI MANEVAR BEOGRADA
Mirko Klarin, dopisnik agencije SENSE

Ne mozze se recci da Beograd nije ozbiljno shvatio rezoluciju 1207 Saveta bezbednosti u kojoj se zahteva "momentalno i bezuslovno" hapssenje trojice oficira bivsse JNA, optuzzenih za masakr u vukovarskoj Ovccari, kao i njihov transfer u Pritvorsku jedinice hasskog Tribunala. Rezolucija je jednoglasno usvojena 17. novembra ove godine, na osnovu ovlasschenja iz Glave VII Povelje UN, ssto che recci da je pravno obavezujucha kao i da Savet bezbednosti mozze da primeni prinudne mere kako bi osigurao njeno izvrssenje. Vech sutradan po njenom usvajanju, dakle 18. novembra, Beograd je povukao potez koji je trebalo da stvori privid kako jugoslovenske vlasti postupaju u skladu sa zahtevima iz rezolucije. Predsednik Vojnog suda u Beogradu je, pismom datiranim 18. novembra, obavestio Tribunal o nameri da pokrene "istrazzni postupak... u vezi sa kriviccnim delima protiv ratnih zarobljenika... poccinjenim u Vukovarskoj bolnici u novembru 1991." U pismu se, takodje, najavljuje da su trojica oficira bivsse JNA - koje je Tribunal pre tri godine optuzzio za masakr u Ovccari, gde je 20. novembra 1991. prema optuzznici streljano najmanje 260 ljudi - pozvani da se 17. decembra pojave pred Vojnim sudom, ali ne kao optuzzeni, vech u svojstvu svedoka. Te se od Tribunala trazzi da, do tog datuma, Vojnom sudu u Beogradu dostavi dokazni materijal na kojem se zasniva optuzznica protiv Mileta Mrkssicha, Veselina Sslivanccanina i Miroslava Radicha. Da je takav "istrazzni postupak" pokrenut krajem 1991, kada se saznalo za masakr u Ovccari, beogradskom vojnom pravosudju se ne bi imalo sta prigovoriti. Naprotiv, bio bi to potez vredan hvale. Medjutim, otvaranje istrage sedam godina nakon saznanja o zloccinu i dan posle obavezujuche rezolucije Saveta bezbednosti, u Hagu je shvacheno kao pokussaj izigravanja pravosudja, ili ccak "sprdanja" s njim. I to, ne samo medjunarodnog, vech i unutrassnjeg pravosudja. Glavni tuzzilac Luiz Arbur (Louise Arbour) je, zato, podnela zahtev da se Jugoslaviji zvaniccno nalozzi da sluccaj vukovarskog masakra "prepusti u nadlezznost" Tribunala, kojeg je osnivacc - Savet bezbednosti - podario "primatom" u odnosu na nacionalne, svejedno da li civilne ili vojne, sudove. O tom zahtevu che se danas posle podne voditi javna rasprava pred Pretresnim vechem I hasskog Tribunala. O manevru kojim je Beograd pokussao da stvori privid posstovanja rezolucije 1207, vech prosslog utorka je vodjena rasprava u Savetu bezbednosti. I Savet je, izgleda, ozbiljno shvatio svoju rezoluciju, pa je nepune tri sednice po njenom usvajanju predsednicu Tribunala, Gabrijel Kerk Mekdonald (Gabrielle Kirk McDonald), pozvao da mu raportira dokle se stiglo u njenoj implementaciji. Ona je to, takodje u utorak, i uccinila: obavestila je Savet bezbednosti o opisanom manevru sa "vukovarskom trojkom", kao i o ccinjenici da Beograd i dalje odbija da izda vize istrazziteljskom timu za Kosovo ssto je, takodje, bio jedan od zahteva rezolucije 1207. Predsednica Mekdonald je, takodje, cclanovima Saveta objasnila da Beograd, svojom "besramnom opstrukcijom", ne stavlja na probu samo autoritet Tribunala, vech pre svega njihov, tj. autoritet Saveta bezbednosti. Prema agencijskim izvesstajima iz Njujorka, Rusija je i ovoga puta, na raspravi 8. decebra, blokirala saopsstenje kojim bi se joss jednom osudilo takvo ponassanje Beograda. Vechina u Savetu je, medjutim, ressena da odgovori na najnoviji izazov Beograda te je, prema istim izvesstajima, u razmatranju nova rezolucija sa nespecifiranim "osstrim merama" protiv SR Jugoslavije. (karj)

Brisel, 9. decembar 1998. (SENSE)
Ljudska prava u Jugoistoccnoj Evropi (1) :
PROKLETA AVLIJA

U Albaniji,danas, tessko je sacuvati vlast, imetak i glavu

Poccetkom ove godine, policija je upala u bolnicu, izvukla iz kreveta ranjenog Agron Passu i pretukla ga na smrt. Mesec dana kasnije, u zatvoru je pretuccen bivssi ssef policije iz Skadra, a bolje nije prossla ni dopisnica lista "Republika", koju je pretukla policija u Elbasanu.

Ovo je samo nekoliko primera gotovo svakodnevnog nasilja nad gradjanima, zabelezzenih u godissnjem izvesstaju Hjuman Rajts Vocca (Human Rights Watch - HRW)."Visok stepen zloccina, nasilja i korupcije, kao i priliv izbeglica sa Kosova, destabilizovali su zemlju i veoma se nepovoljno odrazili na zasstitu ljudskih prava", zakljuccuje se u izvesstaju.

Ove godine Albanija je bila poprisste sukoba policije i naoruzzanih kriminalnih bandi, s kojima je policija tessko izlazila na kraj. Za razliku od agresivne policije u doba Berissine vlasti, danassnja policija se smatra neodluccnom i nesposobnom da uspostavi kontrolu u zemlji, pogotovu u nekim zabitijim mestima.Nije pomogao ni novi zakon protiv kriminala, donet u februaru mesecu, koji je policiji dopusstao da puca bez opomene na naoruzzane grupe, koje im se suprotstavljaju.

Pravosudje je "izjedeno" korupcijom i prepussteno malom broju profesionalnih sudija. Kasacioni sud bio je izlozzen javnim napadima u martu da je "leglo kriminalaca", a njegov predsednik, Avni Ssehu, bio je optuzzen za korupciju, pa ipak nije bio uklonjen sa tog mesta. Njegov kolega, Rrustem Gjata, predsednik Ustavnog suda, smenjen je, medjutim, na osnovu tzv. Zakona o genocidu, za ccije se donossenje 1995. godine sam zalagao. Ovaj zakon zabranjuje vrssenje javnih funkcija svima koji su bili na vlasti do 1991. godin, ili su saradjivali sa predjassnjom tajnom policijom.

Zzestoka politiccka borba izmedju bivsseg predsednika Albanije, Salija Berisse i nove, socijalisticcke vlasti, jedno je od stalnih izvorissta sukoba i nasilja u zemlji. Nova vlast je u avgustu uhapsila ssestoricu visokih funkcionera bivsse vlasti, medju kojima su bili ministri odbrane, unutrassnjih poslova idrzzavne kontrole. Sva ssestoricu su bili optuzzeni za "zloccine protiv humanosti" jer su, navodno, izdavali naredbe za korisschenje hemijskog oruzzja, helikoptera i aviona, u borbi protiv civilnog stanovnisstva, prilikom pobune, koja se dogodila 1997. godine. Possto su optuzzenima pretile visoke kazne, Berissina Demokratska stranka organizovala je u avgustu demonstracije,uprkos policijskoj zabrani. Dosslo je do sukoba, u kojima je povredjeno ssest Berrissinih sledbenika i sest policajaca.

Dvanaestog septembra ove godine, nepoznata lica ubila su jednog od vodja opozicije, Adema Hajdarija. Sali Berissa je za ovo ubistvo okrivio vladu, ali nije pruzzio uverljive dokaze za svoje optuzzbe. Hajdarijev pogreb pretvorio se u oruzzani napad na sedisste vlade. Demonstarnti su neko vreme preuzeli kontrolu nad drzzavnom Televizijom i Radiom, ali su se vladine snage konsolidovale i povratile kontrolu nad ovim vitalnim insitucijama. Sa vlasti je, krajem septembra, morao da ode bivssi premijer Fatos Nano , a nasledio ga je njegov partijski drug, Pandjeli Majko, koji je danas,u 31. godini, najmladji premijer u Evropi. Skupsstina je oduzela imunitet Berissi, ali se nova vlada, ipak, uzdrzala od njegovog hapssenja.

Vlast je posebno preduzimljiva u borbi protiv medija.U maju je u stanu novinara Koha Jone eksplodirala bomba i povredila dvoje njegove i dvoje dece iz susedstva. Nessto ranije, u martu, u novinskoj agenciji Enter, ukinuta je struja i preseccene su telefonske veze. U septembru je na ulici napadnut direktor Radio Kontakta.

Pored politiccki motivisanog nasilja nad ljudima, u Albaniji cvetaju i razni oblici kriminala. Zzene u Albaniji su sve ccessche zzrtve kriminalaca, koji ih na prevaru ili na silu, odvode i ukljuccuju u razgranate lance medjunarodne prostitucije. Tokom leta su albanske vlasti, uz pomoch CIA, otkrile najmanje pet pripadnika militatnih islamisticckih grupa, koji su u Albaniji potrazzili utoccisste. Jedan od njih je u svojoj domovini, Egiptu, bio osudjen na smrtnu kaznu, pa je odmah bio isporuccen.

Procenjuje se da je u Albaniju, tokom sukoba na Kosovu, izbeglo oko 15.000 izbeglica. Oni su se najpre zadrzzali u severnom delu zemlje, nad kojim vlast, uglavnom, nema kontrolu, a onda su, do jeseni, pocceli da se prebacuju u centralni i juzzni deo, primiccuchi se svom krajnjem cilju - Italiji.

U izvesstaju HRW se posebno ne belezze razlicciti oblici kriminalne trgovine oruzzjem i drogama, ali i bez ovih podataka, Albanija danas podsecha na 'prokletu avliju' u kojoj je veoma tessko uocciti razliku izmedju lopova i "pandura", a joss tezze odbraniti prava obiccnih ljudi, koji su sitan ulog u borbi za vlast i kriminalnu moch. (kraj)

Brisel, 9. decembar 1998. (SENSE)
Hapssenja i zlostavljanja na Kosovu :
OEBS TREBA DA IZVESSTAVA O MALTRETIRANJU ALBANACA I SRBA

Najvecca americcka organizacija za zasstitu ljudskih prava, Hjuman Rajts Vocc (HRW) trazzi od Verifikacione Misije OEBS-a da posmatra i izvesstava o bespravnim hapssenjima i maltretiranju Albanaca i Srba na Kosovu.

"Vojna ofanziva srpskih vlasti je mozzda zastala preko zime, ali je pravna ofanziva u punom zamahu, uprkos obechanjima vlade da che primeniti amnestiju", izjavio je Holi Kartner (Cartner), izvrssni direktor Hjuman Rajts Vocca (Human Rights Watch) za Evropu i Centralnu Aziju.

Iako je Vlada Srbije 14. oktobra ove godine objavila opsstu amnestiju za sva dela, vezana za sukob na Kosovu, osim za zloccine protiv ccoveccnosti, niko od uhapssenih Albanaca nije oslobodjen.

Prema podacima Vlade Srbije od 3. oktobra, u zatvorima se nalazi 684 Albanca, optuzzenih za saradnju sa teroristima, ali Hjuman Rajts Vocc tvrdi da, prema podacima lokalnih i medjunarodnih gupa za zasstitu ljudskih prava, ovaj broj iznosi oko 1500. Medju njima su aktivisti iz grupa za zasstitu ljudskih prava, humanitarni radnici, lekari i advokati. Prema saznanjima Hjuman Rajts Vocca, od jula meseca, pet osoba je umrlo u zatvorima. Srpske vlasti onemoguchile su pristup predstavnika Medjunarodnog Crvenog Krsta (ICRC) uhapssenima, ssto predstavlja krssenje Rezolucija SB UN.

Hjuman Rajts Vocc ima dokaza i o nelegalnim hapssenjima, izvrssenim od strane OVK. Procenjuje se da je OVK nasilno odvela izmedju 100 i 300 Srba i Albanaca, ali se ne zna da li su oni pobegli pa se kriju, da li su ubijeni ili se i dalje nalaze u zatvorima OVK. Predstavnicima Medjunarodnog Crvenog Krsta je onemogucheno, da stupe u vezu s ovim licima.

OVK je oslobodila 35 Srba, zarobljenih u julu u borbama oko Orahovca, a 27. novembra oslobodjena su i dva novinara drzzavne agencije Tanjug, koji su Srbi. Njihovo sudjenje pred vojnim sudom OVK nije bilo u skladu s medjunarodnim standardima , a njihovim porodicama i predstavnicima Medjunarodnog Crvenog Krsta bilo je zabranjeno da ih posete.

Na kraju saopsstenja Hjuman Rajts Vocca, koje je objavljeno u Njujorku, predlazze se Verifikacionoj Misiji OEBS-a na Kosovu da aktivno posmatra tretman svih zatvorenika i da obavesstava javnost o tekuchim zloupotrebama nad uhapssenim Albancima i Srbima.

"Zloupotrebe ljudskih prava su u sredisstu sukoba na Kosovu", zakljuccuje se u saopsstenju Hjuman Rajts Vocca. -kraj-

Hag (Den Haag), 8. decembar 1998. (SENSE)
Novi zaplet u odnosima Tribunala i SRJ povodom trojice oficira bivsse JNA optuzzenih za masakr u vukovarskoj Ovccari :
HAG NE PRISTAJE NA SUDJENJE U BEOGRADU
Mirko Klarin, dopisnik agencije SENSE

Tri godine nakon ssto je u Hagu podignuta optuzznica za masakr u Ovccari, u kojem je pogubljeno oko 260 bolesnika, ranjenika i civila nasilno odvedenih iz Vukovarske bolnice, 20. novembra 1991, Beograd bi, izgleda, da sam sudi optuzzenim oficirima bivsse JNA: Miletu Mrkssichu, Veselinu Ssljivanccaninu i Miroslavu Radichu.

Na to, medjutim, ne pristaje glavni tuzzilac hasskog Tribunala, Luiz Arbur (Louise Arbour). Ona je, kako je danas saopssteno, 3. decembra podnijela zahtjev da se od SR Jugoslavije zvaniccno zatrazzi da istragu i sudski postupak protiv navedenih oficira... "prepusti nadlezznosti" Medjunarodnog kriviccnog suda za bivssu Jugoslaviju.

O tom che se zahtjevu, sutra u Hagu, voditi javna rasprava pred Pretresnim vijechem I, kojim predsjedava francuski sudija Klod Zzorda (Claude Jorda). Zahtjev se, inacce, zasniva na nedvosmislenoj odredbi cclana 9 Statuta hasskog Tribunala - koji je napisan i usvojen u Savjetu bezbjednosti, kao medjunarodni zakon najvisseg ranga - a kojim se Tribunalu daje "primat" nad nacionalnim sudovima i ujedno se propisuje da "u svakoj fazi postupka Medjunarodni sud mozze od nacionalnog suda zvaniccno trazziti prepusstanje nadlezznosti..."

Nije, naravno, tessko odgonetnuti zassto su se u Beogradu tek sada - tri godine nakon objavljivanja "Vukovarske optuzznice" i naloga za hapssenje, te dvije godine possto je za optuzzenima izdata medjunarodna potjernica - odluccili da sami, pred Vojnim sudom, povedu postupak protiv trojice oficira bivsse JNA. Tribunal je tokom te tri godine u bezbroj navrata trazzio predaju optuzzenih, dva puta je to trazzeno i u predsjednicckim saopsstenjima Savjeta bezbjednosti, ali je tek 17. novembra ove godine - nakon dva pisma koja mu je, povodom "vukovarske trojke" - uputila predsjednica Tribunala Gabrijel Kerk Mekdonald (Gabrielle Kirk McDonald) - Savjet bezbjednosti u pravno obavezujuchoj rezoluciji 1207, izriccito zahtijevao "momentalno i bezuslovno izvrssenje naloga za hapssenje" trojice oficira i njihov transfer u nadlezznost Tribunala.Rezolucija je usvojena na osnovu ovlasschenja iz Glave VII Povelje UN, ssto znacci da Savjet bezbjednosti, ukoliko zatreba, mozze i "nametnuti" njeno postovanje, tj. primjeniti prinudne mjere (sankcije).

Possto su uvidjeli da je "vrag odnio ssalu", u Beogradu su se, po svemu sudechi, dosjetili da obavezu koju im je nametnuo Savjet bezbjednosti... pokussaju da "eskiviraju" tako ssto che sami prirediti sudski proces optuzzenim oficirima. Previdjeli su, medjutim, vech citiranu odredbu o "primatu" Medjunarodnog suda nad nacionalnim, koja je u Statut Tribunala ugradjena upravo zato da bi se onemoguchile sliccne manipulacije. Osnivacci su, naime, ovlastili Tribunal da trazzi "prepusstanje nadlezznosti"... kad god ocjeni da nacionalni sudovi nisu dovoljno "nepristrasni i nezavisni"... ili da je svrha njihovog postupka "da se optuzzeni zasstite od medjunarodne kriviccne odgovornosti." Tuzzilac Arbur, kako navodi u zahtjevu, smatra da se u ovom sluccaju radi upravo o tome - dakle o nedovoljno "nepristrasnom I nezavisnom" nacionalnom sudstvu,kao I o "pokussaju da se optuzzeni zasstite od medjunarodne krivicne odgovornosti" - a da li che istog missljenja biti i trocclano Pretresno vijeche, vidjeche se iz njegove odluke.

U sluccaju da Pretresno vijeche usvoji zahtjev tuzzioca, drzzava kojoj je nalozzeno "prepusstanje nadlezznosti" je duzzna da u roku od 60 dana Tribunalu preda optuzzene i sav propratni materijal, tj. rezultate istrage i kopije sudskih spisa. Ukoliko ona to ne uccini, Tribunal je mozze "prepustiti u nadlezznost" Savjeta bezbednosti, koji ima na raspolaganju odgovarajuche instrumente za privodjenje drzzava-prekrssilaca medjunarodnoj pravdi.

Da ni sama nema iluzija u pogledu spremnosti Beograda da Tribunalu - u sluccaju da Pretresno vijeche to formalno zatrazzi - "prepusti nadlezznost" nad trojicom optuzzenih oficira, tuzzilac Arbur je ukazala citirajuchi, u zakljuccku svog zahtjeva, nedavne izjave predsjednice Mekdonald u kojima se konstatuje da je SRJ, u susstini, "postala drzzava-odmetnik", koja "ispoljava prezir prema medjunarodnom pravu" i "krajnje neposstovanje prema normama medjunarodne zajednice."

Uprkos takvim ocjenama svoje predsednice, Tribunal je pozvao vlasti SRJ da se u raspravu o zahtjevu tuzzioca za "prepusstanjem nadlezznosti" ukljucce u svojstvu "Amicus Curiae", tj. "prijatelja suda." (kraj)

Peti zahtev za "prepusstanje nadlezznosti"


Ovo je peti put da tuzzilac formalno zahteva od Pretresnog vecha da od drzzava zvaniccno trazzi "prepusstanje nadlezznosti" u sluccajevima koji se vode pred njihovim nacionalnim sudijama. Pretresna vecha su, do sada, uvek udovoljavala takvim zahtevima tuzzioca, a drzzave od kojih se trazzilo "prepusstanje nadlezznosti" su uvek, barem do sada, udovoljavale zahtevima Tribunala i uvazzile njegov "primat" nad nacionalnim sudovima.

Prvi zahtev za "prepusstanje nadlezznosti" je novembra 1994. upuchen pravosudnim organima Nemaccke, koji su tada vodili kriviccni postupak protiv Dusska Tadicha. Zatim su, u maju 1995, pravosudnim organima BiH upuchena dva takva zahteva: za "prepusstanje" istraga i kriviccnih postupaka koje su nacionalni sudovi vodili protiv politicckih i vojnih lidera bosanskih Hrvata u Centralnoj Bosni (Blasskich, Kordich i ostali), kao i protiv Radovana Karadzzicha i Ratka Mladicha. Konaccno, ali u ovom sluccaju ne i najmanje vazzno, Tribunal je 29. maja 1996. od vlasti SRJ formalno trazzio "prepusstanje nadlezznosti" u sluccaju Drazzena Erdemovicha kojeg je Beograd, pod snazznim americckim pritiskom, dva meseca ranije "privremeno ustupio" Hagu kao svedoka srebrenicckog masakra. Nije nam poznato da li je Beograd, tom prilikom, ispunio zahtev Tribunala za dostavljanjem rezultata istrage i sudskih spisa iz Okruzznog suda u Novom Sadu, gde je takodje vodjen postupak protiv Erdemovicha, ali se u svakom sluccaju nije, barem javno, bunio ssto je njegov "privremeno ustupljeni" svedok... zadrzzan u Hagu u ulozi optuzzenog. Bio je to jedan od retkih sluccajeva "kooperativnosti" Beograda sa Medjunarodnim kriviccnim sudom za bivssu Jugoslaviju.

Brisel, 08. decembra 1998. (SENSE)
NATO GARANT DEMOKRATSKOG RAZVOJA BOSNE I HERCEGOVINE
Zekerijah SMAJICH, dopisnik agencije SENSE

"Nato savez che i dalje podrzzavati sve napore koje medjunarodna zajednica ulazze na razvoj Bosne i Hercegovine kao samostalne, demokratske i multietni~ke drzzave" - navodi se u posebnoj Deklaraciji o BiH usvojenoj na poccetku polugodissnjeg zasijedanja ssefova diplomatije Sjeverno-atlantskog saveza u Briselu.

Jedini uslov za takav odnos zapadnih saveznika prema Bosni i Hercegovini, navodi se u zakljucccima, je "potpuna i bezuslovna implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma s kojim je Alijansa potpuno saglasna...U tom cilju, SFOR che i u buduche igradi glavnu ulogu u stvaranju bezbjednog ambijenta na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Nato savez potvrdjuje svoju spremnost za konstruktivan rad sa svim stranama koje prihvataju Mirovni sporazum. Mi so spremni, ali i trazzimo da se Sporazum sprivede" - navodi se u Deklaraciji o BiH.

Isticce se da su u posljednje tri godine "uradjeni mnogi poslovi na izgradnji bosansko-hercegovoaccke drzzave", a da septembarski izbori predstavljaju "veliko ohrabrenje za mir i demokratiju", jer je tokom izbora na podruccju cijele BiH demonstriran naglassen trend politicckog pluralizma i tolerancije, opssta ljudska prava i sloboda kretanja uglavnom se posstuju, uspostavljena je zajedniccka valuta, prihvachena je nova zastava i drugi neophodni drzzavni simboli. Ali, preostalo je joss mnogo da se uradi na prossirivanju joss uvijek slabassnog demokratskog puta u BiH. Zakonske odredbe moraju se posstovati u cijeloj zemlji. Zajedniccke institucije su od sudbinske vazznosti za buduchnost Bosne i Hercegovine kao samostalne drzzave, ali napredak po ovom pitanju nije zadovoljavajuchi. Nedovoljan je progres i u vezi sa etnicckom integracijom, dokidanjem nelegalnih institucija i u borbi protiv korupcije. Occekujemo da novoizabrani lideri i institucije vlasti prihvate potpunu i aktivnu odgovornost za implementaciju mira u svim dijelovima zemlje. Mirna, stabilna i prosperitetna BiH biche stvorena samo onda ako sve strane budu u potpunosti izvrssavale svoje obaveze iz Mirovnog sporazuma." U deklaraciji o BiH, ssefovi diplomatije Nato saveza isticcu da je "ubrzavanje" procesa povratka izbjeglica i raseldjenih osoba, osobito u tzv. manjinska podruccja, predstavlja "kljuccni posao" u 1999. godini. "SSefovi diplomatije Sjeverno-atlanskog saveza su saglasni da snage SFOR-a i dalje, sa svim snagama i sredstvima, doprinose potpunoj realizaciji ovih ciljeva. Pozivamo demokratski izabrane predstavnike vlasti u BiH da i oni preuzmu punu odgovornost za snazzenje procesa povratka u sve dijelove zemlje. Specijalna multinacionalna jedinica koja je osnovana u maju ove godine, doprinijela je efikasnosti i fleksibilnosti jedinica SFOR-a.

"Primarnu odgovornost" lokalnih vlasti zapadni vojni saveznici vide i u oblasti ekonosmke rekonstrukcije koja je "joss uvijek na starom nivou", a bez koje nema ni "samoodrzzivog ekonomskog razvoja".

Od vlasti u zemlji se zahtijeva da "uvedu liberalne i moderne mehanizme funkcioniranja ekonomskih institucija i slobodnog trzzissta, u cilju stvaranja "uslova u kojima che samostalan ekonoski razvoj i mir biti moguchi i bez dugorccnog prisustva vojnih snaga pod komandom Nato saveza."

U Deklaraciji se joss jednom podvlacci "puna i kontinuirana podrsska" visokom predstavniku Karlosu Vestendorpu (Carlos Westendop) i njegovim naporima u "vodjenju i koordinaciji zajedniccke strategije medjdunarodne zajednice u izgradnji civilnog dusstva u BiH... Podrzzavamo napore visokog predstavnika i u vezi sa koordinacijom i harmonizacijom aktivnosti i odgovornosti brojnih medjunarodnih organizacija ukljuccenih u izgradnju mira u Bosni i Hercegovini. Predstojechi sastanak Vijecha za implementaciju mira (PIC) 15. i 16. decemra u Madridu, biche novi vodicc medjunarodnoj zajednici za dovrssenje mironog pocesa i uspostavu stabilne Bosne i Hercegovine" - navodi se u Deklaraciji."

Sa svim snagama i sredstvima, SFOR che u buduche naroccito tijesno saradjivati: sa visokim predstavnikom - na implementaciji civilnih aspekata Mirovnog sporazuma; sa UNHCR-om - na bezbjednom povratku izbjeglica i raseljenih osoba, posebno u manjinska podruccja; sa IPTF - po pitanju reforme i restrukturiranja lokalne policije; sa Medjunarodnim sudom za ratne zloccine u hagu - po osnovu hapssenja i transfera osoba optuzzenih za ratne zloccine; i sa OSCE - na izgradnji demokratskih institucija" - specificirano je u Deklaraciji, prvi put ovako detaljno i selektirano po nadlezznostima medjunarodnih institucija u BiH.

SFOR che, kako se naviodi, pomagati i entitetskim armijama u poslovima deminiranja, ssto je prema ssefovima diplomatije Nato saveza, jedno od "kljuccnih pitanja civilne obnove bh. drusstva i njegove rehabilitacije."

U zakljuccnom paragrafu Deklaracije se navodi da prisustvo SFOR-a u BiH ne mozze biti neogranicceno, niti ono "redukuje odgovornost" lokalnih organa vlasti u BiH za jaccanje stabilnosti u zemlji. "U preispitanju uloge i jaccine snaga SFOR-a, o ccemu je rasprava pokrenuta, Nato savez za sada, ipak, ne razmisslja o ozbiljnijoj promjeni njegove jaccine niti o promjeni karaktera misije. Konaccna odluka o formama djelovanja Nato saveza na duzzu stazu, biche u skladu sa progresom u implementaciji Mirovnog sporazuma."

"Snazzno podrzzavamo nastavak - navodi se u posebnoj Deklaraciji o BiH, koju su ssefovi diplomatije Nata usvojili prvog dana polugodissnjeg zasijedanja u Briselu. (kraj)

Brisel, 08. decembra 1998. (SENSE)
Saopsstenje o Kosovu Ministarskog saveta NATO :
VEZA STABILNOSTI I DEMOKRATIJE

Ssefovi diplomatije zemalja-cclanica NATO veruju da je "stabilnost Kosova neposredno povezana sa demokratizacijom SR Jugoslavije", te zato najavljuju podrssku "onima koji su istinski angazzovani" u procesu demokratizacije. Prema americckom drzzavnom sekretaru Medlin Olbrajt (Madeleine Albright), "srzz kosovskog problema" je, upravo, u "nepostojanju odgovornog i demokratskog vodjstva u SRJ", zbog ccega je ona danas izrazila nadu da che sve nacije predstavljene na briselskom sastanku... hteti i umeti da "na prikladan naccin podrzze demokratske aspiracije srpskog naroda, koje su predugo vech uccutkane i okovane."

Za sada, medjutim, zapadni saveznici ne vide pozitivne pomake ni u jednom od ta dva, medjusobno povezana, procesa. Naprotiv: preovladjujucha je ocena da trenutni razvoj - kako u stabilizaciji Kosova tako i u demokratizaciji Jugoslavije - ide od losseg ka gorem. Rasprostranjena je, naime, bojazan da trenutno relativno zatissje, kako je ovih dana upozorio vrhovni komandant saveznicckih snaga, general Vesli Klark (Wesley Clark), predstavlja tek "ccetvoromeseccni zimski predah", uocci prolechnog obnavljanja neprijateljstava. Pretnje koje su se, s tim u vezi, vech ccule od srpskih zvaniccnika, generalni sekretar Solana je sinoch odbacio kao "neumesne" i "nerazumne", uz podsechenje da je naredba za aktiviranje savezniccke avijacije - "i dalje na snazi."

U saopsstenju sa danassnjeg zasedanja Ministarskog saveta NATO izrazzava se, najpre, "velika zabrinutost" zbog sadassnje nestabilne bezbednosne situacije na Kosovu i nasilnih incidenata za koje se odgovornost pripisuje obema stranama: kako srpskim snagama bezbednosti, tako i "naoruzzanim elementima" kosovskih Albanaca. Obe strane, konstatuje se, nisu u punoj meri ispunile zahteve iz relevantnih rezolucija Saveta bezbednosti. Zbog toga, ssefovi diplomatije NATO pozivaju "naoruzzane elemente" kosovskih Albanaca da "odustanu od provokativnih akcija"; a srpske vlasti da smanje "broj i vidljivost" snaga specijalne policije i uzdrzze se od zastrassivanja lokalnog stanovnisstva. Obe strane - insistira se - moraju striktno posstovati prekid vatre i sve ostale obaveze iz rezolucija Saveta bezbednosti, a zapadni saveznici, pored toga, od njih occekuju da olakssaju kosovsku istragu koju sprovodi hasski Tribunal. U tom kontekstu, Ministarski Savet NATO osudjuje odbijanje jugoslovenskih vlasti da hasskim istrazziteljima izdaju vize.

Ressenje za probleme Kosova, ccvrsto je ubedjenje zapadnih saveznika, moguche je jedino u procesu "otvorenog i bezuslovnog dijaloga", te se vlasti u Beogradu i predstavnici kosovskih Albanaca joss jednom "snazzno pozivaju" da - "u duhu kompromisa i pomirljivosti" - zakljucce pregovaraccki proces koji vodi americcki ambasador Hil (Hill). NATO, precizira se u saopsstenju, podrzzava politiccko ressenje koje che obezbediti "ojaccani status Kosova", znacajan stepen autonomije i samouprave, kao i zasstitu ljudskih i gradjanskih prava svih, nezavisno od etnicckog porekla... uz istovremeno occuvanje teritorijalnog integriteta Jugoslavije. U tom cilju, navodi se dalje, NATO che nastaviti zapoccetu operaciju "verifikacije" iz vazduha, podrzzache misiju "verifikatora" OEBS, i brzo che rasporediti snage za njihovo "izvlaccenje" u sluccaju opasnosti.

Ssto se, pak, procesa demokratizacije ticce, u saopsstenju Ministarskog saveta NATO osudjuju se "nedavne akcije Predsednika Milossevicha na gussenju nezavisnih medija i politicckog pluralizma u Srbiji." Nasuprot tome, ssefovi diplomatije atlantske "ssesnaestorice" pozdravljaju korake koje je preduzela vlada Crne Gore, kako bi - citiramo - "zasstitila nezavisne medije, pokrenula demokratske reforme i osigurala posstovanje prava svih svojih gradjana." Srbija bi, rekla je danas Medlin Olbrajt, "uccinila dobro kada bi sledila taj primer." (kraj)

Brisel, 08. decembra 1998. (SENSE)
Godissnji izvesstaj Human Rights Watcha :
LJUDSKA PRAVA NISU SLOVO NA PAPIRU

Pedeset godina posle usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, ssirok pokret aktivista, koji ih sstite, uspessno se nosi s onima koji ih ugrozzavaju.

"Diktatorski rezzimi redovno odbijaju svaku kritiku vlastitih postupaka na sstetu ljudskih prava kao 'messanje" u njihove 'unutrassnje stvari", kazze se na poccetku izvesstaja o stanju ljudskih prava u 68 zemalja sveta, koji je, uocci proslave 50-godissnjice Opsste Deklaracije o ljudskim pravima, objavila americcka organizacija Human Rights Watch( HRW).

Konstatujuchi da je u 1998. godini osnazzen pokret za zassstitu ljudskih prava, zahvaljujuchi porastu broja ljudi koji trazze njihovo posstovanje, ali i broja vlada koje su spremne da takvim zahtevima izidju u susret, u uvodnom delu Izvesstaja HRW se naglassava da su "najvecha razoccarenja u prossloj godini bile akcije deklarisanih prijatelja ljudskih prava". Ova se opaska odnosi na oklevanje americcke administracije da pruzzi podrssku osnivanju Medjunarodnog Kriviccnog Suda (MKS), ali i na nedoslednost administracije u odnosu prema individualnim ili kolektivnim krssiteljima osnovnih ljudskih prava u svetu.

U Godissnjem Izvesstaju HRW se analizira posstovanje ljudskih prava u savremenom svetu, u svetlu odredbe cclana 2 Opsste Deklaracije, u kojoj se kazze da 'svako' ima pravo na prava i slobode, o kojima je u Deklaraciji recc. Ako se ovo pravo, u vreme poccetka primene Deklaracije, koje pada u doba 'hladnog rata' , odnosilo ,uglavnom, na politiccke disidente i oponente u zemljama iza 'gvozdene zavese', danas se mozze konstatovati da su odredbom 'svako', obuhvachene najssire mase ljudi koji nisu neposredno upleteni u politiccka dogadjanja u svojim zemljama. U doba svog nastanka i poccetka primene, Deklaracija je bila 'univerzalna' po velikom broju vlada na koje se odnosila, dok je danas postala, zaista, univerzalna po masama ljudi koje uzima u zasstitu i ssirokoj paleti njihovih prava, koja se sstite.

Znaccajan porast efikasnosti u zasstiti ljudskih prava usledio je kao rezultat snazzenja pokreta za njihovu zasstitu, ali i kao posledica drasticcnih i opominjuchih sluccajeva krssenja ljudskih prava tokom poslednjih godina. Rat u Bosni je, na primer,dao potpuno novu dimenziju zasstiti 'prava na zzivot', koje je predvidjeno Deklaracijom: primeri genocida i 'etnicckog ccisschenja' postali su predmet ne samo opsste moralne osude civilizovanog sveta, vech i njihovog pravnog sankcionisanja putem Medjunarodnog Tribunala u Hagu.

Najmochnije sredstvo u borbi protiv ugrozzavanja ljudskih prava je izlaganje prekrssitelja sudu javnosti. Pokreti i organizacije za ljudska prava, koji danas postoje i u zemljama ssto se nalaze na vrhu liste prekrssitelja ljudskih prava, nalaze se, zbog svojih aktivnosti, pod stalnim pritiskom i nadzorom vlasti. Na udaru vlasti, nenaklonjenih posstovanju ljudskih prava, nalaze se, sve ccessche, i mediji koji sluzze kao posrednici izmedju organizacija i aktivista, ssto se bore za zastitu ljudskih prava, i javnosti u zemljama gde su ta prava ugrozzena. Zasstita prava na slobodu izrazzavanja i slobodno informisanje postaje, tako, jedan od kljucccnih elemenata u borbi za efikasno suprotstavljanje raznovrsnim oblicima ugrozzavanja ljudskih prava.

Rezultati koji su, poslednjih godina, naroccito posle Svetske konferencije o ljudskim opravima, odrzzane 1993. godine, postignuti u zasstiti ljuskih prava, ne upuchuju na zakljuccak da je na vidiku nekakav globalni konsensus o uzdrzzavanju od njihovog krssenja. U svetu joss uvek ima mnogo vlada koje ogressenja o ljudska prava smatraju najkrachim putem za sopstveno samoodrzzanje . Kao ssto nijedna policija u svetu nije u stanju da iskoreni zloccine ili kriminal, tako ni organizacije za zasstitu ljudskih prava ne mogu da se izbore za njihovu potpunu zasstitu. Ono, medjutim, ssto ove organizacije i aktivisti mogu da uccine, jeste osetno povechanje cene koju pojedine vlade moraju platiti za njihovo krssenje.

Kada je o Human Rights Watch recc, ova organizacija, koja obiljezzava 20-godissnjicu postojanja, taj cilj postizze tesnom saradnjom sa Organizacijom Ujedinjenih Nacija, Evropskom Unijom, Svetskom Bankom i svim vladama koje su spremne da, dosledno i nezavisno od svojih kratkoroccnih politicckih interesa, sprovode naccela Opsste Deklaracije o ljudskim pravima.

Iscrpan, na ccinjenicama zasnovan i uravnotezzen u svojim politicckim zakljucima, izvestaj Human Rights Watcha za 1999. godinu, predstavlja jedan od najpouzdanijih indikatora opssteg stanja moralne i politiccke svesti na nasoj planeti. S obzirom da su ovi izvesstajem obuhvaccene i zemlje Jugoistoccne Evrope, SENSE che narednih dana objaviti izvode iz Godissnjeg izvestaja HRW, koji se odnose na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Makedoniju i SR Jugoslaviju. (kraj)


Medju 44 pisca i novinara iz 19 zemalja u svetu, koji su ove godine nagradjeni Helman/Hametovom (Hellman/Hammet) nagradom, koju Human Rights Watch dodeljuje piscima u svetu koji su bili zzrtve politicckog progona ili su u finansijskim nevoljama, nalazi se i novinarka iz SR Jugoslavije, Gordana IGRICH. U obrazlozzenju nagrade se kazze da je Igricheva poznata srpska novinarka, koja je izvesstavala o ratu i istrazzivala ratne zloccine u bivssoj Jugoslaviji. Uprkos pretnjama smrchu, zbog kojih je morala da se skriva, nastavila je da pisse o ugrozzavanju ljudskih prava u bivssoj Jugoslaviji. (kraj)

Brisel, 07. decembra 1998. (SENSE)
Ministri EU prossirili listu "nepozzeljnih" funkcionera iz SR Jugoslavije

Neuobiccajeno kasno, ssefovi diplomatije EU na zasijedanju u Briselu, usvojili su vecceras oko 22 sata novi paket zakljuccaka o zemljama podruccja tzv. "Zapadnog Balkana", a centralno mjesto i ovoga puta pripalo je krizi na Kosovu i mjerama EU za njeno razrjesseenje.

Kako se i occekivalo, ministri su joss jednom "veoma osstro" osudili represiju srbijanskih vlasti prema nedrzzavnim medijima i podrzzali prijedlog Evropske komisije da se lista nepozzeljnih funkcionera iz SR Jugoslavije i Srbije kojima che biti uskrachene vize za putovanja u zemlje-cclanice EU, "znaccajno prossiri" novim imenima. Konkretna odluka o tome biche usvojena naknadno, a prijedlog nove liste trebao bi biti finaliziran do kraja godine.

U zakljucccima se navodi, da je EU u ovoj godini za medije na prostoru bivsse Jugoslavije izdvojila 10 miliona ekia (oko 20 miliona DM), a da je vechina tih sredstava - visse od 6 miliona ekia, utrossena na medije u SR Jugoslaviji.

Ministri su takodje podrzzali prijedlog Komisije da se nivo pomochi za medije i u 1999. zadrzzi na priblizzno istom nivou, a da se korisnici medju medijima utvrdjuju striktno prema njihovoj odanosti demokratskim procesima i objektivnom informisanju.

Dobra vijest se odnosi i na crnogorskog avioprevoznika "Montenegro erlajnz", koji bi, kako sada stvari stoje, vech krajem narednog mjeseca mogao biti potpuno izuzet iz sankcija uvedenih prije par mjeseci protiv beogradskog JAT-a. Ministri su nalozzili Evropskoj komisiji da pripremi prijedlog operativnih mjera kojima bi se takva namjera sprovela u djelo, a konaccnu odluku o tome ministri che usvojiti na zasijedanju 25. i 26. januara.

SSto se Kosova ticce, Ministri su izrazili "razoccarenje" zbog intenziviranja vojnih aktivnosti u ovoj pokrajini i sve veccheg broja incidenata sa tragiccnim posljedicama.

Uz joss jednu "osstru osudu" obiju strana, Ministarski savjet zakljuccuje da je "pojaccavanje vojnih aktivnosti Oslobodilaccke vojske Kosova (OVK) prouzrokovalo i novo povechanje prisustva srbijanskih vojnih i policijskih snaga na Kosovu."

Od obje strane i ovoga je puta, s tonom ultimatuma, zatrazzeno je posstovanje svih rezolucija Savjeta bezbjednosti o Kosovu, ukljuccujuchi i onu o "obavznoj i potpunoj" saradnji sa Medjunarodnim sudom za ratne zloccine u Hagu (ICTY). (KRAJ)

Brisel, 07. decembra 1998. (SENSE)
Makedonija i Nato zadovoljni poccetkom razmjesstaja "Snaga za izvlaccenje"
Zekerijah SMAJICH, dopisnik agencije SENSE

Novi makedonski premijer Ljupcco Georgievski i generalni sekretar Sjeverno-atlantskog saveza, Havier Solana (Javier Solana), po drugi put u posljednjih deset dana, vecceras su se sastali iza zatvorenih vrata radi, kako su nakon polusatnih razgovora u glavnom sjedisstu Alijanse u Briselu izjavili, "joss jedne razmjene missljenja o ulozi i naccinu djelovanja interventnih snaga evropskih vonih saveznika (Extraction force) koje che biti aktivirane u sluccaju opasnosti po pripapdnike Verifikacione misije OSCE-a na Kosovu.

Drugi, za obje strane occigledno podjednako vazzan motiv uccestalih susreta, je bilateralna vojna saradnja kroz natov "Program partnerstvo za mir", te za Makedoniju posebno privlaccan specijalni status pod kissobranom Sjeverno-atlantskog saveza, kao i "Program individialne saradnje."

Generalni sekretar, Havijer Solana, nije skrivao zadovoljstvo ssto je novoizabrana Vlada u Skopju "dosta glatko" prihvatila zahtjev zapadnih saveznika za rasporedjivanje oko 1.500 evropskih specijalaca na teritoriji Makedonije, te izrazio uvjerenje da je ovo "tek poccetak" uspjessne saradnje.

"Takva odluka - rekao je Solana - na najbolji naccin odrazzava spremnost nove makedonske Vlade na vrlo tijesnu bilateralnu saradnju sa Natom, pa smo zato i nastavili razgovore o tome kako unaprijediti medjusobne odnose i ssta je to ssto trebamo ucciniti u buduchnosti... Mi Makedoniju znamo kao vrlo kooperativnog partnera, ssto za zapadne saveznike predstavlja veliko ohrabrenje u vrijeme kada u regionu nastupamo sa dvije znaccajne vojne operacije: onom za vazdussno nadgledanje Verifikacione misije OSCE-a i ove za hitno djelovanje u sluccaju opasnosti, koju chemo razviti do kraja mjeseca" - izjavio je Solana.

On je dodao da su obje strane saglasne da se u vrlo bliskoj buduchnosti, "mozzda vech u narednim danima", na nivou makedonske vlade sagledaju sve moguchnosti i interes buduchih odnosa po osnovu tzv. Individualnog programa, te izrazio uvjerednje da bi vrlo brzo takva saradnja mogla biti "potpuna i stabilna", te da bi u cjelosti mogla sluzziti strategiji Nato saveza u vezzi sa ssirenjem Alijanse prema jugoistoku Evrope. Solana je zakljuccio da Nato "neche tolerisati nikakve i niccije vidove nasilja ili provokacija" na Kosovu, te da pripadnici Verifikacione misije mogu raccunati na odluccnu podrssku najelitnijih zapadnih formacija.

Prosslonedjeljnu odluku makedosnke vlade o prihvatanju saveznicckih trupa za brzo djelovanje, premijer Georgievski je nazvao "stratesski znaccajnim" potezom, iz dva razloga. Takva odluka mozze, kako je rekao, znaccajno ubrzati proces integracije Makedonije u Sjeverno-atlantski savez i Evropsku uniju, i drugo - ssto je prihvatanje Snaga za brzo djelovanje "u sluzzbi mira", a Makedonija je odluccna u stavu da se kosovsko pitanje mozze razrijessiti jedino mirnim srdstvima" - rekao je Georgievski.

On je izrazio spremnost makedonske vlade da "uccini sve" kako bi se pripadnici vojnih misija Nata osjechali ugodno u njegovoj zemlji, a za uzvrat, occekuje da eksperti Nata "u ssto krachem roku" izrade prijedlog programa o specijalnim vidovima saradnje izmedju Makedonije i Sjeverno-atlantskog saveza, te da se pronadju naccini za ssto vechu ekonomsku podrssku makedonskoj privredi.

Georgijvski je zakljuccio da su ovom posjetom "otvorena vrata vrlo znaccajne i uspjessne saradnje", a da je dolazak saveznicckih trupa u Mekedoniju "veliki izazov za obje strane". On je odbacio pretpostavke po kojima bi dolaskom Nata, odnosi izmedju Makedonije i SR Jugoslavije mogli biti ozbiljno uzdrmani, uz obrazlozzenje da je zvaniccni Beograd pristao na medjunarodno uccessche u rjessavanju kosovskog problema. Dodao je da Makedonija "veoma drzzi" do dobrosusjedskih odnosa sa Jugoslavijom i da che njegova vlada isposstovati sve bilateralne ugovore s Beogradom.

"Najbolji test za odnose izmedju Makedonije i Jugoslavije biche bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini, koji che stupiti na snagu 1. januara iduche godine" - zakljuccio je makedonski premijer Ljupcco Georgievski, koji sustra nastavlja posjetu Evropskoj uniji. (kraj)

Pariz, 07. decembra 1998. (SENSE)
Poccela svjetska nedjelja ljudskih prava

Ove sedmice, glavni grad Francuske biche i prijestolnica ljudskih prava.

Kao zemlja koja s ponosom isticce da su principi iz Opsste deklaricije o ljudskim pravima 1948. i francuski principi vech 200 godina, vlada u Parizu se zadugo spremala da pedesetogodissnjicu usvajanja ovog dokumenta Ujedinjenih nacija obiljezzi na najvissem nivou. Odavno je formirana interministarska misija za pripremu sveccanosti, kojoj predsjedava Robert Badinter, i vech ovog ponedeljka - zvaniccnici najvisseg ranga iz svijeta, eksperti, disidenti i zzrtve krssenja ljudskih prava, okupiche se u zgradi UNESCO-a u Parizu na medjunarodnoj konferenciji "o ljudskim pravima u zoru XXI stoljecha", a razne sveccanosti i susreti nastaviche se do 12. decembra.

Kao zvaniccni organizator centralne proslave, Pariz nije nije, medjutim, izbjegao zamku koju diplomatske kalkulacije, obziri i igre postavljaju velikim i uzvissenim proklamacijama. Na svecanost je zato, prije nego ssto je i poccela, pala sjenka, koja prijeti da proizvede pravi skandal. Predsjednik Francuske, ZZak SSirak (Jacques Chirac) za utorak je, naime, pozvao najeminentnije goste na doruccak u Elizejsku palatu, ssto je jedan od francuskih ceremenijalnih obiccaja. Medju pozvanima je i desetak dobitnika Nobelove nagrade za mir (Elie Wiesel, José Ramos Horta, Rigoberta Menchu...), ali na spisku uzvanica nije i Dalaj-Lama, predsjednik tibetanske vlade u egzilu i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1989. godine, iako boravi u Parizu na poziv nevladinih organizacija koje takodje uccestvuju u organizovanju sveccanosti.

Ta je vijest u Francuskoj i ssire vech dobila atribut incidenta, pogotovo kad je u javnost procurilo da ni na glavnoj svecanosti, 10. decembra, na sveccanoj tribini neche biti Dalaj-Lame niti ijednog od kineskih disidenata (Wei Jingshenga, na primjer), osvjedoccenih boraca za demokratiju i ljudska prava u najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu.

Taj protokolarni gaf u Francuskoj nailazi na najosstriju osudu, jer je time zvaniccni Pariz "joss jednom bacio sjenku na opsste principe o ljudskim pravima", i to na primjeru rezzima u Pekingu, koji se smatra medju najrepresivnijim na planeti. Ali, zato, Kina na medjunarodnoj sceni figurira kao velika sila, a uz to gotovo i neiscrpan trgovinski partner mnogih zapadnih zemalja, pa i Francuske.

Prema nezavisnim tumaccenjima u Parizu, ne pozivanje Dalaj-Lame i kineskih disidentata na centralne svecanosti, ssto je, occigledno, posljedica diplomatskih i trgovinskih obaveza i interesa, "simbol je svih kontradikcija i hipokrizije oko ljudskih prava i same deklaracije koja ih definisse". Iz takvih odnosa, u francuskoj javnosti i nevladinim organizacijama koje se bavi zasstitom ljudskih prava i sloboda izvlacci se joss jedno "vruche" pitanje namijenjeno najvissim francuskim zvaniccnicima: "Ne tope li se, preccesto i pregrubo, ljudska prava i u diplomatskoj gimnastici? Odgovor nezvaniccnog Pariza je potvrdan, a zvaniccni Pariz za sada chuti.

"Da, ne mozze se osporiti da se diplomatija ponekad i ponegdje ima negativnog uticaja na ljudska prava" - potvrdio je Robert Badinter, koji je na obje velike jubilarne sveccanosti pozvao Dalaj-Lamu kao svog licnog gosta, "ali valja vidjeti stvari i sa druge strane" - kaze on i dodaje: "Prisjetimo se samo koliko je bilo drzzava sa totalitarnim rezzimom u trenutku usvajanja Opsste deklaracije o ljudskim pravima, a koliko ih je danas. Prije samo nekoliko godina, odluka Doma lordova u Londonu o Pinoccetu bila je nezamisliva. Danas, takvu odluku s pravom povezujemo sa primjenom Deklaracije o ljudskim pravima" - istakao je ugledni francuski ekspert medjunarodnog prava.

Generalni sekretar UN, Kofi Anan (Kofi Annan) dodaje da "u pola vijeka koliko Deklaracija postoji, zavrssen je proces dekolonizacije, srussen je aparthejd, oborene su mnoge diktature".

Na dvodnevnoj medjunarodnoj konferenciji o ljudskim pravima uocci XXI vijeka, koja se odrzzava u okviru sveccanosti u Parizu biche, kako je najavljeno, najvisse rijecci o pokussajima da se ospori Deklaracija kao evropski i zapadnjaccki koncept po kojem se prvenstveno posstuje liccnost-individua, njena prava i sloboda, za razliku od drugih kultura i civilizacija, posebno azijskih i africckih, gdje se prednost daje kolektivnim pravima. Generalni sekretar UN, Kofi Anan, takav stav apriorno odbacuje. U stvaranju Deklaracije, isticce on, uccestvovali su eksperti cijelog svijeta. "Zato je ona univerzalna, zato ne poznaje granice i zbog toga svako drusstvo u okviru svog sistema mozze nachi naccina da je primijeni i ostvari" - naglassava Anan.

"Samo totalitarni ideolozi, politiccari, vodje i lideri govore da ljudska prava nisu isti pojam u azijskoj, africckoj ili latinoamericckoj civilizaciji. Narod, obiccni ljudi - ne. Roditelje djevojaka i mladicha u Africi ili Aziji koji su uhapsseni, mucceni, ili ubijeni, ne treba ucciti ssta su ljudska prava" - kazze Anan i dodaje: "Opssta deklaracija nije visse san ili lijepa zzelja, ona se ostvaruje. Jedna od njenih posljedica je i opssti porast ljudskog dostojanstva. Poslije osnivanja Hasskog tribunala za ratne zloccine izvrssene u bivssoj Jugoslaviji i Ruandi, te skorim osnivanjem buducheg medjunarodnog suda za zloccine protiv ccovjeccnosti, nechemo visse zzivjeti u svijetu u kojem vechu ssansu da bude osudjena ima liccnost koja je ubila jednog ccovjeka nego ona koja je ubila stotinu hiljada ljudi" - poruccio je generalni sekretar UN, Kofi Anan uocci proslave 50-te godissnjice postojanja Opsste povelje o ljudskim pravima u Parizu, na kojoj che sutra i sam prisustvovati.(kraj)

Brisel, 06. decembar 1998. (SENSE)
Savet ministara EU i "Zapadni Balkan" : NOVA EVROPSKA LISTA "NEPOZZELJNIH OSOBA" IZ SRBIJE
Mirko Klarin

Ssefovi diplomatije evropske"petnaestorice" usaglasiche sutra novu listu "nepozzeljnih osoba" -funkcionera SR Jugoslavije i Srbije - kojima che biti uskrachene vize za putovanja u zemlje-cclanice EU. Prvu takvu listu Savet ministara EUje usvojio u maju ove godine, a na njoj se nasslo desetak funkcionerasrpske policije i sluzzbe bezbednosti za koje Evropljani smatraju da sunajodgovorniji za represiju na Kosovu. Ovog puta, na listi "nepozzeljnih osoba" che se, kako je najavljeno, nacci oni koji su, po evropskim ocenama, najodgovorniji za represiju nad nezavisnim medijimai gussenje slobode izrazzavanja u Srbiji. Lista che, kako SENSEsaznaje, obuhvatiti nekih petnaestak imena medju kojima che se, pored autora i promotora ozloglassenog Zakona o informisanju, nacci ipoliticcari koji su se "posebno istakli" snazznom podrsskom tom zakonui njegovoj implementaciji u praksi, tj. kod sudija za prekrssaje. Savet ministara EU che, pored toga, joss jednom (trechi put u nepuna dva meseca) osuditi gussenje slobode izrazzavanja u Srbiji i obavezati Evropsku komisiju da ovogodissnjinivo pomochi nezavisnim medijima u SR Jugoslaviji odrzzi i u sledechoj godini.

Na prossloj, novembarskoj sednici Saveta ministara, Evropskoj komisiji je nalozzeno da razmotri na koji bi se naccin mogle zatvoriti"rupe" u rezzimu sankcija koje se primenjuju u odnosu na Srbiju. Pravnieksperti Komisije su, kako saznajemo, zakljuccili da je specijalnataksa od 30 dolara po putniku - koja se naplachuje od evropskih avio-kompanija koje odrzzavaju vazdussni saobrachaj sa Beogradom - usuprotnosti sa odlukom o zamrzavanju fondova jugoslovenskih drzzavnihkompanija, u koje spada i JAT. Zbog toga bi ministri sutra moglizabraniti evropskim kompanijama da plachaju tu taksu, po cenu da imjugoslovenske vlasti uskrate dozvolu za sletanje u Beograd. U tomsluccaju, kazzu u Briselu, Jugoslavija che se "sama sebe izolovati odEvrope", ssto Evropu, barem kako ovde smatraju, neche mnogo pogoditi.

Pod tacckom dnevnog reda definisanom kao "Zapadni Balkan" ministri che, kako se najavljuje, najvisse raspravljati o situaciji na Kosovu.Izvesstaj o tamossnjem razvoju i, posebno, ulozi EU, ministrima che podneti ambasador Vofgang Petrich (Wolfgang Petrisch), specijalnievropski izaslanik za Kosovo. Occekuje se da che Savet ministaraizraziti veliku evropsku zabrinutost kako zbog intenziviranja vojnihaktivnosti na obema stranama, tako i zbog "totalne blokade napoliticckom koloseku" za koju se odgovornost, takodje, pripisuje obemastranama. Kombinacija ta dva faktora - visska volje za konfrontacijom imanjka spremnosti na pregovore - strahuju Evropljani, predstavlja"eksplozivnu smessu" koja bi mogla ozbiljno da ugrozi bezbednost"verifikatora" i tako dovede do intervencije NATO "snaga zaizvlaccenje."

Ipak, u zzelji da podstaknu pozitivne procese, ministri che sutra ukazati i na perspektivu evropskog uccesscha u obnovi Kosova. Komisija che uskoro na Kosovo poslati tim eksperata za utvrdjivanje ccinjenica oratnoj ssteti i potrebama za obnovom. Nalazi eksperata razmotriche se ujanuaru, uz uccessche nekih potencijalnih donatora. Nemaccka, koja od1. januara preuzima predsednisstvo EU, planira donatorsku konferencijuza Kosovo tokom svog ssestomeseccnog mandata, ali mnogi u Briselu tosmatraju "preuranjenim." "Svaki napor u obnovi", ukazuju diplomatski izvori SENSE, "morache da bude vezan sa jasnim napretkom u politicckom procesu." Jer, ukazuju, "nema nikakvog smisla obnavljati ono ssto bi sevech sutra moglo ponovo porussiti."

"Uslovnost" che biti kljuccna recc i u vechini ostalih "zapadno-balkanskih" tema kojima che se sutra baviti Savet ministara EU. Usluccaju Hrvatske, Savet che "primiti k znanju" ishod upravo odrzzaneKonferencije o obnovi i povratku i podsetiche na dobro poznate usloveevropske ekonomske pomochi i podrsske, a pre svega na one koji se ticcuukidanja "diskriminativnog zakonodavstva" kojim se otezzava povratakizbeglica. Na sliccan naccin, Savet ministara che ukazati na spremnostEU da nastavi da podrzzava mirovni proces i obnovu Bosne i Hercegovine... ali opet u okviru zadatih uslova, definisanih u tzv.regionalnom pristupu zemljama "Zapadnog Balkana." Konaccno, namarginama decembarskog zasedanja Saveta ministara, u utorak che se odrzzati i nova runda "politicckog dijaloga" EU i Makedonije, u kojem cheuccestvovati evropska ministarska "trojka" s jedne, te premijerGeorgievski i ministar Dimitrov s druge strane.(kraj)

Brisel/Bruxelles, 05. decembra 1998. (SENSE)
Nato savez prossle nochi izdao Izvrssnu naredbu za razmjesstaj "Snaga za izvlaccenje" u sluccaju opasnosti po verifikatore na Kosovu : NA JUGOSLAVIJI PRIMARNA ODGOVORNOST ZA BEZBJEDNOST VERIFIKATORA
Zekerijah SMAJICH

Stalno Vijeche Sjeverno-atlantskog saveza izdalo je prossle nochi Izvrssnu naredbu (ACTORD) za razmjesstanje saveznicckih trupa "za izvlaccenje" (Extraction force) sa bazama u Makedoniji, koje bi djelovale u svim sluccajevima neposredne opasnosti po cclanove Verifikacione misije OSCE-a, "ili drugih stranih aktivista na Kosovu".

U ssturom saopsstrenju zapadne vojne Alinase objavljenom jutros, isticce se da je Izvrssna naredba o aktiviranju "Snaga za izvlaccenje" usvojena na osnovu odredbama Rezolucije Vijecha sigurnosti UN 1203, u konsultaciji sa OSCE-om i na bazi sporazuma s vladom Bivsse Jugoslovenske Republike Makedonije (FYROM).

Zvaniccno je, takodje, potvrdjeno da che savezniccke snage za brzo djelovanje stupiti na scenu "uskoro" i da che brojati "oko 1500 osoba iz nekoliko zemalja-cclanica Alijanse", ali zemlje kontributori specijalnih jedinica, u saopsstenju nisu spomenute.

Proteklih nedjelja, izvori Nata su predvidjali upuchivanje u Makedoniju "izmedju 1200 i 1800 specijalno obuccenih pripadndika iz nekoliko vojno najjaccih evropskih cclanica Saveza. Isti izvori sada navode da bi dolazak interventnih trupa u Makedoniju mogao pocceti "rano naredne sedmice".

U zakljuccnom paragrafu danassnjeg saopsstenja Nato saveza naglasava se da rasporedjivanje saveznicckih snaga za izvlaccenje "niukom sluccaju ne oslobadja SR Jugoslaviju njene primarne odgovornosti" za opsstu sigurnost na terenu i za stvaranje uslova za potpuno bezbjedan rad Verifikacione misije na Kosovu koja je, kako se podsjecha, utvrdjena odgovarajuchom rezolucijom UN i posebnim bilateralnim sporazumom izmedju SR Jugoslavije i OSCE-a.

Sve, eventualno, sporne detalje predstojeche operacije, nato-saveznici che narednog ponedjeljka u Briselu, raspraviti s novim makedonskim premijerom Ljupccom Georgievskim i ministrom vanjskih poslova, Aleksandrom Dimitrovim.

Sredinom prsslog mjeseca, zvaniccnici Nato saveza su potvrdili da che komanda nad Snagama za izvlaccenje biti povjerena Francuskoj, te da che glavninu sastava cciniti helikoptersko-desantne i specijalne oklopne jedinice iz SR Njemaccke, Velike Britanije, Holandije i nekoliko drugih manjih cclanica Saveza.

Dan uocci izdavanja Izvrssne naredbe, visoki vojni funkcioner Nato saveza izjavio je tokom susreta s novinarima u Glavnom sstabu Alijanse u Monsu (Belgija), da se prosslog oktobra (tokom pregovora sa predstavnicima Nata, u Beogradu) jugoslovenski predsjednik Milossevich saglasio sa dolaskom Snaga za izvlaccenje u Makedoniju, kao i o njihovom "jednostranom ulaskom na teritoriju Jugoslavije". Na konstatciju novinara da u proteklih nekoliko dana Vlada i Parlament u Beogradu, dolazak interventnih snaga na jugoslovensku granicu "vide kao okupaciju" - visoki vojni funkcioner je ponovio: "Milossevich se u potpunosti saglasio i sa dolaskom interventnih trupa i sa njihovim aktivnostima".

Izdavanje Izvrssne naredbe za poccetak operacije pod vojnim kodom "Zajedniccki garant", uslijedilo je samo nekoliko sati nakon ssto su u glavnom sjedisstu Nata u Briselu okonccane posljednje konsultacije i sa ssefom Verifikacione misije na Kosovu, americckim diplomatom Viljemom Vokerom (William Walker).

Iako je odbacio tvrdnje nekih zapadnih medija da je poccetak "operativnog djelovanja" Verifikacione misije uslovljen dolaskom natovih trupa za brzo djelovanje, ambasador Voker je u petak priznao da je glavni problem na terenu i dalje "opssta nesigurnos", a glavni zadatak - "uspostava bezbjednosno povoljnijeg ambijenta za rad nenaoruzzanih medjunarodnih posmatracca".

SSef Verifikacione misije se tada pohvalio da je visse od 30 cclanica OSCE ponudilo svoje posmatracce na Kosovo, ukljuccujuchi i Rusiju "koja je izrazila spremnost da uputi 200 svojih verifikatora", ali je istovremeno ukazao i na "izusetnu zabrinutost" svih zemalja za "sigurnost svojih ljudi na terenu".

Utjeha i vladama i verifikatorima OSCE-a na Kosovu stigla je, dakle, prossle nochi iz Nato saveza u formi Izvrssne naredbe za razmjesstanje specijalnih jedinica za brzo djelovanje. Kao dopunsko ohrabrenje za posmatracce koji tek pristizzu na Kosovo i ccija bi misija mogla biti potpuno operativna poccetkom januara naredne godine, je i odluka o "preskakanju" takozvanog "duplog kljucca" u komandovanju medjunarodnim vojnima snagama. Umjesto do sada uoobiccajenog usaglassanja na realiciji UN-Nato, u kosovskom sluccaju, zahtjev za aktiviranje Snaga za izvlaccenje izdavat che ssef Misije OSCE-a na Kosovu, ambasador Voker, a odluku o djelovanju donosit che glavnokomandujuchi Nato snaga za Evropu, americcki general Vesli Klark (Wesly Clarck). (kraj)

Bruxelles. 04. Prosinca 1998. (SENSE)
Ssef Misije OESS-a za Kosovo posjetio sjedisste NATO-a : DO KRAJA GODINE KOMPLETIRANJE VERIFIKACIJSKE MISIJE NA KOSOVU

Uspostava Verifikacijske Misije OESS-sa na Kosovu, bar prema rijeccima samog ssefa te misije, Williama Walkera, nije lak posao.

"Tessko je u najkraccem roku smjestiti na takvom terenu verifikatore iz 30 razliccitih drzzava" rekao je danas pred novinarima u sjedisstu NATO-a veleposlanik Wallker. "Ipak, mi radimo onom brzinom kojom je mogucce raditi u ovim uvjetima" rekao je, dodavssi da ima i odredjenih "birokratskih prepreka" u popunjavanju misije na Kosovu.

Nakon razgovor s generalnim tajnikom NATO-a Javierom Solanom, a potom i sa stalnim Vijechem Sjeverno-atlantskog saveza, ambasador Walker je ove susrete ocijenio kao "vrlo korisne", jer je joss jednom, kako je rekao, "potvrdjena podrsska svih cclanica natovoj misiji na Kosovu".

U izjavi za agenciju SENSE, americcki veleposlanik je odbacio tvrdnje nekih zapadnih medija da je sluzzbeni poccetak Verifikacijske misije OESS-a na Kosovu povezan sa okonccanjem operacije razmjesstaja natovih "Snaga za izvlaccenje" u Makedoniji.

"Nassa je misija vech poccela operativno djelovati i vech imamo visse pripadnika Verifikacijske misije (KVM) nego KDOM-a (Kosovo Diplomatic Observer Mision), koji se od prije nalaze na Kosovu, a do kraja godine mislimo i kompletirati nassu misiju" rekao je Walker.

Americcki veleposlanik nije htio govoriti o modalitetima moguche intervencije NATO trupa na Kosovu u sluccaju spassavanja verifikatora OESS-a, rekavssi da je taj zadatak u nadlezznosti Nata.

SSef OESS-ove misije na Kosovu je izrazio zadovoljstvo ponudom mnogih drzzava da possalju svoje verifikatore u okviru te misije. "Sada postoje svi uvjeti za ozbiljno ukljuccivanje i Rusije u tu misiju, s obzirom da je izrazila spremnost da na Kosovo possalje oko 200 verifkatora" izjavio je Walker novinarima.

Prema njegovim rijeccima, na Kosovu che se razmjestiti onoliko verifikatora koliko je potrebno za uspjessno obavljanje misije nadgledanja sprovedebe preuzetih obveza s obje strane u nedavnim sukobima. Walker je dodao da che pripadnici Verifikacione misije prvo biti stacionirani u veche regionalne centre na Kosovu, da bi potom djelovali i po selima.

Komentirajuchi trenutnu situaciju na Kosovu, Walker je rekao da je "glavni izazov joss uvijek uspostava sigurnosti na terenu".

On je izrazio zabrinutost zbog nedavnih ubojstava na Kosovu. "Nadali smo se da che se dolaskom zime smanjiti napetosti, ali ubojstvo 12 osoba u tri odvjena incidenta u dva dana nije bass dobar znak" rekao je Walker, dodavssi da je prema podacima koji su njemu dostavljeni, u tim incidentima ubijeno tri Albanca u Prisstini, osmoro civila na granccnom prijelazu, a jedan je Srbin ubijen uz kontrolne punktove Oslobodilaccke Vojske Kosova (VK).

Walker je izrazio zadovoljstvo podrsskom koju su njegovoj misiji izrazili ministri vanjskih poslova zemalja OESS-a na, prosslog ccetvrtka zavrssenom sastanku u Oslu.

Govorechi o moguchem ukljuccivanju Verifikacijske misije u pregovaraccki proces na Kosovu, veleposlanik Walker je rekao da je o tome u stalnoj konzultaciji s americckim posrednikom Christpherom Hillom, ali da je ipak u njegovoj nadlezznosti da odlucci tko che i koliko biti ukljuccen u pregovaraccki proces o buduchem statusu Kosova. (kraj)

Hag, 4. decembar 1998. (SENSE)
Optuzznica protiv generala Radislava Krsticha i dvojice (jos) anonimnih sauccesnika

Prvo ssto upada u occi u jucce objavljenoj optuzznici protiv generala Radislava Krsticha, jeste naccin na koji je ona "redigovana", odnosno kako su sa nje uklonjena imena ostalih optuzzenih, koja ostaju pod "peccatom" Tribunala do njihovog hapssenja. Dosadassnja praksa u situacijama kada je uhapssen jedan od visse optuzzenih istom "zapeccachenom" optuzznicom (na prijmer, sluccajevi Anta Furundzzije i Milorada Krnojelca), bila je da se odsstampa i objavi samo onaj dio optuzznice koji se odnosi na uhapssenog, a da se imena ostalih zamijene sa tri taccke, kako se ne bi otkrilo koliko ih je.

Ovoga su puta, medjutim, imena ostalih optuzzenih jednostavno precrtana debelim crnim flomasterom, tako da je jasno da su - pored generala Krsticha - za genocid u Srebrenici optuzzene joss dvije osobe. Jasno je, takodje, da je rijecc o visokim oficirima, zapovjednicima VRS, buduchi da se u svim kljuccnim tacckama optuzznice navodi kako su snage bosanskih Srba koje su uccestvovale u srebrenicckom masakru, bile "pod komandom i kontrolom Radislava Krsticha i..." - nakon ccega slijedi potez flomastera koji pokriva ostala dva imena. Na isto ukazuje i izostavljanje - u dijelu pod naslovom "nadredjeni polozzaj" - paragrafa 16 i 17 koji se odnose na komandne pozicije dvojice joss anonimnih optuzzenih.

Sva je prilika da su se u Tribunalu namjerno opredijelili za takvu, naizgled nevjesstu i "ne-estetsku" redakturu optuzznice. Da bi, naime, stavili do znanja da se "tajna" optuzznica ne odnosi na sve vojnike koji su uccestvovali u srebrenicckoj operaciji (bilo je vech pokusaja izazivanja takve psihoze), vech samo na trojicu visokih oficira koje tuzzilasstvo smatra najjodgovornijim za zloccine koji su tom prilikom izvrsseni. Pored, naravno, Karadzzicha i Mladicha, koji su za iste zloccine (takodje kvalifikovane kao genocid), optuzzeni jos 16. novembra 1995.

U uvodnom dijelu i osnovnom opisu napada na Srebrenicu, optuzznica protiv generala Krsticha i dvojice njegovih joss anonimnih kolega iz vrha zapovjednog lanca VRS, gotovo je identiccna optuzznici protiv Karadzicha i Mladicha. Navodi se, naime, kako je dosslo do uspostavljanja tzv. zasstichenih zona; kada je i kako izveden napad na Srebrenicu; te ssta se u te dvije nedelje jula 1995. dogodilo sa hiljadama civila koji su se sklonili u bazu UNPROFOR u Potoccarima, a ssta sa kolonom od oko 15.000 musskaraca koji su pokussali da se kroz ssumu probiju do Tuzle. Opisuje se kako su zzene i djeca u Potoccarima odvojeni od musskaraca i deportovani sa "50 do 60 autobusa i kamiona, u prisustvu Ratka Mladicha i Radislava Krsticha", a kako su musskarci zarobljeni i zatvoreni u Potoccarima i oko njih. Navodi se, dalje, kako su "snage bosanskih Srba pod komandom i kontrolom Radislava Krsticha i... (precrtano)... podrzzane oklopnim transporterima, tenkovima, protiv-avionskim topovima i artiljerijom, zauzele pozicije duzz puta Bratunac-Milichi..." kako bi presrele kolonu koja je bjezzala u pravcu Tuzle. Te, kako su, zatim, musskarci iz te kolone na licu mjesta ubijani, ili zarobljavani i odvodjeni na mjesta na kojima su vrssena masovna pogubljenja.

U odnosu na optuzznicu protiv Karadzzicha i Mladicha, ova protiv Krsticha i njegovih joss anonimnih sauccesnika, mnogo je detaljnija u nabrajanju lokacija na kojima su izvrssena "masovna i organizovana ubijanja muslimanskih musskaraca." Spisak, sa opisom ssta se na svakom od tih mjesta dogadjalo, zauzima tri stranice optuzznice. Redom: Potoccari, Kravica, Bratunac, Tisscha, Orahovac (u blizini Lazzete), brana kod Petkovicha, Dolina Cerske, Pilica, Poljoprivredno dobro Branjevo, Dom kulture Pilice i Kozluk. Na tim su mjestima "snage pod komandom i kontrolom Radislava Krsticha i..." (precrtano) ubile hiljade muslimanskih musskaraca, koji su zatim uz pomoch tesskih gradjevinskih massina sahranjeni u masovne grobnice.

Krstich i njegovi anonimni sauccesnici, navodi se dalje u optuzznici, ne samo ssto nisu svoje potccinjene kaznili zbog tih zloccina, vech su i liccno uccestvovali u "organizovanom i sveobuhvatnom naporu da se ubistva i pogubljenja sakriju, tako ssto su tijela zzrtava sahranjivana na izolovanim lokacijama razbacanim na ssirokom podruccju." A kada im je postalo jasno da je medjunarodna zajednica ipak saznala za srebreniccki masakr... "Krstich i... (precrtano) i jedinice pod njihovom komandom uccestvovali su u drugom pokussaju da se sakriju pogubljenja", tj. uklone tragovi zloccina, te su "iskopali tijela iz predjassnjih masovnih grobnica i premjestili ih u sekundarne grobove." U opruzznici se navodi pet lokacija na kojima je "vojno osoblje VRS... pod komandom Radislava Krsticha i... (precrtano)... kopalo sekundarne grobove": brana kod Petkovicha, Orahovac, farma u Bjanjevu, Kozluk i Glogova.

Za sve ove zloccine - kvalifikovane kao genocid, zloccin protiv ccovjeccnosti i krssenje ratnih zakona ili obiccaja - general Radislav Krstich i dvojica precrtanih sauccesnika snose, prema optuzznici, prije svega "pojedinaccnu kriviccnu odgovornost." Jer su, po ocjeni tuzzioca, "izvrssili, planirali, podsticali, naredili ili na druge naccine pomogli ili uccestvovali u planiranju, pripremanju ili izvrssenju zloccina..." A to, u sluccaju genocida, podrazumeva i njihovu "nameru da dio bosanskih Muslimana unisste kao nacionalnu, etniccku ili vjersku grupu." Na tuzziocu je da dokazze da li su optuzzeni u svemu tome uccestvovali sa upravo takvom namjerom.

Za iste zloccine optuzzeni su - s obzirom na njihov "nadredjeni polozzaj" u VRS - odgovorni i po naccelu "komandne odgovornosti." I ovde je, naravno, na tuzziocu teret dokazivanja da su optuzzeni "znali ili imali razloga da znaju" da njihovi potcinjeni pripremaju ili vrsse opisane zloccine... a nisu preuzeli "neophodne i razumne mjere" da ih u tome sprijecce ili zbog toga kazne.(kraj)

Hag, 4. decembar 1998. (SENSE)
Prvo pojavljivanje generala Krsticha pred sudijama u ponedjeljak u 11 sati : GENERALOV "NADREDJENI POLOZZAJ"

U ponedjeljak 7. decembra general Radislav Krstich biche prvi put izveden pred sudije hasskog Tribunala i pozvan da se izjasni o navodima optuzznice: da li je, naime, kriv ili nevin za ono za ssta je optuzzen. Procedura "prvog pojavljivanja" optuzzenog je otvorena za javnost i odvijache se pred Prvim pretresnim vijechem hasskog Tribunala, kojim predsjedava francuski sudija Klod Zzorda (Claude Jorda), a ccine ga joss i sudije Fuad Rijad (Fouad Riad) iz Egipta, te Almiro Rodrigez (Rodrigues) iz Portugala.

Prema "biografskoj biljessci" iz optuzznice, Radislav Krstich je prije rata u BiH bio potpukovnik JNA, na polozzaju komandanta Druge Romanijske motorizovane brigade. Ta brigada je novembra 1992. prikljuccena Drinskom korpusu, a Krstich je bio njen komandant do kraja 1994. Od januara 1995. bio je naccelnik sstaba i zamjenik komandanta Drinskog korpusa VRS, a 14. jula iste godine je preuzeo komandu nad Korpusom. U ccin general-majora unaprijedjen je juna 1995. a general-potpukovnik je postao aprila 1998. Do trenutka hapssenja bio je komandant Petog korpusa VRS, sa sstabom u Sokolcu.

Prema optuzznici, general Krstich je u vrijeme srebreniccke operacije - najprije kao naccelnik sstaba i zamjenik komandanta, a potom i kao komandant Drinskog korpusa - "uccestvovao u planiranju i usmjeravanju aktivnosti svih podredjenih jedinica u zoni njegove odgovornosti, kao i u nadziranju njihovih aktivnosti kako bi osigurao da se njegova naredjenja izvrssavaju.(kraj)

Bruxelles. 03. Prosinca 1998. (SENSE)
EU na konferenciji o obnovi i razvoju Hrvatske : NEMA POMOCHI BEZ DEMOKRACIJE

Nakon duzzeg odgadjanja, konferencija o obnovi i razvoju Hrvatske - ili donatorska konferencija kako je pojednostavljeno nazivaju - poccela je danas u Zagrebu.

Skup namijenjen dobivanju cvrstih obechanja za obnovu zemlje od ratnih razaranja ipak ce imati I uccesnike iz Europske Unije radi kojih je termin odrzzavanja sistematski mijenjan.

Bruxelles se odlucio da posalje svoje predstavnike, ali ne na uobicajeno visokom nivou, kao ssto je to bio sluccaj sa BiH, a sto se pomoci tice - saznajemo da nece biti nikakvih dodatnih iznosa osim sredstava predvidjenih dosadasnjim budzetom.

Prema izjavi porte-parole austrijskog predsjednistva, "petnaestorica" su dosla u Zagreb s "politickom porukom", da ce se u Hrvatsku slivati vise pomoci tek kada I ako se ispune uvjeti na kojima vech visse godina insistira EU.

Osim ubrzanog povratka izbjeglica, na listi poznatih trazzenja su izmjene u zakonu o medijima, te prilagodjavanje izbornog zakona dokumentima Vijeca (Savjeta) Europe, odnosno zakonima kakvi su na snazi u demokratskim drzavama. Primjedbe radi kojih se zahtijevaju mijene u zakonu o medijima vezane su prvenstveno za elektronske medije, gdje se zahtijeva povecavanje utjecaja javnosti i opcenito demokratska kontrola. Sto se tice izbornog zakona, on je sporan jer daje pravo glasa osobama hrvatske nacionalnosit koje ne zive na teritoriju Republike Hrvatske a istovremeno je to isto pravo uskraceno gradjanima RH, izbjeglicama, uglavnom srpske nacionalnosti. Konacno, zadnji je prigovor da je jos uvijek "prevelika razlika izmedju obecanja (deklaracija i rijeci) i stvarnih mijena na terenu (djela).

Prema izjavi ministra RH J. Radica Hrvatska je do sada 98 posto sredstava za obnovu osiguravala iz vlastitih izvora, a predvidjana organizatora su da ce obecanja pomoci obnovi dostici 200 milijuna US dolara. Konferencija zasigurno nece biti zadnja ove vrste. (kraj)

---

Bruxelles. 03. Prosinca 1998. (SENSE)
Novi albanski premijer, Pandeli Majko, u prvom posjetu Nato savezu : ALBANIJA CHE PODRZZATI SVAKO RIJESSENJE ZA KOSOVO ZA KOJE SE ODLUCCE TAMOSSNJI ALBANCI

Generalni tajnik NATO-a Javier Solana je na danassnjem sastanku s novoizabranim predsjednikom Albanske Vlade Pandeli Majkom izrazio nadu da cce "nedavno usvajanje referendumom novog albanskog Ustava otvoriti put za nastavak politicckih i drugih reformi u ovoj drzzavi". Solana je ovo izjavio na zajednicckoj tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu nakon zavrssetka spomenutog sastanka.

"NATO ostaje doslijedan svojoj politici podrsske reformi u Albaniji i pomocc u tom pravncu necce nedostajati ni ubuducce" izjavio je Solana dodavssi da "izuzetno cijeni konstruktivni stav Albanije o stabilnosti u regiji i njenu suradnju s meddunarodnom zajednicom u pravcu pronalazzenja politicckog rijessenja za Kosovsku krizu".

Albanski je premijer imao sastanak u Sjedisstu NATO-a i sa stalnim Vijeccem Sjevernoatlantskog saveza na kojem je, kako je sam Majko izjavio, ocjenjeno da su odnosi izmeddu Albanije i Nata i njihova suradnja u okviru programa Partnerastva za mir "dobri".

Pandeli Majko, trenutno najmladji premijer na svijetu, suoccen s mnogim problemima u procesu uspostave reda i stabilnosti u njegovoj zemlji, ocjenio je ulogu Nata u regiji kao "izuzetno vazznu", jer je NATO ne samo vojni faktor vech i ccimbenik koji garantira stabilnost u regiji, a nudi i potrebne mekanizme za pronalazzenje mirnog rijessenja za Kosovo"

Odgovarajucci na pitanje ssto che albanska vlada poduzeti da sprijecci dostavljanje oruzzja na Kosovo, Majko je izjavio novinarima u glavnom sjedisstu Nata da njegova vlada na Kosovu "ne ccini ono ssto ccini Milossevich, ona ne ssalje vojnu pomoch i neche snabdjevati Oslobodilaccku vojsku kosova oruzzjem, jer je doslijedna stavu da se problem mora rijessiti za pregovaracckim stolom...A to iskljuccuje nasilje" - izjavio je premijer Majko.

Govorecci o prijedlogu americckog posrednika Christophera Hilla o prijelaznom politicckom rjessenju za Kosovo, albanski premijer Majko je rekao da prijedlog veleposlanika Hilla predstavlja "koristan korak medjunarodne zajednice u pravcu konaccnog rjessenja vissegodissnje krize".

Glavni tajnik Nata, Javier Solana je, na isto pitanje, ponovio da Nato "osudjuje upotrebu sile s bilo koje strane" i dodao da che to i u buducce biti stav Saveza.

Na zajednicckoj konferenciji za novinare, Solana je govorio i o vazznosti slanja "Snaga za izvlaccenje" koje che uskoro biti stacionirane u Makedoniji. Na pitanje zassto dio interventnih trupa nije rasporedjen i u susjednoj Albaniji, Solana je odgovorio da "ne postoje nikakvi poiticcki razlozi za to. Iz Makedonije je laksse djelovati"- pojasnio je glavni tajnik.

Odgovarajuchi na pitanja u vezi sa hapssenjem generala Vojske Republike Srpske, Radislava Krsticha, Solana je ponovio da je to "jasna opomena i svima drugima koji su odgovorni za zloccine da cce se kad tad "naci tamo gdje im je I mjesto, a to je sudnica u Haagu" - rekao je Solana.

Albanski premijer Pandeli Majko nastavlja svoj sluzzbeni posjet Bruxellesu sastancima koje che imati u sjedisstu Europske Unije. Osim situacije na Kosovu, glavne teme tih razgovora che biti i pomoch EU za unutarnje restrulkturiranje i stabilizaciju u Albaniji. (kraj)

---

Oslo, 3.decembra 1998. (SENSE)
Zavrssen 7.sastanak Ministarskog Saveta OEBS-a u Oslu : KRIZA NA KOSOVU NAJVECHA BRIGA

Duh solidarnosti i partnerstva je susstina sposobnosti OEBSA da se suprotstavi krizama i izazovima

Usvajanjem jedanest dokumenata,danas je u Oslu zavrssen 7. sastanak Ministarskog Saveta OEBSA. Kao ssto se occekivalo, ministri su odluccili da sledechi predsedavajuchi , posle Norvesske, bude Austrija, a da se sastanak ssefova i vlada zemalja- cclanica odrzzzi polovinom novembra 1999.godine u Istanbulu.

U Ministarskoj Deklaraciji naglassava se da je kriza na Kosovu dospela u prvi plan akcija OEBSA i da uspostavljanje Verifikacione Misije na Kosovu predstavlja priznanje medjunarodne zajednice rastuchim potencijalima i sposobnostima ove organizacije.Da bi Misija na Kosovu bila uspessna, neophodna je efikasna saradnja svih medjuvladinih tela i ne-vladinih organizacija, kao i odgovarajuche ulaganje sredstava od strane zemalja-cclanica.

U Ministarskoj Deklaraciji, naglassavaju se osnovni principi delovanja OEBSA - saradnja i jaccanje demokratije, vladavine prava, posstovanja ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, kao i indvidualnih prava pripadnika nacionalnih manjina.

Poseban stav posvechen je medjunarodnim policijskim operacijama OEBSA,koje se smatraju integralnim delom ukupnih napora Organizacije da realizuje svoje temeljne principe. Od policijskih operacija se occekuje da pruzze "vazzan doprinos izgradnji drusstva utemeljenom na vladavini prava, da konsoliduju demokratije i uvechaju posstovanje za ljudska prava i temeljne slobode".

Na predlog Poljske, kao aktuelnog predsedavajucheg, Ministarski savet usvojio je i Izjavu o Kosovu, u kojoj se od svih strana,umessanih u sukob, trazzi da obustave nasilje i da razlike razresse mirnim sredstvima."Medjunarodna zajednica je odluccna da pomogne, ali samo stranke u sukobu mogu da prevazidju razlike. Ssto brzze to uccine,to che ranije pocceti obnova i razvoj Kosova", kazze se u ovoj Izjavi.

U Izjavi se pruzza snazzna podrsska dosadassnjim naporima oko uspostavljanja Verifikacione Misije na Kosovu. Naglassava se da che Misija,sa svoje strane, u potpunosti posstovati odredbe Sporazuma, koji su postigli predsedavajuchi Ministarskog Saveta, poljski ministar Bronislav Geremek i ministar Zzivadin Jovanovich.

Na kraju Izjave izrazzava se nada da che Kosovska Verifikaciona Misija olakssati postizanje ressenja na Kosovu, ali se ponovo isticce da sve strane moraju krenuti putem dogovora, ukoliko zzele da obezbede Kosovu mirnu buduchnost.

Pored ova dva dokumenta, Ministarski Savet usvojio je i dokumenta u kojima se ocenjuju rezultati ostalih aktivnosti OEBSA i predlazzu mere za njihovo unapredjivanje.

Sastanku Ministarskog Saveta u Oslu prisustvovali su ssefovi diplomatija Nemaccke, Francuske,Rusije, Austrije, kao predsedavajucheg u Evropskoj Uniji, i najvecheg broja zemalja -cclanica.Delegaciju SAD predvodio je zamenik drzzavnog sekretara, Tomas Pikering(Pickering).

U radu ovog skupa uccestvovali su i predstavnici Mediteranskih zemalja, kao i predstavnici Japana i Koreje. (kraj)

Dolazak general-majora Radislava Krsticha u Hag, tj. tribunalovu Pritvorsku jedinicu, occekuje se danas u poslijepodnevnim satima. Vremenske prilike u Bosni su, naime, odlozzile njegov transfer avionom NATO. U medjuvremenu, sudija Florens Mumba je skinula peccat sa njegove optuzznice, te je ona postala javna. Objavljena je, medjutuim, samo u "redigovanoj verziji", tj. nakon sstu su sa nje brisana imena ostalih optuzzenih za zloccine u Srebrenici.

Optuzznica protiv generala Krsticha i njegovo juccerassnje hapssenje che, nadaju se u Hagu, oznacciti prekretnicu u daljem radu Tribunala. Iz dva razloga. Prvo, optuzznica protiv jednog od vrhunskih zapovednika Vojske RS potvrdjuje da se tuzzilasstvo hasskog Tribunala koncentrisse na liccnosti na komandnim pozicijama, koje bi mogle da budu najodgovornije za tesska krssenja medjunarodnog humanitarnog prava, izvrssena tokom ratova u bivssoj Jugoslaviji. Odnosno da se glavni tuzzilac Luiz Arbur, zaista, kao ssto tvrdi, "lestvicama odgovornosti uspinje toliko visoko... koliko joj to dokazi dopusstaju." Drugo, izvrssavajuchi Tribunalov nalog za hapssenje istaknute i aktivne vojne liccnosti, sstabovi SFOR su pokazali da visse ne zaziru od posljedica takvih svojih akcija, koje su se do sada ograniccavale uglavnom na hapssenja tzv. "sitne ribe." U Hagu se, zato, nadaju da che 1999. biti godina dolaska "velikih imena" u Tribunal, odnosno njegovu Pritvorsku jedinicu u Shevenin

Optuzznica protiv generala Krsticha je trecha - do sada javno objavljena - optuzznica za zloccine izvrssene tokom i nakon zauzimanja tzv. zasstichene zone u Srebrenici, jula 1995. Za te su zloccine, najpre, novembra 1995. optuzzeni tadassnji politiccki i vojni vodja bosanskih Srba, Radovan Karadzzich i Ratko Mladich. Potvrdjujuchi njihovu "srebreniccku optuzznicu", sudija Fuad Rijad je ukazao kako su u njoj sadrzzane "istinske scene pakla, ispisane na namraccnijim stranicama ljudske istorije." Nakon toga, za zloccine u Srebrenici je optuzzen Drazzen Erdemovich, vojnik Desetog diverzantskog odreda Drinskog korpusa, koji je priznao uccessche u streljanju visse od hiljadu muslimanskih musskaraca, 16. jula 1995. na poljoprivrednom dobru Pilica. Konaccno, general major Radislav Krstich je optuzznicom koja je potvrdjena i "zapeccachena" pre samo mesec dana - 2. novembra ove godine - optuzzen za zavjeru i uccessche u genocidu; zatim za istrebljenje, ubistva i progon na rasni se kvalifikuje kao zloccin protiv ccovjeccnosti; kao i za krssenja ratnih zakona i obiccaja.

General Krstich je optuzzen kako za liccno uccessche u tim zloccinima, tako i za dela koja su izvrssili vojnici pod njegovom komandom, a on ih u tome nije sprijeccio, niti ih je zbog toga kaznio. Neposredno nakon upada u Srebrenicu i masakra nad stanovnisstvom tzv. zasstichene zone, pukovnik Radislav Krstich je unaprjedjen u ccin generala, i sa polozzaja zamenika postavljen je za komandanta Drinskog korpusa. U mnogim knjigama koje su na Zapadu objavljene o srebrenicckoj tragediji, pukovnik tj. general Krstich figurira kao jedan od glavnih planera i egzekutora te operacije, koja je u istoriju ussla kao najtezzi zloccin izvrssen u Evropi nakon kraja Drugog svetskog rata.

Prvo pojavljivanje generala Krsticha pred sudijama, na kojem che biti pozvan da se izjasni o navodima optuzznice, zakazache se tek po njemogom transferu u Hag i po svemu sudechi biche odrzzano poccetskom iduche sedmice. (kraj)

Oslo, 3.decembra 1998. (SENSE)
OEBS na Kosovu : BROJ VERIFIKATORA RASTE, NAPETOST SE SMANJUJE

Ssef Kosovske Verifikacione Misije, Vilijam Voker,zadovoljan dosadassnjim rezultatima u rasporedjivanju Misije

" Ako se znaju uslovi na Kosovu, onda se ne mozze rechi da se nassa Misija rasporedjuje sporo. Naprotiv, ccini mi se da to ide vrlo brzo", rekao je na danassnjoj konferenciji za sstampu u Oslu ssef Verifikacione Misije na Kosovu, Vilijam Voker (Walker).

Voker je novinare obavestio da je na Kosovu vech 500 veifikatora i da che njihov broj ubrzano rasti. Verifikatori prolaze kroz 4-dnevnu obuku, koja se, pre svega, odnosi na njihovu bezbednost."Verifikatori su nenaoruzzani, a okruzzeni naoruzanim ljudima, koji vrlo rado upotrebljavaju oruzzje",dodao je Voker.

Voker je sa zadovoljstvom pimetio da napetost na Kosovu opada srazmerno porastu broja verifikatora."Neki mudri ljudi nas opominju da che prave opasnosti za Misiju dochi na proleche, ali mi se nadamo da che do prolecha dochi i do politicckog dogovora", zakljuccio je Voker svoj nastup pred novinarima koji prate sastnaka Ministarskog saveta OEBsa u Oslu.

Pre Vokera, novinarima su aktivnosti Misija OEBSA u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj predstavili ssefovi ovih Misija, Robert Beri( Barry) i Tom Guldiman( Guldimann).

Naglassavajuchi da je Misija u BiH "zrela misija", koja je, u vreme prosslogodissnjih izbora, okupila 2700 posmatracca, Beri je istakao da su rezultati izbora, odnosno,"stalna erozija vlasti nacionalista", jedan od znaccajnih rezultata delovanja Misije.

U narednom periodu, Misija che najvisse pazznje posvetiti povratku izbeglica, demokratizaciji politicckog zzivota i naporima da se smanje i uccine transparentnim izdvajanja u budzetima entiteta za vojne potrebe.

Ssef Misije 0EBSa u Hrvatskoj,Tom Guldiman, upoznao je novinare da su prioriteti njegove Misije u narednoj godini aktivnosti oko povratka izbeglica i unapredjivanja medijske situacije.

Guldiman je istakao da je najmanje postignuto u podruccju medija: Zakon o Hrvatskoj Radio-Televiziji nije promenjen, a sstampani mediji su izlozzeni svakojakim opstrukcijama, pocev od tretmana u sstamparijama, do distribucije.

---

Nemacki ministar Josska Fisser o ulozi OEBSA u prevenciji i ressavanju sukoba u Evropi.

" Angazzovanje OEBSA na Kosovu nije obezvredjivanje NATO", rekao je nemaccki ministar Josska Fisser (Fischer) na danassnjoj konferenciji za sstampu u Oslu i dodao da " ne teba messati krusske i jabuke:OEBS postoji da bi spreccavao konflikte i nadgledao njihovo ressavanje. Nema ni jednog ministra u zemljama NATO koji misli drukccije."

Fisser je dodao da on liccno misli da je rasporedjivanje Misije na Kosovu, u kojoj uccestvuje i 53 veriikatora iz Nemaccke, moglo biti efikasnije, ali da te primedbe ne smatra kritikom.

Odgovarajuchi na pitanja novinara, Fisser je istakao da occekuje da che "duh sastanka" Ministarskog Saveta OEBSA u Oslu biti shvachen kao podrsska ulozi OEBSA u spreccavanju sukoba i njihovom ressavanju mirnim sredstvima." Sukobe je moguche ressavati ne samo vojnim ili dipolmatskim sredstvima, nego i civilnim, ssto che ova Misija na Kosovu potvrditi",naglasio je Fisser.

Da bi OEBS bio u stanju da odgovori novoj ulozi i zadacima, Nemaccka i Francuska iznele su predlog o uspostavljanju "chelije za planiranje" u okviru Sekretarijata OEBSA u Beccu."Occekujemo da se o ovom predlogu raspravlja i da on bude realizovan", dodao je Fischer.

Fisser je objasnio poziciju Nemaccke u aktuelnom sporu izmedju Italije i Turske oko ekstradicije vodje PKK, Occalana. "Ni Italija, ni Nemaccka nemaju nameru da vode proces protiv Turske, niti imaju nameru da internacionalizuju jedno unutrasnje-politicko pitanje Turske", izjavio je Fissr. "Mi ne mislimo da je Occalan mucenik, ali smatramo da Turska nije ispunila dva uslova da bi Occalan bio isporuccen: nije ukinula smrtnu kaznu i nije pruzzila garantije da che sudjenje Occalanu biti fer", dodao je Fisser, isticcuchi da je nemackoj veoma stalo da se ovaj spor razressi, s obzirom na cinjenicu da u Nemacckoj zzivi oko dva miliona gradjana turske nacionalnosti. (kraj)

---

Bruxelles, 03 prosinca 1998. (SENSE)
ZNACCAJNIJE SMANJENJE SFORA U BiH MOGUCCE TEK SLJEDECCE GODINE

"Nije nikakva tajna da je raspolozzenje Nato saveza i nassih partnera koji imaju trupe u Bosni i Hercegovini da se broj vojnika SFOR-a znaccajnije smanji, ali nam je, takodje, poznato da za to joss uvijek nisu stvodreni neophodni uvjeti" - izjavio je za agenciju SENSE visoki duzznosnik Nata, nakon zasijedanja Vijecha euro-atlantskog partnerstva, odrzzanog u srijedu kasno podne.

Isti zvaniccnik je, medjutim, izjavio da bi zvaniccni stav o tome - smanjivati ili ne smanjivati trupe u Bosni, mogao biti usvojen na predstojechem sastanku natovih ministara obrane, 17. prosinca, a konaccna odluka che biti usvojena na samitu cclanica Sjevernoatlantskog saveza, u lipnju mjesecu sljedeche godine.

Osim stalnih cclanica, Vijeche Euro-atlantskog partnerstva ccine i sve drzzave koje imaju trupe u sastavu medjunarodnih Snaga za stabilizaciju mira u Bosni I Hercegovini.

Vijeche je na posljednjem zasijedanju razmatralo ssestomjeseccno izvjessche o djelovanju SFOR-a u Bosni i Hercegovini i, kako je rekao visoki duzznosnik NATO-a, izrazilo zadovoljstvo rezultatima koje su vojnici iz 33 zemlje svijeta ostvarili tijekom ove mirovne misije. Po njegovim rijeccima, smanjenje broja trupa u BiH direktno je povezano sa politicckom situacijom na terenu.

"Nadamo se da che vech u proljecce politiccke prilike biti mnogo jasnije, a ukopno stanje stabilnije - ssto che za saveznike i njegove partnere biti odluccujuchi razlog i motiv za znaccajnije smanjenje broja nassih jedinica u Bosni" - naglasio je natov funkcioner u izjavi za SENSE.

Na pitanje da li se occekuje pogorssanje politicckih prilika u BiH nakon hapssenja general-majora Radislava Krsticha u Bijeljini, natov funkcioner je izjavio da ne misli da che ovo hapssenje imati negativnih posljedica po politiccku situaciju u BiH.

"Hapssenja je u Republici Srpskoj bilo i ranije, a srpski narod u Bosni i Hercegovini je, nadamo se, razuman narod i zna da takvi ljudi nisu dobri predstavnici njihove nacionalne zajednice... Uvjeren sam da je zzelja srpskog naroda u Bosni da svi odgovorni za ratne zloccine budu izvedeni pred lice pravde" - izjavio je natov funkcioner.

Izvori Vojnog saveza u Briselu su potvrdili da su prve reakcija na hapssenje optuzzenog generala Krsticha, u BiH bile "razumne", te da je ukupna situacija na terenu i dalje stabilna. "Snage SFOR-a su spremne da u svakoj situaciji odgovore na najadekvatniji naccin"- zakljuccio je funkcioner Nato saveza u izjavi za agenciju SENSE. (kraj)

---

Hag, 2. decembar 1998. (SENSE)
Odbijen zahtjev za privremenim pusstanjem na slobodu optuzzenog Zlatka Aleksovskog : MOZZE LI SE VJEROVATI GARANCIJAMA HRVATSKIH VLASTI?

Uprkos ponudjenim garancijama vlade Republike Hrvatske da che osigurati povratak optuzzenog na nastavak sudjenja, Pretresno vijeche hasskog Tribunala odbilo je zahtjev odbrane za privremenim pusstanjem na slobodu Zlatka Aleksovskog. Visse nego na samog Aleksovskog i "izuzetne okolnosti" na kojima se zasnivao takav zahtjev odbrane, danassnja rasprava se koncentrisala na stav Republike Hrvatske prema Tribunalu i dosadassnji stepen njene saradnje s njim. Odbrana i optuzzba iznijeli su dijametralno suprotne stavove o tome, tako da je predsjedavajuchi sudija Almiro Rodrigez (Rodrigues) u jednom trenutku prvog sekretara Ambasade RH u Hagu, Orsata Miljanicha, upitao "koju Hrvatsku on pred Sudom predstavlja": da li onu koju je opisao tuzzilac Grent Niman (Grant Niemann), ili onu kakvom ju je predstavio branilac, Goran Mikuliccich? Prvi sekretar se, jasno, opredijelio za potonju, Mikuliccichevu verziju, ali Pretresno vijeche - sudechi po odluci - nije bilo tog missljenja.

Sudjenje Zlatku Aleksovskom, optuzzenom za navodne zloccine nad muslimanskim civilima zatoccenim 1993. u logoru Kaonik kod Busovacce, usslo je u zavrssnu fazu, ali je onda prekinuto sporom oko prihvatljivosti izvjesnih dokaza. O tom sporu - na zzalbu tuzzioca - treba da se izjasni Zzalbeno vijeche Tribunala. Kako nije izvjesno kada che o tome biti odlucceno, odbrana je zatrazzila privremeni oslobadjanje Aleksovskog, obrazlazzuchi to duzzinom njegovog pritvora; zdravstvenim stanjem optuzzenog; tvrdnjom da on neche predstavljati nikakvu opasnost za zzrtve ili svjedoke u sluccaju Kaonik; kao i vech pomenutim garancijama hrvatskih vlasti da che osigurati njegov povratak na sudjenju.

Branilac Mikuliccich je insistirao da je Hrvatska bila jedna od prvih zemalja u svetu koja je usvojila Ustavni zakon o saradnji sa Tribunalom; da je uhapsila i predala obojicu optuzzenih koji su se nalazili na njenoj teritoriji (Aleksovskog i Skopljaka); da je omoguchila dobrovoljnu predaju svog drzzavljanina generala Blasskicha; te da je doprinijela predaji veche grupe optuzzenih bosanskih Hrvata u oktobru 1997. (Kordich, CCerkez i ostali). Ako Aleksovski bude privremeno oslobodjen, rekao je Mikuliccich, a zatim potvrdio i prvi sekretar Orsat, hrvatske vlasti che preduzeti sve mjere u skladu sa svojim zakonima da se osigura njegov povratak na nastavak sudjenja. U tom kontekstu, pomenuto je privremeno oduzimanje putovnice, kao i pojaccani policijski nadzor nad Aleksovskim.

Tuzzilac, medjutim, Hrvatskoj ne vjeruje. U pismenom odgovoru na zahtjev odbrane tuzzilac je naveo kako bi - imajuchi u vidu ponovljene, uporne i javne napore Hrvatske da ospori pravnu nadlezznost Tribunala - poklanjanje poverenja garancijama hrvatskih vlasti... predstavljalo "vrhunac ludosti." U usmenom obrazlozzenju takvog stava, tuzzilac Nimen je danas naveo da Hrvatska - possto Tribunalu odricce pravo da izdaje obavezujuche naloge drzzavama - mozze ali i ne mora da uccini ono ssto obechava, tj. da obezbijedi policijski nadzor nad Aleksovskim. Sud bi, u tom sluccaju, zavisio od "dobre volje" tih vlasti, u koju tuzzilac, na osnovu dosadassnjih iskustava, ne vjeruje.

Mada je najvechi dio rasprave protekao u razmatranju mozze li se, ili ne, vjerovati garancijama hrvatskih vlasti, to pitanje se u odluci Pretresnog vecha uopsste ne pominje. Konstatuje se, samo, da odbrana nije dokazala postojanje "izuzetnih okolnosti" koje bi omoguchile da se optuzzeni Aleksovski pusti na privremenu slobodu. (kraj)

---

Bruxelles, 02. decembra 1998. (SENSE)
Generalni sekretar Nata, Havier Solana, potvrdio hapssenje generala bivsse Vojsrske Republike Srpske, Radislava Krsticha : GENERAL RADISLAV KRSTICH OPTUZZEN ZA GENOCID

Saopstenjem generalnog sekretara Nato saveza, Haviera Solane (Javier Solana) zvaniccno je potvrdjeno da su pripadnici Snaga za stabilizaciju mira u BiH, na podruccju djelovanja americckog vojnog kontigenta, uhapsile srpskog general-majora Radislava Krsticha. Od strane Medjunarodnog kriviccnog suda za bivssu Jugoslaviju (ICTY) on je osumnjiccen za ratne zloccine izvrssene nad Bossnjacima u podruccju Srebrenice, u periodu od 11. jula do 1. novembra 1995. godine.

Ubrzo nakon saopsstenja Nato saveza, glavna tuzziteljica hasskog tribunala Luiza Arbur (Louise Arbour) potvrdila je da je optuzznica protiv generala Krsticha podignuta 30. oktobra ove godine, da je vech 2. novembra potvrdjena, te da je sudija prihvatio zahtjev tuzzioca da se optuzznica ne objavljuje dok ne bude izvrssen nalog za hapssenje. Najbrzze hapssenje do sada uslijedilo je taccno mjesec dana nakon ssto je optuzznica potvrdjena.

Prema saopsstenju hasskog Tribunala, General Krstich je, tokom rata u BiH bio na duzznosti komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske i "direktno je odgovoran za zloccine genocida" izvrssene nad civilima iz Srebrenice, i to u vrijeme kada je ova enklava bila u statusu "zassticchene zone" Ujedinjenih nacija.

Zbog vojnog ranga i uloge koju je imao, optuzznicu protiv generala Krsticha, hassko Tuzzilasstvo smatra "vrlo znaccajnom", a ulogu SFOR-a u hapssenju osumnjiccenih "nezamjenjivom" u daljem radu hasskog Tribunala.

Osim najtezzeg zloccina izvrssenog u ratu - zloccina genocida, general Krstich je optuzzen i za "zavjeru da se genocid izvrssi, zatim za istrebljenje, ubistva i progon na politicckoj i vjerskoj osnovi, ssto je optuzznicom okvalifikovano kao "zloccin protiv ccovjeccnosti", te za krssenje ratnih zakona i obiccaja u ratu.

Osim optuzzbi za liccno sudjelovanje u ovim zloccinima, generalu Krstichu se na teret stavljaju i zloccini koje su izvrssili vojnici pod njegovom komandom, te {to ih on u tome nije sprijeccio, ili ih zbog toga nije kaznio".

U saopsstenju generalnog sekretara Nato saveza se precizira da je akcija hapssenja srpskog generala "preduzeta u skladu s mandatom SFOR-a koji ovim snagama daje ovlasti za hapssenje osumnjiccenih za ratne zloccine bez obzira na njihov rang ili drusstveni polozzaj".

U saopsstenju Nata se, takodje, podsjecha da su takve ovlasti izdate od strane stalnog Vijecha Sjeverno Atlantskog Saveza, a u skladu "sa relevantnim Rezolucijama Vijecha Sigurnosti Ujedinjenih Nacija".

Saopsstenjem generalnog sekretara Nata joss jednom se ukazuje i na ccinjenicu da su "Strane potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma odgovorne da i same hapse i predaju u Hag osumnjiccene za ratne zloccine".

"Nato savez she nastaviti sa sprovodjenjem vlastitih obaveza, izvrssavajuchi time i svoj mandat u Bosni i Hercegovini "- navodi se u saopsstenju Haviera Solane.

Kao i u sliccnim prilikama, Solana naglassava da bi i svi drugi osumnjicceni - hapssenje generala Krsticha trebali shvatiti i kao opomenu.

"Svi bi takvi morali znati da che jednoga dana biti izvedeni pred lice pravde" kazze se u saopsstenju generalnog sekretara, te joss jednom se pozivaju svi oni koji su optuzzeni, da se dobrovoljno predaju Medjunarodnom Sudu za ratne zloccine. (kraj)

Bruxelles.02 prosinca 1998. (SENSE)
U Bruxellesu zasijedalo Vijeche Euro-atlantskog Partnerstva u sastavu SFOR-a : ZNACCAJNIJE SMANJENJE SFORA U BiH MOGUCCE TEK SLJEDECCE GODINE

"Nema nikakvih tajni da je raspolozzenje Nato saveza i nassih partnera koji imaju trupe u Bosni i Hercegovini za znaccajnije smanjenje broja vojnika SFOR-a, ali nam je takodje poznato da za to joss uvijek nisu stvodreni neophodni uvjeti" - izjavio je za agenciju SENSE visoki duzznosnik Nata, nakon zasijedanja Vijecha euro-atlantskog partnerstva, odrzzanog u srijedu kasno podne.

Isti zvaniccnik je, medjutim, izjavio da bi zvaniccni stav o tome \endash smanjivati ili ne smanjivati trupe u Bosni, mogao biti usvojen na predstojechem sastanku Natovih ministara obrane, 17. prosinca, a konaccna odluka che biti usvojena na samitu cclanica Sjevernoatlantskog saveza, u lipnju mjesecu sljedeche godine.

Osim stalnih cclanica, Vijeche Euro-atlantskog partnerstva ccine i sve drzzave koje imaju trupe u sastavu medjunarodnih Snaga za stabilizaciju mira u Bosni I Hercegovini.

Vijeche je na posljednjem zasijedanju razmatralo ssestomjeseccno izvjessche o djelovanju SFOR-a u Bosni i Hercegovini i, kako je rekao visoki duzznosnik NATO-a, izrazilo zadovoljstvo rezultatima koje su vojnici iz 33 zemlje svijeta ostvarili tijekom ove mirovne misije. Po njegovim rijeccima, smanjenje broja trupa u BiH direktno je povezano sa politicckom situacijom na terenu.

"Nadamo se da che vech u proljecce politiccke prilike biti mnogo jasnije, a ukupno stanje stabilnije - ssto che za saveznike i njegove partnere biti odluccujuchi razlog i motiv za znaccajnije smanjenje broja nassih jedinica u Bosni" \endash naglasio je natov funkcioner u izjavi za SENSE.

Na pitanje da li se occekuje pogorssanje politicckih prilika u BiH nakon hapssenja general-majora Radislava Krsticha u Bijeljini, natov funkcioner je izjavio da ne misli da che ovo hapssenje imati negativnih posljedica po politiccku situaciju u BiH.

"Hapssenja je u Republici Srpskoj bilo i ranije, a srpski narod u Bosni i Hercegovini je, nadamo se, razuman narod i zna da takvi ljudi nisu dobri predstavnici njihove nacionalne zajednice... Uvjeren sam da je zzelja srpskog naroda u Bosni da svi odgovorni za ratne zloccine budu izvedeni pred lice pravde" - izjavio je Natov funkcioner.

Izvori Vojnog saveza u Briselu su potvrdili da su prve reakcija na hapssenje optuzzenog generala Krsticha, u BiH bile "razumne", te da je ukupna situacija na terenu i dalje stabilna.

"Snage SFOR-a su spremne da u svakoj situaciji odgovore na najadekvatniji naccin"- zakljuccio je funkcioner Nato saveza u izjavi za agenciju SENSE. (kraj)

---

Bruxelles, 02. prosinca 1998. (SENSE)
NATO POZDRAVIO PRISTANAK MAKEDONSKE VLADE NA RASPOREDJIVANJE NATOVIH "SNAGA ZA IZVLACCENJE"

Nato savez je pozdravio odluku makedonske vlade o dopusstanju razmjesstaja natovih "Snaga za izvlaccenje" u Makedoniji. Ove specijalne jedinice popunjene iskljuccivo iz zemalja Evropske unije, intervenirale bi na Kosovu samo u sluccaju opasnosti po cclanove Verifikacione misije OESS-a.

Visoki duzznosnik Nata tim je povodom izjavio za SENSE da je odluka makedonske Vlade "prva vazznija odluka koju je ona donjela od kada je preuzela vodjenje drzzave" i da predstavlja znaccajan korak u odnosima izmedju Nata i Bivsse Jugoslovenske Republike Makedonije (FYRM).

"Najnovija odluka makedonske vlade formalno otvara vrata za slanje saveznicckih snaga za izvlaccenje u neposrednu blizinu Kosova" izjavio je spomenuti duzznosnik i dodao da che izvrssna naredba o razmjesstanju ovih jedinica (ACTORD) vjerajatno biti donesena vech poccetkom sljedecceg tjedna.

Isti duzznosnik je najavio i moguchnost da se takva odluka odlozzi do sastanka natovih ministara vanjskih poslova, koji cce se odrzzati 8. i 9. ovog mjeseca u Bruxellesu.

Izvori Nata su takodje priopchili da su trenutno u tijeku zadnje pripreme za slanje interventnih trupa za izvlaccenje, te da su na teren vech odaslane ekipe za vezu. Kompletan smjesstaj za sve jedinice mogao bi biti obezbijedjen u vrlo kratkom roku" - rekao je isti funkcioner.

O svim modalitetima misije Nata u Makedoniji, razgovarano je s makedonskim vlastima prilikom posljednjeg posjeta glavnog tajnika Nato saveza, Javiera Solane, Makedoniji.

O suradnji natove misije zraccnog nadglednaja mirovnog procesa na Kosovu, kao i o potpori koju che toj misiji pruzzati buduche nato-trupe iz Makedonije, u petak che se u glavnom sjedisstu Nata razgovarati i sa ssefom verifikacijske misije OESS-a na Kosovu, Williamom Wallkerom. (kraj)

---

Oslo, 2. decembra 1998. (SENSE)
Medijska situacija u Srbiji : NEMA MIRA NA KOSOVU BEZ SLOBODNIH MEDIJA

Predstavnik OEBS-a za slobodu medija, Frajmut Duve (Freimut Duwe) trazzi ukidanje Zakona o informisanju

"Sadasnji Zakon o informisanju u Srbiji treba da bude ukinut. Podvlaccim: ukinut, a ne prepravljen ili kozmeticcki doteran" - izjavio je predstavnik OEBS-a za slobodu medija, Frajmut Duve, u prvoj od svoje ccetiri preporuke, s kojima je upoznao javnost na danassnjoj konferenciji za novinare, odrzzanoj u okviru 7. sastanka Ministarskog saveta OEBSA u Oslu.

Duve takodje, trazzi da se obustave svi vidovi podsticanja mrzznje u medijima koji su pod kontrolom drzzave, jer je izazivanje "nacionalne, rasne ili religijske netolerancije u suprotnosti sa cclanom 38 Ustava SR Jugoslavije".

Trechom preporukom, sugerisse se vladi da sve odluke, koje se odnose na medije, donosi posle rasprave sa organizacijama koje predstavljaju nezavisne medije. Duve preporuccuje da se odmah ukloni zabrana re-emitovanja stranih programa i da se izdaju vize svim novinarima koji to zahtevaju da bi se omoguchio nesmetan pristup podruccjima sukoba.

Komentarissuchi svoje preporuke, Duve je napomenuo da je u Srbiji na delu strukturalna cenzura koja posrednim metodama ubija sve privatne i nezavisne medije.Bez javne rasprave o svim problemima u drusstvu, nema mira na Kosovu i Srbiji,rekao je Duve.

Izrazzavajuchi nadu da je izvestan napredak u ovoj oblasti ipak moguch, jer Beograd nije rekao zbogom Zavrssnom aktu iz Helsinkija, Duve je naveo kao ohrabrujuchi znak ccinjenicu da mu je izdata viza za boravak u Beogradu i uccessche na skupu, posvechenom pravnim aspektima medijske situacije u Srbiji, koji se odrzzava krajem ove nedelje. (kraj)

---

Oslo, 2. decembra 1998. (SENSE)
Ministarski Savet OEBS: VOLEBEK NA KOSOVU ODMAH NAKON BOZZICCA

Norvesski ministar spoljnih poslova i novi predsedavajuchi Ministarskog saveta OEBS-a, Knut Volebek, u prvoj misiji, poccetkom januara 1999. godine, obichi che Verifikacionu Misiju na Kosovu.

Govorechi na konferenciji za novinare o toku prvog dana 7. sastanka Ministarskog Saveta OEBS-a, on je izjavio da je Kosovska Verifikaciona misija veliki izazov za novog predsedavajucheg OEBSA-Norvessku, ali i za ccitavu organizaciju".

Ministar Volebek je najavio da che na Kosovu boraviti odmah posle pravoslavnog Bozzicha, 8. i 9. januara i da se nada da che se prilikom posete SR Jugoslaviji sresti i sa predsednikom Milossevichem.

Iako postoje missljenja da rasporedjivanje Verifikacione Misije na Kosovu kasni, Volebek je naglasio da on liccno nije occekivao da che Misija postati operativna pre sredine januara naredne godine.

Sa danassnjim danom, na Kosovu se nalazi 499 cclanova Misije, od kojih su njih 69 Norvezzani. Svake sledeche nedelje che biti rasporedjeno po 250 novih verifikatora, i tako sve do popune konaccnog broja od oko 2000 ljudi.

Odgovarajuchi na novinarsko pitanje,Volebek je rekao da bi zzeleo povratak Jugoslavije u OEBS, ali da za to moraju biti prethodno ispunjeni neki uslovi. Kad ti uslovi budu ispunjeni, ressiche se i pitanje da li che SR Jugoslavija biti vrachena, ili ponovo primljena u cclanstvo ove organizacije.

Volebek je obavestio novinare da se, prvog dana zasedanja Ministarskog Saveta OEBS-a raspravljalo, takodje, i o Povelji o Evropskoj bezbednosti, saradnji OEBS-a sa NATO, Evropskom Unijom i Savetom Evrope, kao i o jaccanju i funkcionalnom prossirenju Sekretarijata OEBS-a, koje je postalo neophodno zbog povechanja broja i obima zadataka pred kojima stoji ova organizacija. (kraj)

---

Bruxelles, 02. decembra 1998. (SENSE)
Evropska investiciona banka ne prihvata reprogramiranje dugova Bosne i Hercegovine
Zekerijah SMAJIC

Evropska investiciona banka (EIB) odbila je molbu Bosne i Hercegovine za reprogramiranje dospjelih obaveza od 6,5 miliona ekia (oko 12 miliona DM) na osnovu investicionog kredita od 100 miliona ekia (priblizzno 200 miliona DM). EIB nije prihvatio ni molbu za oprost zateznih kamata koje su nastale zbog ne izmirivanja kreditnih obaveza tokom ratnih godina. Kredit je dobijen prije rata za izgradnju i rekonstrukciju elektro-distributivne mrezze, pa se kao glavni duzznik prema EIB formalno vodi JP Elektroprivreda BiH, iako je prema nesluzzbenim izvorima, visse od pola ukupnog iznosa utrosseno na teritoriji sadassnje Republike Srpske.

Drzzavni misnistar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, gospodin Mirsad Kurtovich, u ekskluzivnoj izjavi za agenciju SENSE izjavio je da najnovijim zahtjevima za izmirivanje dospjelih obaveza, EIB uslovljava i odobravanje nove bespovratne pomochi iz budzeta Evropske unije (EU) od 60 miliona ekia, cciji se poccetak realizacije occekivao u martu ili aprilu naredne godine.

"Bez izmirivanja dospjelih obaveza prema EIB, ova finansijska institucija, za sada, nije spremna da pregovara ni o novom, vrlo povoljnom razvojnom kreditu od 100 miliona ekia (rok otplate 20 godina i kamatna stopa 2%) za finansiranje objekata javne infrastrukture u oba entiteta Bosne i Hercegovine" - izjavio je ministar Kurtovich po okonccanju pregovora u Briselu. On je, medjutim, dodao da "ovom rundom pregovora nije sve zavrsseno" i da nastavak slijedi tokom decembra.

Prva grupa eksperata EIB occekuje se u Sarajevu vech sljedeche sedmice, a odmah po povratku bh. delegacije iz Brisela, o ovom pitanju che zapocceti konsultacije na Vijechu ministara BiH, na nivou entitetskih vlada i u Elektroprivredi.

"Cilj briselskih pregovora je bio da isposlujemo reprogramiranje glavnog dospjelog doga zajedno sa osnovnom kamatom, a zatezna kamata da nam se otpisse, zbog poznatih nenormalnih ratnih uslova pod kojima je dosslo do ne izmirivanja obaveza" - izjavio je Smajo Abaza, direktor Direkcije za ekonomske poslove JP Elektroprivreda. On smatra da je rijecc o "potpuno objektivnim i za EIB razumnim razlozima" zbog kojih kreditne obaveze nisu mogle biti izvrssene na vrijeme.

"Stav Evropske investicione banke je da se obaveze koje su nastale po kreditima, moraju izvrssavati shodno propozicijama iz ugovora. Ali to ne znacci da EIB neche pomochi novim bespovratnim sredstvima za saniranje ekonomskih tesskocha s kojima se BiH suoccava u poslijeratnom periodu. Uslov je, medjutim, uredno izmirivanje vech preuzetih ugovornih obaveza" - izjavio je za SENSE jedan visoki neimenovani funkcioner Evropske investicione banke.

"Za BiH bi bilo najbolje kada bi dio bespovratne pomochi EU stigao odmah, pa da se iz tih sredstava vrati 6,5 miliona ekia dospjelih obaveza po osnovu kredita i zateznih kamata. EIB, medjutim, kazze - prvo vi nama vratite dugove, pa chemo onda mi vama dati novu pomoch za makroekonomske reforme i za servisiranje ostalih dugova prema inosstranstvu" - izjavio je bh. ministar Kurtovich.

Izvori SENSE u Evropskoj investicionoj banci occekuju da bi otplata dospjelih obaveza mogla pocceti od februara sljedeche godine, a u nekoliko naradnih nedjeja nakon toga, moglo bi se pristupiti "aranzziranju" i prvog dijela nove bespovratne pomochi od oko 60 miliona ekia.

"Evropska investicijska banka i Evropska komisija, kroz najnovije uvjete ne zzele BiH pokazati da joj ne zzele pomochi. Oni zzele da se u vlalstitoj kuchi napokon dogovorimo i da ovaj problem rijessimo prvo u Sarajevu i da pokazzemo da smo pocceli da funkcioniramo kao svaka drzzava" - izjavio je Vitomir Majls Raguzz (Vitomir Miles Ragizz), bh. ambasador i ssef Misije pri Evropskoj uniji u Briselu.

Ukupan inostrani dug Bosne i Hercegovine iznosi oko 2 milijarde US dolara (oko 1,4 milijardi USD je predratni dug). BiH pripada krugu manje zaduzzenih drzzava, jer njene godissnje obaveze ne praleze visse od 110 miliona US dolara. Ukupna kreditna zaduzzenost BiH danas je manja nego ssto je bila prije rata. (kraj)

---

Oslo, 2.decembra 1998. (SENSE)
Sedmi sastanak Ministarskog vijeca OSCE-a

Posle sveccanog otvaranja 7. sastanka Ministarskog Vijeca OSCE-a, na kojem su govorili predsjednik norvesske vlade, Kjel Magne Bondevik i aktuelni predsjedavajuchi, poljski ministar, Bronislav Geremek, ministri su se povukli na prijepodnevnu zatvorenu sjednicu, a pred novinarima su se pojavili ssefovi misija OSCE-a u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, kao i Predstavnik OSCE-a za medije, Freimut Duve(Duwe).

U svom pozdravnom govoru, koji je bio uglavnom protokolarno intoniran, norvesski premijer ponovio je joss jednom osnovne principe angazzovanja OSCE-a - prevenciju sukoba, upravljanje krizama i obnovu podruccja zahvachenih sukobom -izrazzavajuchi spremnost svoje zemlje da,tokom jednogodissnjeg predsjedavanja ovom organizacijom, doprinese daljoj afirmaciji i unapredjivanju ovih principa i uvechanju efikasnosti OEBSa.

Naglasavajuchi da che u narednoj godini najvechi izazov za OSCE biti razrjessenje krize na Kosovu, premijer Bondevik zalozzio se za zdruzzeno djelovanje OEBSa,Un, NATO, EU, US i Rusije u rjessvanju ovog problema.

Analizirajuchi rezultate jednogodissnjeg predsjedavanja Poljske OSCE-om, poljski ministar Brinislav Geremek ukazao je na ccetiri osnovna trenda koji oblikuju savremeno politiccko okruzzenje i na taj naccin uticcu na ulogu i funkciju OSCE-a.

Upadljive su ogromna brzina i obim promjena u medjunarodnim odnosima. Ovaj trend, po Geremekovom missljenju, praccen je stalnim razvojem veza izmedju vojnih i ne-vojnih aspekata bezbjednosti. Trecha odlika savremenih politicckih kretanja sastoji se u jaccanju dva suprotstavljena kretanja, onog ka dezintegraciji,kojom se zzele jaccati veze na lokalnom, sub-regionalnom ili regionalnom nivou, i trenda ka integraciji, sstavisse ka univerzalizmu. S tim u vezi, Geremek je postavio pitanje " da li se pravo na samoopredjeljenje u svakom pojedinom sluccaju ima realizovati stvaranjem odvojenih nacionalnih drzzava, bez obzira na posljedice"? Uzdrzzavajuchi se od direktnog odgovora, Geremek je ,ipak, podsjetio skup da je evropska tradicija bogata iskustvima federacija i konfederacija i da ccinjenica da su se neke od njih raspale poccetkom ove decenije,ne mozze dovesti u pitanu ccinjenicu da su mnoge drzzave-cclanice OEBSa konsituisane upravo na federalnim principima.

Cetvrti trend na koji je Geremek u ovoj prilici zzelio da skrene pazznju Ministarskog Vijeca je sveobuhvatna demokratizacija medjunarodnih odnosa. Ovaj trend pruzza moguchnost malim i srednjim drzzavama da postanu ravnopravni partner u ovim odnosima. Govorechi o Kosovu kao o" najzahtjevnijem primjeru upravljanja kizama", u kojem OSCE nije "najvazzniji igracc", Geremek je naglasio da je OSCE stekao povjerenje medjunarodne zajednice predlazzuchi rjessenja, aktivno djelujuchi na terenu i uccestvujuchi u diplomatskim aktivnostima koje treba da doprinesu razrjessenju krize.

Govorechi o iskustvima steccenim u predsjedavanju OEBs-om, Geremek je ukazao na neke dileme: kako se mozze biti neutralan, a ne biti pasivan? kako se mozze biti objektivan,ali ne i indiferentan? Kako biti dinamiccan, ali ne i nasrtljiv? Izrazzavajuchi uvjerenje da je sljedecha godina kljuccna za vjerodostojnost OSCE-a, Geremek je poljska iskustva u predsjedavanju OEBS-om,izrazzena u njegovom izvjesstaju, ponudio kao osnovu za raspravu na Ministarskom sastanku, naglasavajuchi da "svi moramo ucciti jedni od drugih i od nassih uspjeha i neuspjeha". (kraj)

---

Ssef misije OEBS-a u Albaniji, Dan Everts, zadovoljan ishodom referenduma o novom Ustavu,ali ne smatra da su ovim uspjehom rijesseni svi problemi.

Prvi u nizu od ccetiri ssefa misije OSCE-a u Jugoistoccnoj Evropi, koji je nastupio pred novinarima, bio je ambasador,Dan Everts, ssef misije u Albaniji. Interesantno je da su sva ccetiri ssefa misije Organizacije za Evropsku bezbjednost i saradnju na Balkanu, americcke diplomate.

Everts je najprije istakao doprinos Misije u pripremi referenduma o novom Ustavu Albanije, ali je odmah dodao da prihvatanjem Ustava nisu rjesseni problemi s kojima je Albanija danas suoccena. Najtezzi medju njima su, po Evertsovom missljenju, ugrozzena bezbjednost gradjana, korupcija i stanje u medijima, posebno elektronskim. Znaccajnim rezultatima Misije kojoj stoji na ccelu, Evets smatra promjene koje su nastupile u razvoju civilnog drusstva u Albaniji:osnivanje ne-vladinih organizacija i posmatranja krssenja ljudskih prava su tek u zaccetku, ali se Everts nada uspjehu ovih inicijativa jer su dobro prihvachene od strane gradjana.

Govorechi o posmatraccima, rasporedjenim duzz granice sa SR Jugoslavijom, Everts je napomenuo da se u tom podruccju nalazi oko 25o. ooo izbeglica sa Kosova i da bi se vechina njih vratila kuchama, pod uslovom da i tamo postoji i djeluje odgovarajucha Misija, koja ce garantovati njihovu bezbednost.

Odgovarajuchi na pitanja novinara, Everts je potvrdio da Misija u Albaniji odrzzava kontakte sa predstavnicima OVK jer su oni dio realnosti, ali da ne njeguju posebne veze sa njima . Na pitanje ovog dopisnika da li je Misija konstatovala da se i dalje ssvercuje oruzzje iz Albanije prema Kosovu, Everts je potvrdio da je promet oruzzja joss uvek u toku,ali da je on smanjen u odnosu na prosslu godinu, a i ograniccen cinjenicom da se vrssi "magarechim vozovima".

Everts smatra da je najvazznije da se u narednom periodu albanska opozicija vrati u parlament, kako bi poccelo stabilizovanje ukupnih politicckih prilika u zemlji. U odgovoru na pitanje koliko che se Misija OSCE-a zadrzati u Albaniji, Everts je rekao da smatra da che tu joss nekoliko godina biti posla za ovu misiju. (kraj)

Both the text edition and the RealAudio/RealVideo editions may be used by other media freely on the condition that a (c)1998 copyright "Sense News@gency" notice is included.

Objavljene tekstualne i fono izvjestaje agencije SENSE mogu slobodno koristiti svi mediji pod uslovom da dodaju naznaku (c)1998 copyright "Sense News@gency".